Ono što je Istri donijelo planetarnu popularnost prije gotovo dva desetljeća, posljednjih nekoliko godina sramežljivo kuca na vrata dalmatinskih županija. Agro, ruralni, seljački, etno i ostale inačice turizma koji se razvija u zaleđu mora, u tradicijskim objektima s novosagrađenim bazenima, vlasnicima koji su imali viziju i hrabrosti upustiti se u novo i neistraženo osigurava booking i do 250 dana godišnje, a cjelokupnoj ponudi i turističkoj slici pojedinoga kraja daje dodanu vrijednost.
Potpora obitelji i Općine Sukošan
Gotovo 1.900 četvornih metara naslijeđenoga zemljišta, s ostacima kamene kuće u kojoj su odgojene generacije zemljoradnika, Mladen Dražić, građevinski poduzetnik iz Debeljaka, odlučio je pretvoriti u pionirski turistički kompleks u svome kraju. Smjelu ideju godinama je „kuhao” s rođacima i prijateljima, a tek odnedavno vizija je počela dobivati i konkretne obrise. Doduše, samo na papiru, kao idejni projekt koji je izradio arhitektonski ured GPZ-projekt iz Zagreba, ali Mladenu je vjetar u leđa dala Općina Sukošan koja vapi za novim i drukčijim turističkim sadržajima koji su u osnovi strategije općinskog razvoja.
– Teren gdje će za tri godine niknuti novi turistički raj zapravo se prostire na gotovo 6.000 kvadrata, ali objekti i prateći sadržaji gradit će se na 1.816 četvornih metara. Sve je to zemlja moje obitelji koja me otpočetka podupire u ovom naumu, a posebno želim zahvaliti svome stricu Anti koji mi je izašao ususret i prepisao jednu parcelu da projekt mogu zaokružiti u jedinstvenu cjelinu, govori Mladen dok nas vozi u podnožje brda Debeljaka i budućeg etnosela Trtajini dvori, koji su ime dobili po starom obiteljskom nadimku. Pogled puca prema Velebitu, Ravnim kotarima, Promini…
Gosti će rezati pršut i točiti vino
– Na drugu stranu, samo nekoliko minuta vožnje, udaljen je Sukošan, do Zadra je 10 kilometara, do Biograda isto toliko. U blizinu su NP Krka, NP Kornati, Vransko jezero, aerodrom je udaljen 3-4 kilometra. Idealna lokacija za goste željne mira i spokoja usred netaknute prirode, a opet pruža mogućnost zabave i rekreacije u obližnjim središtima, objašnjava zaneseno dok se probijamo kroz krš na kojemu sada pasu ovce i koze. Po idejnom projektu koji potpisuje Renata Treselj iz GPZ-projekta, a jučer ga je općinskom donačelniku Darku Ročaku i nekolicini potencijalnih suinvestitora prezentirao glavni konzultant Miroslav Čagalj, na česticama na kojima se nalazi zaštićena kamena seoska kuća gradit će se etnoselo. Kuća će se obnoviti u tradicionalnom stilu i u njoj će biti autohtona dalmatinska konoba s otvorenim kominom i kušaonicom pršuta, sira i vina. Konoba će biti opremljena isključivo masivnim namještajem u tradicionalnom stilu, a većina posla oko rezanja pršuta i sira te točenja vina bit će prepuštena gostima. Naravno, po potrebi, dodaje Mladen, bit će organizirana profesionalna posluga. Osim obnove stare kuće, predviđa se i gradnja dva povezana objekta za smještaj gostiju, wellness, restoran i vanjski bazen.
U drugoj fazi etnopark
– U objektu za smještaj gostiju bit će 18 luksuznih dvokrevetnih soba s kupaonicama, a raspored pruža mogućnost pretvorbe dvokrevetnih u trokrevetne sobe za prihvat većeg broja gostiju u slučaju organiziranog dolaska autobusom i tada će se moći smjestiti 54 osobe. Sobe će biti u tradicionalnom stilu, ali s modernim materijalima i načinima gradnje, a na južnoj strani krova postavit će se nekoliko sunčevih kolektora za grijanje, toplu vodu i vodu u bazenu. Wellnes, teretana i restoran bit će u prizemlju i imat će veliku terasu koja će se zimi zatvarati staklenim stijenama. Bazen će biti otvoren i koristit će se isključivo ljeti, objasnio je arhitekt Čagalj, a Mladen Dražić, koji se nada da će za ovaj više od pola milijuna eura vrijedan projekt naći partnera i suinvestitora ili će, pak, posegnuti za nekom od poduzetničkih kreditnih linija, napominje da lokacija, s obzirom na veliku površinu neobrađenog zemljišta, pruža idealne uvjete za naknadnu gradnju druge faze projekta u kojoj će biti etnopark s različitim vrstama životinja.
– Podrazumijeva se da će sva hrana u Trtajinim dvorima biti domaća, dalmatinska, proizvedena u Ravnim kotarima, točit će se samo domaća vina, a gosti se, po želji, mogu uključiti i u berbu grožđa, maslina, voća, hranjenje životinja, kaže vlasnik.
Donačelnik Ročak nije krio zadovoljstvo predstavljenim idejnim rješenjem projekta koji će sukošanski kraj predstaviti u novom turističkom svjetlu.
– Dalmaciju se percipira samo kroz more i otoke, a naše je zaleđe pravi mali nebrušeni biser koji se tek treba otkriti. Ravni kotari neiskorišteni su u poljoprivredi, ali i u turizmu i projekti poput ovoga trebali bi im udahnuti novi život, naglasio je Ročak i dodao da se na području općine Sukošan trenutačno planira nekoliko sličnih projekata, ali ni za jedan još nije napravljeno idejno rješenje.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
PU ZADARSKA
PAO ZBOG DROGE Policija u središtu Zadru zatekla mladića s amfetaminom
Crna Kronika
PIJANI ZA VOLANOM
UHVAĆENI PIJANI ZA VOLANOM: Jedan u Kukljici vozio s 1,95 promila, drugi u Zadru napuhao 1.88
Zadar
blagdan
BLAŽENIK OSTAVIO DUBOK TRAG: U Matici hrvatskoj obilježen blagdan bl. Jakova Zadranina
Style
"Jaka kultura"
Želite li ove godine u svom vrtu posaditi rajčice, pazite da ne napravite ovu grešku
Gastro
Mašti na volju
Isprobajte španjolski omlet: divan spoj okusa i tekstura
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt