Hrvatski bajam za hrvatsku bajaderu

U projekt kooperantske suradnje pri uzgoju bajama odazvao se veliki broj žitelja Ravnih kotara i to stoga, smatra Ivković, što bajam nije zahtjevna kultura, kao što su to jabuka i breskva. Otporna je na niske temperature, ne zahtjeva duboko tlo i ne traži puno vode. A svakako pomaže i činjenica da se ima kome prodati…
 
Poznata hrvatska delicija “Bajadera” za 5 do 6 godina bit će pravljena od hrvatskih bajama. Naime, do sada je zagrebačka tvrtka Kraš bajam uvozila iz Kalifornije i to 260 tona godišnje. Kalifornijski bajam je specifičan po tome što je sladak, tako da ga u Krašu moraju zagorčiti, vjerojatno s gorkim bajamom.
Glasnogovornica Kraša Romana Mužević-Ilić kazala je da je Tvrtka Kraš na području Ravnih kotara početkom ove godine započela projekt kooperantske suradnje pri uzgoju bajama, a za potrebe svoje proizvodnje.
10.000 sadnica
– Zemlja na kojoj se sadi bajam vlasništvo je fizičkih osoba, domicilnog stanovništva zainteresiranog za uključivanje u projekt. Sadnice po povoljnim uvjetima osigurao je Kraš, a uzgojene su u vlastitom rasadniku u Osijeku, kazala je Mužević-Ilić.
Sukladno izrađenoj studiji, planirana je sadnja ukupno 10.000 sadnica na otprilike 40 hekatra zemlje.
U ovom trenutku realizirana je prva faza projekta te je posađena polovica ukupno planiranog broja sadnica. Na pitanje zašto je Kraš odlučio saditi na području Ravnih kotara, glasnogovornica hrvatskih proizvođača slatkiša odgovara da je ovo područje odabrano zbog kvalitete tla i klimatskih uvjeta pogodnih za uzgoj bajama, posebno na lokaciji Škabrnje i Nadina. Plantaža u Oklaju na kojoj se prije rata uzgajao badem i koja je bila u vlasništvu Poljoprivrednog kombinata Zadar nije uključena u projekt zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Prije nego je došlo do podjele sadnica bajama, u Škabrnji je tvrtka Kraš organizirala susret sa svim potencijalnim kooperantima gdje se okupilo vrlo malo zainteresiranih. Na drugom održanom sastanku u Benkovcu okupio se značajan broj budućih kooperanata te su ujedno potpisani ugovori s Krašom.
Bajamik prije Domovinskog rata
Direktor Poljoprivredne zadruge Škabrnja Marko Ivković kazao nam je da zadruga planira uzeti sadnice za sadnju na području veličine 10 hektara, kao i poljoprivredna zadruga Polača za 15 hektara.
– Zanimljivo je navesti da je i prije rata u Škabrnji postojao bajamik, tako da ovo područje ima dugu tradiciju uzgoja bajama. Prije Domovinskog rata postojao je bajamik koji se prostirao na 50 hektara, ali je bio zapaljen i uništen. No, danas primjećujemo da su iz uništenih stabala započele nicati mladice bajama, kazao je Ivković. Inače je PZ Škabrnja bila posrednik u ovom poslu.
Stanovništvo s područja Bukovice, iz Benkovca, Nadina, Bibinja, Sukošana i Škabrnje odlučilo se uključiti u ovaj projekt te im je podijeljeno oko 5.000 sadnica. Također se značajan broj Srba povratnika zainteresirao za uzgoj bajama.
Zašto se u projekt kooperantske suradnje pri uzgoju bajama odazvao veliki broj žitelja Ravnih kotara, Ivković smatra da je razlog tome što bajam nije zahtjevna kultura kao što su jabuka i breskva. Otporna je na niske temperature, ne zahtjeva duboko tlo i ne traži puno vode. Prilagodljiva je voćka na slabije plodnu i plitku zemlju te se može saditi u kršu.
– Također, bajam se može duže vrijeme brati, dok se marašku mora pobrati u roku od jednog do dva dana. Osim toga, prošlogodišnja otkupna cijena bajama iznosila je 7 kuna, a ovogodišnja cijena maraške je bila oko 4 kune, kaže Ivković dodajući da ono što je privuklo uzgajivače je i činjenica što imaju za koga proizvoditi bajame.
Za pet godina moći ćemo kupiti hrvatsku poslasticu proizvedenu od hravtskih sastojaka.