Posljednja počivališta obasjana tisućama svijeća

U našem kraju postojao je običaj vezan za ovaj blagdan. Tijekom života čovjek bi dao novac ili zemlju crkvi, a na blagdan Svih svetih svećenik bi udijelio ukućanima kus ili zalogaj kruha odnosno pogače i vina, kaže voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar mr. sc. Jasenka Lulić – Štorić

Zadarski katolički vjernici, ali i oni koji prihvaćaju kršćansku tradiciju, obilježit će sutrašnji blagdan Svih svetih, kao i Dušni dan koji se svetkuje dan poslije, 2. studenoga.
Misnim slavljima i odlaskom na grobove Zadrani će se prisjetiti onih koji više nisu s njima i zahvalom, molitvom i blagoslovom povezati se s pokojnicima koji žive u sjećanju najmilijih.
Osim ovih univerzalnih običaja u katoličkom svijetu koji se uglavnom povezuju s posjetom grobljima i uređenjem grobova, kićenjem cvijećem i upaljenim svijećama, ovaj je blagdan u prošlosti, ovisno o kraju u kojem se slavio, obilježavan i na druge načine.
Razmišljanje o vlastitoj smrti
– Blagdan Svih svetih prilika je da se zaustavimo i razmislimo o vlastitoj smrti koja je neizbježna, kaže voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar i viša kustosica mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić, navodeći jedan od davnih običaja koji je na zadarskom području postojao u tradiciji slavljenja blagdana Svih svetih.
– U našem kraju postojao je običaj vezan uz ovaj blagdan. Tijekom života čovjek bi dao novac ili zemlju crkvi, a na blagdan Svih svetih svećenik bi udijelio ukućanima kus ili zalogaj kruha odnosno pogače i vina, kaže mr. Lulić-Štorić.
Inače, u nekim se hrvatskim krajevima na blagdan Svih svetih pekla purica punjena kestenjem, kruškama ili jabukama, a od slastica orehnjača ili makovnjača. Za djecu bi se do Dušnoga dana na stolu namjerno ostavljale mrvice od kruha i kolača kako bi ih se uvjerilo da su bile dušice.
Noć vještica skretanje pozornosti
Posljednje desetljeće, osobito među mladima u Hrvatskoj, blagdan Svih svetih počeo se sve više povezivati s tzv. Noći vještica koja se obilježava osobito u Sjedinjenim Državama u noći sa 31. listopada na 1. studenoga, a povezuje se s keltskom tradicijom.
Katolička crkva Noć vještica smatra poganskim običajem kojim se želi preoteti značaj i smisao blagdana Svih svetih i skrenuti pozornost s pokojnika kojih se katolici prisjećaju u molitvama.
– Noć vještica vuče korijene iz pretkršćanskoga keltskog festivala mrtvih koji se slavio 1. studenoga kao početak zime i nove godine. Kelti su vjerovali da duše napuštaju grobove i nakratko opet dolaze na Zemlju posjećujući svoje domove. Zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, za koje su vjerovali da su predstavnici zlih sila, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku te su im donosili hranu i piće, također su palili vatru kako bi pomogli dušama da se vrate odakle su došle, kaže o Noći vještica mr. Lulić-Štorić, navodeći još kako je uslijed sveopće globalizacije teško očuvati tradiciju običaja, a da ne dođe do miješanja i nadopunjavanja.
Iako nastupajući blagdan nosi naziv Svi sveti, on ne uključuje samo sjećanje na one koji su od strane Crkve proglašeni svetima, već na sve pokojnike koji su živjeli ovozemaljski život i čija će posljednja počivališta Zadrani ovih dana posjetiti i pretvoriti u mjesta zahvale i molitve.