Cijelo selo na predstavljanjima matica!

Ove godine četvrti Sabor malih glagoljaša održat će se sredinom rujna u Biogradu, Sv. Filipu i Jakovu, u Polači i Radašinovcima, a na Saboru ćemo, vjerujem, predstaviti i prvi broj časopisa “Slovo Rogovsko” koje pripremamo, kaže dr. Grozdana Franov Živković

Prema prikupljenoj glagoljskoj građi zadarsko je područje najjače u Hrvatskoj, a osobito je mnogo novih glagoljskih materijala prikupljeno i evidentirano tijekom posljednja dva desetljeća, navodi dr. sc. Grozdana Franov Živković, znanstvenica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, koja je nedavno obranila doktorsku disertaciju na temu “Društvena slika ugljanskih sela od 15. do 18. stoljeća prema podacima iz glagoljskih vrela”, i koja se dugi niz godina bavi glagoljskom ostavštinom i proučavanjem ovog staroslavenskog pisma.
Interes za upoznavanjem s glagoljicom kod mladih je naraštaja sve veći, čemu pridonose mnogi događaji i manifestacije koje sve brojnije glagoljaške udruge, skupine i društva diljem Hrvatske organiziraju o glagoljici, pismu koje se u hrvatskim krajevima koristilo od sredine 9. stoljeća i opstalo sve do 19. stoljeća, za razliku od drugih slavenskih sredina, poput Češke ili Bugarske, gdje je znatno ranije zamijenjeno latinicom ili ćirilicom.
Posebno je na zadarskom području glagoljica “živjela” jako dugo, pa je tako, kazuje dr. Franov Živković, još 1961. godine u Ninu župnik misu čitao iz glagoljskog misala.
– I danas na našem području, primjerice benkovačkom, pronalazimo dokumente na glagoljici, često pohranjene ili zametnute u privatnim kućama. Ta je građa od neprocjenjive važnosti jer bez glagoljskih materijala ne može se istraživati povijest zadarskog područja, niti razumjeti današnji svakodnevni život, ističe Grozdana Franov Živković i navodi brojne aktivnosti kojima se na zadarskom području nastoji ljude, osobito djecu, educirati o glagoljici i očuvati glagoljsku tradiciju, a sustavnim istraživačkim radom doći do novih spoznaja o glagoljici, uz latinicu i ćirilicu, jednome od tri hrvatska pisma.
– Za glagoljicu se zanimaju i mnogi stranci koji kontaktiraju Društvo prijatelja glagoljice, ne samo stručnjaci već i laici kojima je glagoljska baština zanimljiva i koji se žele uključiti u rad Društva, navodi Grozdana Franov Živković.
– Na zadarskom području, ističe dalje, godinama su se stručnjaci bavili glagoljicom, ali radilo se pojedinačno putem članaka, tribina ili tečajeva, da bi na poticaj Danijele Deković i mr. sc. Darka Dekovića došlo do osnivanja Sabora malih glagoljaša u Sv. Filipu i Jakovu koji će se ove godine održati po četvrti put.
– Ove godine Sabor glagoljaša održat će se sredinom rujna u Biogradu, Sv. Filipu i Jakovu, u Polači i Radašinovcima, a na Saboru ćemo, vjerujem, predstaviti i prvi broj časopisa “Slovo Rogovsko” koje pripremamo, doznajemo od Grozdane Franov Živković.
U Zadru, također, već više od godine dana postoji i Udruga glagoljaša, čija je predsjednica Danijela Deković. Osim sveučilišnih profesora, znanstvenika i stručnjaka Udruga okuplja i amatere, a cilj joj je kroz razne kreativne radionice širiti znanje o glagoljici koja je nedovoljno zastupljena u obrazovnom sustavu.
Veliki doprinos prikupljanju i proučavanju bogate glagoljske građe sa zadarskog područja dali su mnogi, uglavnom svećenici, među kojima Blaž Jurišić, Vladislav Cvitanović, Riko Finka, Petar Vlasanović, Ante Strgačić, Nedo Grbin i drugi. Samo je don Leonard-Riko Finka, inače poznati glagoljaš iz Sali, koji je u svim mjestima službovanja prepisao sve glagoljske kodekse i isprave, tijekom svoga života ukupno prepisao preko 60 tisuća glagoljskih stranica.
Inače, najranija glagoljska matica na našem području je matica krštenih župe Olib iz 1565. godine, a predstavljanju glagoljskih matica, kaže još Grozdana Franov Živković, prisustvuje cijelo selo, što svjedoči o velikom interesu za glagoljicu, osobito ako se ovo staro hrvatsko pismo današnjim generacijama, uključujući djecu, prezentira na zanimljiv i pristupačan način.