Trešnje se isplate

Naši proizvođači su ove godine trešnju davali otkupnim centrima po cijeni od 15 kn/kg. Dakle, trešnja je bez dvojbe vrlo dohodovna kultura, ali samo visoki i kvalitetni prirodi jamče brz povratak uloženih sredstava
Ovogodišnja berba trešnje na području Zadarske županije ulazi u svoju posljednju fazu. Naime, u tijeku je berba kasnih sorti. Uz uvoznu iz susjednih zemalja koju smo nalazili uglavnom po većim trgovačkim centrima nudila se je domaća. Nju smo mogli kupiti na našim tržnicama, u prodaji na kućnom pragu uz okućnice proizvođača (pretežno Sukošan, Zemunik Gornji i dr.). Svježa, tek ubrana, krupna, čvrstog ploda, tamnocrvene pokožice, srednje duge do kratke peteljke, vrlo ukusna…
Kakve su realne šanse da ćemo u skorije vrijeme moći konzumirati isključivo domaću trešnju, odnosno da ćemo je proizvesti samodostatno za svoje potrebe i da će naći svoje mjesto na tržištu?
Prema našim procjenama posljednjih godina podignuto je oko 20 hektara plantažnih nasada trešnje (otprilike 15 tisuća stabala) i kada dođu u puni rod tržištu bi se ponudilo oko 200 tona ovog izuzetnog voća, vrlo traženog i cijenjenog na domaćem i inozemnom tržištu.
Uz plantažne nasade tu su i okućnice koje su gotovo nezamislive bez trešnje.
Do Domovinskog rata
Po broju rodnih stabala trešnja je do Domovinskog rata bila šesta voćna vrsta sa 40 tisuća stabala, iza masline, višnje maraske, bajama, breskve i smokve i ona je na naše tržište dolazila uglavnom s ukućnica. Samo rijetki proizvođači, među kojima su najbrojniji bili s područja općine Sukošan imali su je posađenu kao male plantažne nasade. Podloga koja se je koristila bila je gotovo isključivo rašeljka (Prunus mahaleb), a samo na vrlo teškim terenima divlja trešnja (Prunus avium) te proizvodna površina za jedno stablo nije iznosila manje od 60 m2. Prinosi po stablu u punom rodu kretali su se od 35 do preko 100 kg. Od sorti zastupljene su bile takozvane „durače”, a pod tim nazivom krile su se autohtone sorte (gomilička, stonska i tugarka). Stara stabla uglavnom su propala što od starosti, što od nemilosrdnosti žilogriza. Nova su se podigla sa brojnim introduciranim sortama (Early Lory, Burlat C1, Moreau clone B, Isabella, Giorgia, New Star, Van, Ferrovia, Lapins, Sweet Heart, Lambert i brojne druge) na podlozi rašeljka ili na njenom klonu Santa Lucia 64 (otporna na Agrobacterium tumefaciijens). Prema literaturi sve nabrojene sorte su kvalitetne i daju velike prirode, ali većina njih nije provjerena u našim ekološkim prilikama i mogu podbaciti.
Novi nasadi i sorte
Novi, suvremeniji nasadi u našoj županiji podignuti su na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup i na poljoprivrednim površinama u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i to u Smilčiću, Biljanama Donjim, Suhovarama, Zemuniku, Ruplju, Murvici, Debeljaku, Sukošanu, Radašinovcima, Podgrađu, Škabrnji, Kožinu, Privlaci i drugim. Neki su već na rodu, a drugi čekaju plodonošenje.
Svi oni koji razmišljaju o sadnji trešnje morali bi raspolagati makar minimumom znanja o ovoj naizgled skromnoj voćnoj vrsti. Većina sorata trešnje se ne oplođuje sama te je nužno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili saditi isključivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu.
Izbor sorte i podloge ključan je kod podizanja nasada trešnje, jer nam samo pravi izbor jamči visokokvalitetnu standardiziranu proizvodnju. Pri izboru sorte treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme cvatnje i dozrijevanja, osjetljivost na bolesti i štetočine te osjetljivost na pucanje plodova uslijed kišnog razdoblja u razdoblju dozrijevanja. Pri podizanju nasada trešanja, ukoliko se ne radi o samooplodnim sortama, oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15 posto. Sadašnja industrija trešanja zagovara multi-sortne voćnjake, tj. voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobno oprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Za pravilno oprašivanje potrebni su insekti. Najznačajniji prenosilac polena voćaka su pčele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose i divlje pčele.
Sorte za amatere
Međutim, ukoliko ste samo amater voćar ili imate malu površinu na kojoj se ne mogu podići multi sortni voćnjaci preporučamo sljedeće samooplodne sorte: CELESTE, ISABELLA, LAPINS, NEW STAR, STELLA, SUNBURST i SWEETHEART.
Celeste je novija samooplodna sorta, srednje bujnosti, kompaktnog stabla i koristi se za gušći sklop u plantažnim nasadima, a ukoliko se odlučite za sadnju u okućnici neće vam zauzeti veliku površinu. Rađa redovito i obilno, a ne dolazi u rod prerano. Plod je velik s vrlo kratkom peteljkom, tamnog mesa, srednje tvrd. Odlična stolna sorta. Sazrijeva u drugom tjednu trešnje.
Isabella dozrijeva kao i sorta Celesta. Stablo je srednje bujnosti, rano dolazi u rod i redovito rađa.
Lapins razvija bujna stabla visoke produktivnosti. Plodovi su slabo otporni na pucanje. Kožica ploda je purpurno crvena do tamnocrvena.
New Star je srednje bujnosti, poprilično razgranato i kompaktnog habitusa. Plod je veliki, okrugao i prilično osjetljiv na pucanje. Sazrijeva u trećem tjednu trešnje.
Stella razvija srednje bujna do bujna stabla, razgranata, rano prorodi i obilno rađa. Plod je velik i izduženo srcolikog oblika. Sazrijeva u trećem tjednu trešnje.
Sunburst razvija stablo srednje bujnosti i dosta razgranato. Rano dolazi u rod. Plod je veliki i okrugao, srcolika oblika i srednje osjetljiv na pucanje. Plodovi dozrijevaju u četvrtom tjednu trešnje.
Sweetheart razvija bujno stablo s lijepo razgranatom krošnjom. Rano stupa u rod i vrlo je rodna. Plod je srednje velik do velik. Plodovi su osjetljivi na pucanje. Sorta je interesantna zbog kasnog sazrijevanja.
Dobri oprašivači
Ukoliko se ipak odlučite na sortu kao što je BIGARREAU BURLAT, VAN, LAMBERT, HEDELFINGER morate im u blizini posaditi oprašivača.
Bigarreau Burlat je stara španjolska sorta koja dozrijeva početkom drugog tjedna trešnje. Plodovi su veliki, odlične kvalitete, ali osjetljivi na manipulaciju i transport, stoga se preporučuje za kućne vrtove. Dobar oprašivač joj je Lapins, Van i Giorgia.
Van dozrijeva u četvrtom tjednu trešnje. Plod je umjereno velik, tamnocrvene boje pokožice, rađa redovito i obilno. Dobri oprašivači su joj Bing, Lambert, B. Burlat i druge.
Lambert dozrijeva u šestom tjednu trešanja. Plod je velik do vrlo velik, tamnocrvene pokožice. Dobri oprašivači su joj Hedelfinger, Sam, Summit i Van.
Hedelfinger razvija bujna stabla sa širokom piramidalnom krošnjom, rodi redovito i obilno. Dozrijeva u šestom tjednu trešnje. Dobri oprašivači su joj Bing, Stella, Sue i drugi. Plod je vrlo velik, srcolika oblika s kožicom tamnocrvene boje.

Troškovi podizanja nasada

Kada se govori o materijalnim sredstvima koja su potrebna za podizanje suvremenog nasada trešnje onda je to iznos od oko 75.000,00 kn po hektaru na terenu bez krčenja prethodne vegetacije i bez postavljanja zaštitnih mreža koje štite od vremenskih nepogoda (tuče ili grada) i od ptica kojima je trešnja izuzetna poslastica. Zaštitna mreža košta od 80 do 100 tisuća kuna po hektaru.

Sadnja, varijabilni troškovi i isplativost

U našim uvjetima s razmakom sadnje 4,5 x 3,5 (741 stabala/ha), na podlozi Santa Lucia, uzgojnim oblikom vazom u punoj rodnosti može se postići rodnost od 8 do 12 tisuća kilograma. Ukupni varijabilni troškovi (mineralno i organsko gnojivo,sanduci za berbu, zaštitna sredstva, trošak berbe, rezidbe, trošak vlastite mehanizacije i dr.) stoje oko 35 tisuća kuna, od čega na berbu otpada preko 40 posto. Dohodak se kreće uz prirod od 10 t/ha i uz prosječnu cijenu od 10 kn/kg oko 60 tisuća kuna po hektaru. Naši proizvođači su ove godine trešnju davali otkupnim centrima po cijeni od 15 kn/kg. Dakle, trešnja je bez dvojbe vrlo dohodovna kultura, ali samo visoki i kvalitetni prirodi jamče brz povratak uloženih sredstava.