Analiza pokazala koji je najveći uzrok inflacije u Hrvatskoj

Od prvih Vladinih antiinflacijskih mjera Banski su dvori pozivali poslodavce da pokažu društvenu odgovornost i solidarnost te da ne koriste situaciju za povećanje svojih profita i time samo još više podgriju inflaciju.

S druge su strane poslodavci tražili od države sve više potpora za kupnju skupih energenata i sve manje poreze i Vlada im je, barem kad su u pitanju potpore za energente, uglavnom udovoljila.

Zadnja poskupljenja koja su se poklopila s uvođenjem eura, tumačili su povećanjem plaća, posebice obvezom povećanja minimalne plaće.

Odgovora na pitanje koliko cijene u Hrvatskoj rastu zbog rasta profita, nikada nije bilo, ali konačno ga je ponudilo izlaganje guvernera Borisa Vujčića u ponedjeljak u New Yorku. I ono pokazuje da poduzetnici nisu uvažili Vladin apel da se suzdrže od povećanja cijena.

Deflator BDP-a

Povećanje profita ima najveći udio u domaćoj komponenti inflacije, pokazuju podaci o deflatoru BDP-a koje je u svom izlaganju iznio guverner.

Iako nije riječ o pokazateljima ukupne inflacije, odnosno kretanju potrošačkih cijena, deflator BDP-a obuhvaća cijene svih finalnih proizvoda koje je u godinu dana proizvelo domaće gospodarstvo i više je nego jasan pokazatelj koliko su cijene domaćih proizvoda rasle zbog rasta plaća, a koliko zbog porasta profita te koliko zbog toga što su veće cijene donosile i veća porezna opterećenja.

Deflator BDP-a, odnosno rast cijena finalnih proizvoda domaćeg gospodarstva, lani je bio 8,8 posto i najvećim je djelom uzrokovan rastom jediničnih profita.

Udio rasta profita je 5,1 postotni poen, odnosno 58 posto ukupnog porasta cijena. Troškovi rada, na koje su se poslodavci toliko pozivali kod svakog poskupljenja, lani su rastu cijena pridonijeli s 1,5 postotnih poena, a jedinični porezi s 2,2 postotna poena.

Iako se ne može povući znak jednakosti između konačne inflacije u prošloj godini i rasta cijena domaćih proizvoda, ugrubo se može reći da je četiri petine inflacije uzrokovao rast cijena domaćih proizvoda, a da je taj rast najvećim djelom posljedica rasta profita.

Na kraju je ipak želja za povećanjem profita, odnosno pohlepa, kako je posljednjih mjeseci često nazivaju inozemni analitičari, u najvećem dijelu povećala rast cijena domaćih proizvoda.

Najmanje su u tom kolaču dobili radnici, nije loše prošla ni država, ali ona je većinu viška prihoda što ih je ubrala zbog povećanja cijena na kraju vratila građanima i gospodarstvu kroz četiri paketa antiinflacijskih mjera.

Metodologija ECB-a

O kakvoj se razlici radi, najbolje pokazuje usporedba s 2021. godinom, kada je doprinos jediničnih profita, prema podacima Hrvatske narodne banke, povećanju cijena bio 1,1 postotni poen.

To govori da su poslodavci svoje jedinične profite u samo godinu dana, skrivajući se iza inflacije, povećali pet puta. Ovdje treba napomenuti da HNB do tih podataka nije došao proizvoljno, nego je računicu napravio prema metodologiji Europske centralne banke, pa su onda i podaci usporedivi s onim u eurozoni i ostalim europskim zemljama.

Usporedbu je napravio i guverner Vujčić u svom izlaganju, odnosno prezentaciji, koju je na mrežnim stranicama objavila i Hrvatska narodna banka.

Iz nje je vidljivo da je rast cijena domaćih proizvoda u eurozoni u prošloj godini bio 4,7 posto, a da je jedinični profit imao udio od dva postotna poena.

Još je zanimljivija usporedba s Francuskom, državom koja je imala najnižu stopu inflacije u EU-u u prošloj godini. Podaci za Francusku pokazuju da su domaće cijene u prošloj godini rasle tri posto, a da je doprinos jediničnog profita tom rastu bio negativan, odnosno da su francuske kompanije zapravo smanjile ili zadržale profit na razinama iz 2021. godine.

Koliko inflaciju, koju je zapalio rast cijena energenta, sada podiže rast plaća i rast profita, tema je kojom će se Europa očito sve više baviti, sugerira to i blog na službenim stranicama Europske centralne banke u kojem se analitičari te institucije bave upravo tim pitanjem.

Tako ističu da je u posljednjem kvartalu 2022. godine rast cijena domaćih proizvoda u eurozoni bio 5,8 posto, te da su ga uzrokovali i rast plaća i rast profita.

Profit je u zadnjem kvartalu prošle godine povećan za 9,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine i povećao je domaće cijene za više po 50 posto. Rast plaća imao je manji utjecaj na rast cijena i one su u odnosu na zadnji kvartal 2021. godine rasle samo 4,7 posto.

Analitičari ECB-a kažu da povećanjem profita tvrtke možda žele nadoknaditi gubitke koje su imale na početku rasta cijena energenata, ali i da koriste situaciju u kojoj je zbog visoke inflacije sve teže reći koliki je udio profita u rastu cijene, pa tvrtke »skladište« dobit za buduća vremena jer im zbog velike potražnje rast cijena neće smanjiti prodaju.