Na školovanju 48, a nezaposleno 30 posto generacije

Koristi od ovakvog istraživanja mogu imati i srednje škole, i županije, i gospodarstvo, ali i sami učenici, kojima njegovi rezultati mogu pomoći pri odabiru zanimanja, rekao je Ivan Šimunić, županijski pročelnik za društvene djelatnosti te naglasio da je plan istraživanje provoditi svake godine
Dvije godine nakon završetka srednje škole školovanje je nastavilo 48,33 posto ispitanika koji su maturirali u školskoj godini 2008./2009., nezaposlenih je 30,23 posto, a zaposlenih je 21,09 posto. Onih koji su istovremeno zaposleni i na školovanju je 0,35 posto, pokazali su rezultati Longitudinalnog istraživanja obrazovnih i radnih aktivnosti završenih učenika srednjih škola Zadarske županije – Generacija 2008./2009. “Gdje si danas?”.
Istraživanje svake godine
Ovo je drugo po redu ovakvo istraživanje u Zadarskoj županiji, a nakon sličnog istraživanja koje je 2008. godine provedeno na nacionalnoj razini, riječ je o drugom istraživanju ovakvog tipa u Hrvatskoj i o prvom na regionalnoj razini. Zajednički su ga proveli Upravni odjel za društvene djelatnosti Zadarske županije, ZADRA – Razvojna agencija Zadarske županije i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Zadar.
– Koristi od ovakvog istraživanja mogu imati i srednje škole, i županije, i gospodarstvo, ali i sami učenici, kojima njegovi rezultati mogu pomoći pri odabiru zanimanja, rekao je Ivan Šimunić, županijski pročelnik za društvene djelatnosti u prigodi jučer održane prezentacije Longitudinalnog istraživanja.
Šimunić je naglasio da je plan istraživanje provoditi svake godine te da je već u pripremi anketiranje treće generacije, one koja je srednju školu završila 2010. godine. Također, kazao je, iste generacije mogu biti anketirane i drugi put, dvije ili tri godine nakon prvog istraživanja.
Dubravko Bacalja, glavni statističar zadarskog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, napomenuo je da longitudinalno istraživanje nekog fenomena znači njegovo praćenje u vremenu.
– Problem je kako sustav reagira na njega i kako ga se može korigirati, podcrtao je Bacalja.
Same rezultate istraživanja predstavila je Višnja Perin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Zadar.  
Zadrani najčešće studiraju u – Zadru
Ona je tako napomenula da je u dvije godine istraživanja primijećen pad broja ispitanika koji su nastavili školovanje. Dok je u prvoj generaciji dvije godine nakon mature na daljenjem školovanju bilo 52 posto ispitanika, u drugoj je generaciji školovanje nastavilo njih 48 posto.
Najveći broj ispitanika školovanje je nastavilo u Zadru, na drugom mjestu za odabir mjesta studiranja je Zagreb, a na trećem i četvrtom su Rijeka i Split.
– Uz potporu Ministarstva studiralo ih je 31 posto, što je manje nego u prvoj generaciji. S druge strane, primijećen je rast broja korisnika stipendija koji je u drugoj generaciji narastao na 16,2 posto, rekla je Perin.
Navela je podatak i da među zaposlenima više od pola njih radi u mikropoduzećima, tvrtkama s manje od 10 zaposlenika. Utvrđeno je također da je većina ispitanika do zaposlenja došla preko tzv. vlastite mreže, odnosno kroz razgovore i preporuke rodbine i poznanika.
– Zanimljivo je da čak 56,7 posto onih koji su u radnom odnosu smatra da im je prijašnje obrazovanje za obavljanje sadašnjeg posla bilo potpuno beskorisno ili ne baš korisno. No mislimo da taj podatak više ukazuje na to da ispitanici nisu zadovoljni svojim radnim mjestom. Ipak, na pitanje o zadovoljstvu poslom koji obavljaju većina je odgovorila potvrdno što je u kontradikciji s prethodno rečenim, rekla je Perin.
Ispitanici koji su zaposleni najčešće rade za plaću između 3.001 i 4.500 kuna, a velik je postotak i onih (36,8 posto) koji rade za plaću od 1.500 do 3.000 kuna.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU