Porez na ekstraprofit platit će sve tvrtke kojima je dobit skočila za više od 20 posto

Novi porez na ekstraprofit nije dobro legao pojedinim dužnosnicima HDZ-a, ali ni njegovim koalicijskim partnerima. Vlada bi ovaj tjedan morala pokrenuti postupak javnog savjetovanja o novom porezu na ekstraprofit, koji se uvodi na poticaj Europske komisije, piše u srijedu Večernji list.

Riječ je o jednokratnom porezu, ponajprije rezerviranom za energetski sektor jer je profitirao na rastu cijena plina, struje i goriva, ali države ga po svojoj odluci mogu slobodno primijeniti na sve poduzetnike čija je dobit iskočila iz uobičajenih okvira.

20 posto veća dobit

Ta je granica postavljena na 20 posto veću dobit u odnosu na profite koje su kompanije ostvarile protekle četiri godine. Premijer Plenković i ministar financija Marko Primorac, kako doznajemo, razgovarali su o tome početkom tjedna i s koalicijskim partnerima, među kojima njihov prijedlog nije naišao na odobravanje.

Riječ je o tome da Ministarstvo financija ne želi novi porez ograničiti samo na energetski sektor, već bi ga plaćale i sve druge tvrtke kojima je ove godine dobit skočila više od 20 posto. Ina je dostavila burzi podatak da joj je u prvih 9 mjeseci dobit porasla 171 posto, Spanu iz IT sektora 171 posto, Zagrebačkoj banci 43 posto, dok je dobit Kraša skočila samo 6 posto, a turističkog lanca Valamar oko 8 posto. Atlantic je pak u minusu za trećinu.

Podaci kojima raspolažu u Banskim dvorima pokazuju da je neobično visok rast dobiti zamjetan u svim djelatnostima, a ne samo u energetici. Država je ove godine planirala naplatiti oko 9,3 milijarde poreza na dobit od poduzeća, no u rebalansu je ta svota dignuta na 11,3 milijarde, odnosno naplatit će ga dvije milijarde kuna više. Približno toliko porasla je i naplata PDV-a.

Povećanje cijena

Golema inflacija i široko rasprostranjeno povećanje cijena vjerojatno su imali utjecaj na rast dobiti tvrtki kao što imaju i na povećanje poreznih prihoda države. Osim toga, bilo je sa strane države nekih direktnih ili indirektnih subvencija koje su utjecale na profite kompanija. Ministar financija Marko Primorac kazao je u Saboru da Vlada mora reagirati kako bi spriječila da “netko te državne subvencije usmjerava prema svojim profitima”.

Ideja je Europske komisije da se izvanredan porez ili, kako ga nazivaju, solidaran porez usmjeri u državne socijalne programe. Plaćao bi se samo 2023. godine za dobit ostvarenu u 2022. godini. Hrvatski su poduzetnici glasniji u izricanju svojih stavova od ikojeg sindikata te se, očekivano, protive širenju poreza na tvrtke izvan energetskog sektora, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.