Kasnoantički sarkofazi uz obalu Silbe, brodolom kod Premude i keramičarske peći kod Rtine

Golemo plavetnilo u svome zagrljaju čuva još mnoge tajne, a nekima od njih u desetodnevnim istraživanjima ušla je u trag skupina djelatnika Odjela za arheologiju Zadarskog sveučilišta, i to zahvaljujući dojavi savjesnih građana, ali i financijskoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Četvrta po redu kampanja bila je prebogata nalazištima i to iz doba prapovijesti, antike, srednjovjekovlja pa sve do ranoga novog vijeka, istaknut će s ponosom prof. dr. sc. Zdenko Brusić, voditelj Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Osim prof. Brusića, u desetodnevnim istraživanjima sudjelovali su još i doc. dr. sc. Karla Gusar, doc. dr. sc. Mato Ilkić, asistent Mate Parica te studenti Antonio Nađ i Frane Maksan. Njima se bio priključio i Pakoštanac, arheolog Marko Meštrov.
Za prof. Ilkića, zadarski akvatorij obiluje bogatom i raznovrsnom kulturnom baštinom, što su i potvrdila dosadašnja poznata brojna podvodna arheološka nalazišta. Da golemo plavetnilo u svome zagrljaju čuva još mnoge tajne sa svojim desetodnevnim istraživanjima, u ovim jesenskim danima, ušla je u trag skupina djelatnika Odjela za arheologiju Zadarskog sveučilišta, i to zahvaljujući dojavi savjesnih građana, ali i financijskoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Arheolozima nije ništa teško
Znanstveni asistent Parica tvrdi da zadarskih arheolozima nije ništa teško jer su postali uigrana ekipa znanstvenika i entuzijasta, te su s puno žara, volje, radosti, požrtvovnosti obavili i ova istraživanja. U razgovoru saznajemo da se radilo o arheološkoj kampanji istraživanja potopljenih golemih kamenih kasnoantičkih sarkofaga uz obalu Silbe. S pravom se može zaključiti da su upravo prirodne ljepote otoka Silbe očito još za vrijeme Rimskoga Carstva privukle vrlo imućne ljude koji su si za svoje posljednje počivalište mogli priuštiti skupocjene monumentalne grobnice. One su kasnije, vjerojatno tijekom srednjeg vijeka, bile dislocirane u obližnju uvalu Podcukmarak, gdje su ugrađene u konstrukciju manjega gata. Očišćeni od naslaga lomljenoga kamena i nataloženog mulja, danas su sarkofazi dobili novu ulogu. Naime, te prvotno monumentalne grobnice, kasnije prenamijenjene u pristanište, sada leže na dnu mora poput eksponata svojevrsnoga podvodnog muzeja u prekrasnoj vali Silbe.
Boraveći na tom otoku, a na poticaj Mjesnog odbora, ekipa zadarskog Sveučilišta rado je sudjelovala i u ekološkoj akciji čišćenja podmorja uz današnje silbansko pristanište. S dna su izvadili različito smeće, ponajviše guma i nekoliko stotina staklenih boca.
Čistili podmorje pa otkrili rijetke amfore
Zahvaljujući dojavi Calestina Smirčića, zadarski arheolozi su uz istočnu obalu Premude otkrili znatno stariju i zanimljiviju ambalažu. Naime, na približno 15 metara dubine leže ostaci brodoloma s vrlo rijetkim kasnoantičkim amforama, ne samo na Jadranu, već i u cijelom Sredozemlju. Arheolozi zadarskog Sveučilišta obavili su i opsežna rekognosciranja, što je rezultiralo otkrićem tragova života na Grebenima, nenastanjenim malim otocima između Ista, Premude i Silbe. Naime, pregledom jedne pećine koja se nalazi nekoliko desetaka metara iznad razine mora pronašli su kremene i koštane artefakte koji upućuju na daleku prapovijest. Nedaleko toga novootkrivenog, iznimno zanimljivog prapovijesnog lokaliteta, obavili su podvodne preglede dvaju već odavna poznatih brodoloma. Nažalost, mogli su samo ustvrditi da se na morskom dnu nalaze još samo ostaci ostataka brodske opreme i tereta iz antičkog i srednjovjekovnoga razdoblja.
Zahvaljujući dojavi Markice Rebića, djelatnici Odjela za arheologiju Zadarskog sveučilišta saznali su prije nekoliko dana za još jedan nepoznati podvodni lokalitet, i to u podnožju Velebita, nedaleko od Starigrada. Pregledavši na dnu mnogobrojne ulomke keramičkih artefakata već sad znaju da je riječ o brodolomu s amforama starim oko dva tisućljeća.
Slijedi: uvala Plemići
Ali kako entuzijazam raste s uspjesima, već u prvoj polovici studenoga ove godine podvodni arheolozi Sveučilišta u Zadru započet će s prvom kampanjom arheoloških istraživanja u uvali Plemići između Rtine i Ljupča. Na to gotovo nepoznato i posve neistraženo arheološko nalazište uputio ih je Pero Kožul iz Ražanca. Naime, nedavno obavljeni terenski pregled upućuje na to da su u uvali Plemići bile antičke keramičarske peći s pripadajućim manjim lučkim objektom. Zapravo, vjerojatno su to prvi rimski arheološki tragovi proizvodnje opeka, crjepova, a vjerojatno i keramičkih posuda na širem zadarskom području.
Podvodni arheolozi Sveučilišta u Zadru ostvaruju vrijedne znanstvene rezultate, i to dobrim dijelom zahvaljujući savjesnim građanima koji im dojavljuju slučajno otkrivene lokalitete. Zajednički im je cilj istražiti, dokumentirati i zaštiti bogatu kulturnu baštinu hrvatskog dijela Jadrana, te je takvu sačuvati budućim naraštajima.