Mladi u budućem centru žele imati prostor prostor autonomije kulturnog stvaralaštva i nesputanosti

Na Sveučilištu u Zadru danas je predstavljena knjiga „Kultura, umjetnost, mladi: prema društveno- kulturnom centru u Zadru“ autora Željke Tonković, Krešimira Krole i Ane Žuvele. Studija je nastala na temelju aktivnosti provedenih u okviru projekta „ZadrugArt – platforma za suradnju i razvoj nezavisne kulture grada Zadra“, koji se provodio od studenog 2018. do listopada 2020.

Ovo djelo, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, predstavlja značajan doprinos razvoju kulture, umjetnosti i društvenosti u gradu Zadru, a temelji se na detaljnim istraživanjima populacije mladih i šire civilne scene.

– Znanstvena relevantnost tematskog usmjerenja ovog istraživanja ogleda se u detaljnom preispitivanju svih okolnosti, potreba i napora da se osnuje i uspostavi institucija koja bi s jedne strane omogućila stvaranje novog institucijskog okružja za razvoj kulture, umjetnosti i populacije mladih u Zadru, a s druge takav napor povezala s europskim trendovima javnog, demokratskog, participativnog djelovanja u širem društvenom okolišu. Autorima valja čestitati na sjajno, višeperspektivno obrađenim središnjim kompleksnim temama i metodološki sjajno odrađenim dijelovima. Nadam se da će i današnje predstavljanje biti samo još jedan korak prema daljnjem istraživanju i objavljivanju novih spoznaja i rezultata u istraživanju ovih zanimljivih tema, rekao je Penezić.

Knjiga donosi pregled najvažnijih nalaza kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja provedenog s ciljem utvrđivanja potreba različitih skupina korisnika u procesu osmišljavanja razvoja društvenog kulturnog centra u Zadru. 

– Velika vrijednost ove knjige je da je pisana prema potrebama lokalne zajednice, a da se pritom nije radio kompromis sa znanstvenim postupcima. Bitna je i zbog same popularizacije znanosti, jer živimo u vremenima u kojima se čini da znanost gubi na povjerenju široke javnosti, pa nas sve veseli kada ljudi i naše akademske zajednice uspiju ovako lepršavo prenijeti svoj rad široj javnosti, rekla je recenzentica knjige izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić.

Tonković je istaknula da je ovo treća knjiga u nizu koju zadarski sociolozi objavljuju vezano za lokalnu problematiku. Prva je bila „Zadarska riva kao prostor urbanosti“, važna i zbog aktualnog projekta obnove rive, druga „Klasika, punk, cajke – kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali“, u kojoj su se bavili kulturnom potrošnjom mladih, pa je ova knjiga logičan slijed, a cilj joj je pružiti smjernice onima koji kreiraju kulturnu politiku, kao i mladima koji rade u civilnom i kulturnom sektoru.

– Usmjerili smo se na rezultate koji bi mogli biti intrigantni za one koji će osmišljavati neke nove modele sudioničkih upravljanja ili inovativne pristupe kulturne ponude ili sadržaje za mlade, kao i  za funkcioniranje kulturnog i civilnog sektora u cjelini. Usporedili smo kako različite odrednice utječu na očekivanja od budućeg centra za mlade, ma kako se on zvao, te kakve su njihove kulturne prakse.  Osluhnuli smo ono što dolazi s terena, kroz provedeno anketno istraživanje, brojne fokus grupe i suradnju s više od 50 udruga i organizacija. Oni su dali svoj stav o tome kako bi se centrom trebalo upravljati i kakvi bi sadržaji u njima trebali biti, rekla je Tonković.

Ono što je svim mladima zajedničko, istaknuo je Krolo, je da ne žele da im se nameće okvir unutar kojega bi se trebali izražavati i stvarati, niti da u upravljačkoj strukturi budu stranačke organizacije ili lokalna samouprava, koja bi im mogla nametati određena ograničenja.

– U prošlih tridesetak godina vidio sam različite faze zadarskog društva, a ono što se nije promijenilo je slaba uključenost studentske populacije. Nadam se da će ova knjiga poslužiti onima koji kreiraju strategiju da osmisle kako Zadar napraviti jakim sveučilišnim gradom, s jakim sveučilišnim životom. Nije jednostavno osmisliti program centra, no ključno je da on bude vezan za različite aspekte kulturnog stvaralaštva. Mladi žele prostor autonomije kulturnog stvaralaštva, u kojemu će se moći izraziti, u kojemu neće biti sputani i u kojem neće osjećati pritisak kakav sadržaj mora biti, zaključio je Krolo.

Knjiga se može kupiti u Sveučilišnoj knjižari Citadela.