Birkić podigao farmu na 400 metara nadmorske visine

Treba još dosta toga uraditi, a prije svega dovršiti uređenje ostalog slobodnog stajskog prostora za rodilje i odgajalište teladi, a tu je i neiskorišteni prostor u sklopu objekta koji sam predvidio za miniklaonicu. Ali do toga će još proći dosta vremena jer me čeka ishođenje potrebne dokumentacije, za što je potrebno osigurati i novac i vrijeme, a blago ne pita, ono traži svoje i morate mu osigurati ili ispašu ili pune jasle, kaže Svetozar Birkić
Govedarstvo je jedna od najvažnijih grana stočarstva i pokazatelj stanja u poljoprivredi jedne zemlje. U zemljama Europske unije je privilegirana grana te joj se posvećuje posebna pozornost. U hrvatskom gospodarstvu također ima važnu ulogu, ali su proizvodi govedarstva mlijeko, meso i uzgoj pomlatka iz domaćih izvora dobrim dijelom deficitarni, a govedarska se proizvodnja bori s velikim i složenim problemima.
Operativni program razvitka govedarske proizvodnje
Dok u zemljama Europske unije govedarstvo u prihodima od poljoprivrede sudjeluje sa 30 posto, u RH sa svega 16 posto. Izlaz iz nepovoljne situacije pokušao se iznaći Operativnim program razvitka govedarske proizvodnje u RH, objavljenim sredinom ljeta 2004. godine. Njime se trebalo osigurati veću konkurentnost domaće proizvodnje, povećati njezin obujam, te stvoriti povoljniji položaj pri ulasku u EU. Konkurentnu proizvodnju namjeravalo se postići, te njome u cijelosti zadovoljiti domaće potrebe za mlijekom i mesom, pomoću novih proizvodnih sustava – farme namijenjene proizvodnji mlijeka ili sustavi za proizvodnju teladi (sustav krava – tele) za tov koje bi se svojom veličinom, razinom proizvodnje, te primjenom tehnoloških procesa mogle nositi s proizvodnim sustavima drugih razvijenih stočarskih zemalja, prije svega onih iz EU.
Za provedbu ovog Programa osigurani su povoljni uvjeti kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te povoljni uvjeti osiguranja kredita čiji je nositelj HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG). Uz navedene uvjete planirani rezultati u promatranom razdoblju nisu ostvareni. Od planirane izgradnje 1.200 novih mliječnih farmi, 228 farmi za proizvodnju teladi za tov (sustav krava-tele) te adaptaciju 6.000 postojećih manjih farmi, ukupno su sredstvima HBOR-a izgrađene samo 743 farme, i to: 170 novih farmi, 10 adaptacija postojećih farmi te izgrađene 3 farme u sustavu krava-tele. Niti poboljšane promjene krajem planiranog razdoblja u 2008. godini (izmjene i dopune Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u RH) nisu donijele očekivane rezultate, pa se program gasi 2009. godine.
U Zadarskoj županiji nije bilo korisnika Programa , a razloge tome treba tražiti u objektivnim poteškoćama. Naime, naši uzgajivači su imali itekakav interes, ali nisu mogli ispuniti niz uvjeta, a među glavnim su problemi sa pribavljanjem potrebne dokumentacije (strogi prostorni planovi) i neposjedovanje građevinskih dozvola kod postojećih farmi.
Svijetli primjer iz Medviđe
Unatoč tome farmer iz Medviđe, Svetozar Birkić podigao je farmu u srcu Bukovice, na 400 m n/v ispod samog Procipa, brda koje je samo 4 m niže od najvišeg vrha Kunovca, Jurišinke. Objekt je dug je 25 m, a širok 12 m, te tako čvrst da može zaustaviti buru s Procipa, ali i osujetiti nepoželjne planove.
Nakon dvije i pol godine mukotrpnog rada na buri i žegi u kojem je sudjelovala cijela uža i šira obitelj objekt je prošle nedjelje useljen. Bila je to vrlo uzbudljiva dogodovština za promatrače dok je za domaćina značila novi početak, preokret u proizvodnji i korak bliže suvremenom govedarstvu. Poseban dojam ostavljala je mirnoća krava, prihvaćanje sasvim drugog statusa jer one su svoj životni ciklus provele na otvorenom prostoru i odjednom se našle u prostranoj, prozračnoj i prirodno osvijetljenoj staji, ali na vezu i za očekivati je bilo da će davati otpor i da neće trpjeti lanac oko vrata.
– Iskreno rečeno ni ja se nisam nadao da će sve tako glatko ići i da baš nikakav otpor ne će davati, pogotovo kada je došao na red lanac, kaže Svetozar, izrazito zadovoljan i dodaje.
– Znam da se krave u zemljama Europske unije ne drže na vezu, ali moram ih prvo naviknuti da uopće borave u objektu, a tek nakon toga mogu poduzeti drugi korak i maknuti vezove. No prije toga treba još dosta toga uraditi, a prije svega dovršiti uređenje ostalog slobodnog stajskog prostora za porodilje i odgajalište teladi, a tu je i neiskorišteni prostor u sklopu objekta koji sam predvidio za mini klaonicu. Ali, do toga će još proći dosta vremena jer me čeka ishođenje potrebne dokumentacije, za što je potrebno osigurati i novac i vrijeme, a blago ne pita, ono traži svoje i morate mu osigurati ili ispašu ili pune jasle, kaže Svetozar.
Doista, pred kravama je livadsko sijeno kojeg neumorno uzimaju pa je vjerojatno i to jedan od razloga njihovog flegmatičnog držanja i prihvaćanja novog načina držanja. To potvrđuju i brojni stočari s druge strane Procipa koji su došli u pripomoć Birkićevima, a gotovo da i nije bila potrebna. Nekoliko bala sijena bilo je dovoljan poticaj kravama koje u ovim zimskim danima nisu imale ispaše niti za trećinu svojih potreba. Jedino je pitanje što će se dogoditi kada se one zasite, hoće li im dosadi boravak na vezu i ponovno poželjeti slobodu i pašnjake pa makar i sa oskudnom pašom.
– Nema problema, spremno će Svetozar, čim zazelene pašnjaci one će normalno na ispašu, ali jednako tako na spavanje u staju, a ja sam siguran da će se brzo naviknuti i na taj način. Pa na koncu to je za njih bolji način jer ma kakva ispaša bila uvijek ima mjesta za dodatni zalogaj, a svaka se životinja brzo navikne na bolje pogotovo kada je u pitanju hrana. A, nismo ni mi ljudi bolji po pitanju hrane, oglasila se ekipa spremna na bogatu trpezu koju su Birkićevi pripremili povodom ovog značajnog događaja.
Priučavanje na tržišne uvjete
Zahtjevne zamisli Programa trebale su se ostvariti uglavnom brzim prelaskom s malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su u nas okosnica proizvodnje, na velike proizvodne jedinice, te uvozom visokoproizvodnih grla. Međutim, naši proizvođači se tek priučavaju na tržišne uvjete, skupljaju nova tehnološka iskustva i postupno ih primjenjuju i uz to prihvaćaju rizik poslovnih ulaganja i trebat će još vremena dok budu spremni za tržišnu utakmicu s Europom. Uostalom to je proces koji se na Zapadu odvijao desetljećima. Osim toga poljoprivrednici se nisu angažirali u obnovi interesnog okupljanja seljaka – proizvođača, iako udruženo/zadružno djelovanje u nas ima stoljetne tradicije, dok je pregovaračka moć pojedinačnih proizvođača jako ograničena. Opstanak malih proizvodnih jedinica, razvitak seoskog prostora i očuvanje živog sela moguće je provesti kroz osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga, udruživanjem malih protiv zaštite od velikih. U današnjim uvjetima tržnog gospodarstva i konkurencije na tržištu, te prilagođavanja ZPP (Zajednička poljoprivredna politika) mala privatna obiteljska gospodarstva bez udruživanja definitivno neće moći opstati. Uz to poljoprivredni proizvođače očekuje reforma u državnim poticajima te prijelaz s individualnih plaćanja za ratarstvo i stočarstvo na jedinstveno plaćanje po gospodarstvu. Proizvođači će dobiti ovo plaćanje po gospodarstvu ako udovoljavaju uvjetima zaštite okoliša, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja i uvjetima dobre poljoprivredne prakse. Poljoprivrednici koji prime potporu vezanu uz proizvodnju također se suočavaju s mogućnošću smanjenja ukoliko su premašene maksimalno poticane količine.

 PONIŠTEN NATJEČAJ

Na temelju Odluke o poništenju natječaja (Klasa: 023-01/09-01/160, Urbroj: 525-12-2-0460/10-6 od 04. veljače 2010. godine), Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje obavijest o poništenju natječaja. Poništavaju se natječaji za dodjelu novčane potpore za 2009. godinu objavljeni u Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Glasu Slavonije i Poslovnom dnevniku 7. i 9. travnja 2009. godine za programe: ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba školjaka, privatne šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku (proizvodnju) pod nazivom: „Kalcifikacija/kalcizacija poljoprivrednih površina” (Klasa: 320-01/09-01/85, Urbroj: 525-12-2-0460/09-1):
Mjera 6. Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda pod nazivima: „Pilot program razvitka proizvodnje i prodaje tradicionalnih ili inovativnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”
– „Program uređenja i opremanja objekata za preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima)” (Klasa: 320-01/09-01/83, Urbroj: 525-12-2-0460/09-1);
– „Opremanje prodajnih mjesta namijenjenih za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u)” (Klasa: 320-01/09-01/82, Urbroj: 525-12-2-0460/09-1);
Mjera 8. Obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diverzifikacija djelatnosti) pod nazivom „Poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima” (Klasa: 320-01/09-01/79, Urbroj: 525-12-1-0453/09-1);
Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma pod nazivom “Sufinanciranje tematskih puteva” (Klasa: 320-01/09-01/80, Urbroj: 525-12-1-0540/09-1).