Tokić: Kriva negativna promidžba dijela škola

Razlozi slabijeg odziva na upis za Opću gimnaziju leže dijelom i u činjenici koja baca loše svjetlo na promidžbu jednog dijela škola, koje su zdušno nagovarali učenike da se ne upišu u našu školu. No, čini mi se da smo mi, nažalost, još uvijek daleko od tekovina demokratskih vrijednosti, kazao je Tokić
U proteklih 15 godina postojanja Srednje škole Obrovac nakon ponovnog početka rada 1995. godine iz jedne osobne vizije škole ravnatelja Darka Tokića, škola je izrasla i oblikovala se u, kako on voli reći, u zajedničku viziju nastavnika i učenika.
– Kovanica o našoj školi kao “modernoj europskoj školi s hrvatskim predznakom” možda će se nekom učiniti pretencioznom, no ona je sasvim realna. Prije svega, način pristupa učenicima izdvaja nas iz uobičajenog klišeja. Učenik je subjekt, a ne objekt. On je sudionik u kreiranju odgojno-obrazovnog procesa u školi. Sveukupni odnosi u školi temelje se na povjerenju i uvažavanju drugih kao i različitosti među njima. Naša je škola škola u kojoj svi neposredni sudionici kao i drugi relevantni čimbenici mogu zadovoljiti svoje potrebe. To se prije svega odnosi na učenike, njihove roditelje i djelatnike. Ja osobno nisam sklon teoriji o nepotrebnim znanjima, no termin “upotrebljivo znanje” vrlo rado rabim. Danas se to naziva i kompetencijama. A upravo to upotrebljivo znanje i iskustva potrebna za budući život mi nudimo svim našim učenicima. Smatram to neophodnim, jer u protivnom, ono što ja zovem “subkulturom limenke piva”, prerast će u svakodnevni pojavni oblik. A, vjerujem, da to radi budućnosti Lijepe naše nije u ničijem interesu. Stoga, okrenimo se školi znanja, riječi su ravnatelja Tokića, kojega smo upitali i kavi su ovogodišnji rezultati upisa u ovu školu.
Slab interes za gimnaziju
– U zanimanje ekonomist upisao se planirani broj učenika, u novo zanimanje Instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja popunjeno je 2/3 mjesta. Podbacio je upis u Opću gimnaziju gdje je ostalo još 12 slobodnih mjesta
Možete li pojasniti slab upis u Gimnaziju?
– Razlozi slabijeg odziva na upis za Opću gimnaziju leže dijelom i u činjenici koja baca loše svjetlo na promidžbu jednog dijela škola, koje su zdušno nagovarale učenike da se ne upišu u našu školu. No, čini mi se da smo mi, na žalost, još uvijek daleko od tekovina demokratskih vrijednosti, jer raditi promidžbu neistinitim negiranjem kvalitete i blaćenjem drugog, a ne isticanjem vlastitih kvaliteta daleko je od normalnih uzusa ponašanja u demokratskom svijetu. Takvo ponašanje više govori o njima samima nego o nama, ali svijet je pun naivaca koji nasjednu različitim šarlatanima. Iskreno, ne znam kakvu oni to poruku daju mladim naraštajima, jer škola nije samo obrazovna, već i odgojna institucija. Usprkos tome, da parafraziram naslov jednog starog Vrdoljakova filma “živjet će ova škola”.
Drukčiji od drugih
Volite reći da se Srednja škola Obrovac razlikuje od drugih škola. Možete li to pojasniti?
– Geslo naše škole je “drukčiji od drugih i za nijansu bolji”. Po čemu smo mi to drukčiji od drugih? Prije svega po različitosti sveukupnih odnosa među dionicima odgojno-obrazovnog procesa. Po metodološkom pristupu nastavi, koja nije standardizirana, već je rezultat kreativnosti dionika i danog trenutka. Po nepostojanju bilo kakvog oblika ovisnosti. Po izostanku i najmanjeg oblika nasilja. Po humanom okruženju bez prisile. Po primjeni načela suradničkog učenja. Po primjeni načela iskustvenog učenja. Po velikom broju izvannastavnih aktivnosti, koji na prikladan način kreiraju njihovo slobodno vrijeme.
Rezultate takvog rada, kao i ideju profesionalne orijentacije kroz rad izvannastavnih aktivnosti, predstavio sam prošle godine na jednom međunarodnom znanstvenom skupu u Opatiji i u odobravanju nazočnih pronašao dodatnu potvrdu moje ideje obrazovanja.
Odlične statistike
Kako Vi vidite Vašu školu?
– Mi danas govorimo o kvalitetnim i manje kvalitetnim školama i pri tome se služimo brojkama i statistikama, ali pri tome zaboravljamo da iza takve “kulise” stoji nešto sasvim drugo i nedvojbeno mnogo značajnije. Iza takve kulise nalaze se učenici u dobi ključnoj za razvoj mladih, u dobi kada se oblikuju njihovi životni stavovi i opredjeljenja koji će oblikovati njihov životni put. Mnoge škole ostvaruju dobre rezultate, pa i naša, ali mnoge škole, za razliku od naše, ne ostvaruju osjećaj kod učenika da je to njihova škola, da je to škola u kojoj vole i žele boraviti, da je to škola u kojoj rezultate ostvarujemo zajedničkim naporom i, na koncu, u kojoj zajedno odrastamo i rastemo, učenici na jedan, a nastavnici na drugi način. Ne zaboravimo, uz znanje razvoj je ono što čini osobu obrazovanom. Ako se baš i želimo igrati brojkama, onda treba reći da se proteklih godina 92% naših učenika četverogodišnjih zanimanja upisuje na fakultet u prvom upisnom roku i da više od 60% i završi fakultet. Podsjetimo se, hrvatski prosjek je oko 30%. Dodajmo tome i ovogodišnji podatak da su svi naši učenici koji su prijavili ispite državne mature (samo jedan učenik nije prijavio) te ispite i položili, velika većina višu razinu. Na taj su način podigli ranijih godina postavljenu letvicu od 92%-
Tri do četiri obrazovna programa
Planovi za budućnost škole?
– Želimo se profilirati kao škola sa tri do četiri obrazovna programa koja će biti u mogućnosti odgovoriti potrebama, ne samo bližeg okruženja već i cijele županije. U tom smislu danas imamo tri programa: Opća gimnazija, Ekonomist i Instalater sustava vode, plina, grijanja i klimatizacije.
Ovaj posljednji program novina je u hrvatskom školstvu, iako je u Europi našao svoje mjesto u mnogim školama. Do sada u Hrvatskoj ovaj su program provodile tri škole u okviru projekta GZT, a mi smo četvrta škola kojoj je nadležno ministarstvo odobrilo provedbu. S obzirom da smo u bližem, ali i širem okruženju često u mnogim stvarima bili prvi, a nažalost, do danas i jedini, pripala nam je čast da budemo i prva škola u Hrvatskoj koja samostalno provodi edukaciju u novom programu. Program je spoj dosadašnja tri tradicionalna zanimanja: vodoinstalater, plinoinstalater i instalater centralnog grijanja i klimatizacije s dodatkom solarnog grijanja u trećem razredu.
Dom učenika u dijelu škole
Opća gimnazija je četverogodišnji program koji ne osposobljava učenika za konkretno zanimanje već ga usmjerava na daljnje školovanje. Na neki način možemo ga tretirati kao stadij koji vodi ka osposobljavanju u odabranom konkretnom životnom pozivu na nekom od fakulteta. To je program koji se u našoj školi provodi na takav način da kod učenika stvara ne samo želju, već i potrebu za novim spoznajama i usmjereno je ka razvijanju stvaralačkog mišljenja što svakako svakoj mladoj osobi daje jednu dimenziju intelektualne širine. Da bismo lakše odgovorili izazovima suvremenih tendencija i potrebama suvremenog društva, u redovni program integrirali smo kroz sve četiri godine pojačani program informatike.
Ekonomist je četverogodišnje zanimanje, koje osim što omogućava nastavak školovanja na nekom od fakulteta, daje učenicima i konkretno zanimanje i bez nastavka školovanja. Stjecanjem srednje stručne spreme za zanimanje ekonomist stječu se preduvjeti za široke mogućnosti zapošljavanja na poslovima kao što su uredski poslovi koji se odnose na financijske transakcije banaka i  slična financijska društva, poslove ekonomske promidžbe i poslove poduzetništva, pomoć u vođenju knjigovodstva, računovodstva i obračunima, prikupljanje i izračunavanje statističkih podataka i slično.
Ukoliko se pokaže interes šireg okruženja imam u planu i pretvaranje dijela školske zgrade u dom učenika. Ideja je sasvim realna, obzirom da raspolažemo sa 3600 kvadratnih metara korisnog prostora, uključujući i športsku dvoranu, a za realizaciju projekta potrebno je odvojiti samo dio tog prostora.