Foto: Pixsell
Prošla godina je za obvezne mirovinske fondove (OMF) po rezultatima bila druga najgora godina u povijesti, nakon 2008. godine, a iako je ova godina imala dobar početak, nitko ne može jamčiti da će se taj trend i nastaviti, ocjena je izvora bliskog tim fondovima.
Prošle godina je bila teška za mirovinske fondove u cijelom svijetu, uslijed rasta inflacije, zaoštravanja monetarne politike, kao i posljedica rata u Ukrajini, pri čemu su sve klase imovine pale, pa tako i dionički i obveznički indeksi, pa su tako obvezni mirovinski fondovi (OMF) u Hrvatskoj zabilježili negativne prinose za svoje članove.
Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije – kategorija A je prosječno pala za 4,12 posto, kategorija B 5,04 posto, a kategorija C 5,25 posto.
Inače, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je manje za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2021. godine.
No, prosječni prinosi od početka rada fondova su i dalje “dobri”, kao i na početku ove godine, no, s obzirom na i dalje prisutne rizike, poput inflacije i potencijalne recesije, nitko ne može jamčiti da će se taj trend u ovoj godini i nastaviti.
Procjena je da je prosječan član kategorije B od 2002. godine, uz prosječnu hrvatsku plaću tijekom tog razdoblja, dosad uplatio 96.533 kune, a da na kraju 2022. godine na računu ima 150.165 kuna.
Dakle, zarada za člana koji je od početka bio u sustavu je 53.632 kune, stoga, nitko tko je od početka član nije u minusu, istaknuo je izvor, koji dodaje da manje može imati samo netko tko je u drugi stup ušao lani, no da nitko tko je barem pet godina u sustavu nema manje nego što je uplatio.
Prema posljednjim podacima, od 100 ljudi 70 ih se u potpunosti vrati u prvi stup, što znači da trenutno oko 30 posto ljudi bira kombiniranu mirovinu.
No, iako to može zvučati malo, ocjena je da će drugi stup u punoj mjeri pokazati svoje prednosti za one članove koji u njemu provedu cijeli radni vijek, dakle 40 godina, i u tom slučaju do 80 posto ljudi će imati veću mirovinu.
Drugi stup, u koji se uplaćuje pet posto doprinosa, osmišljen je kao dugoročna priča, a u početku je ideja bila da se taj postotak doprinosa diže. Ako javne financije budu stabilne i javni dug bude padao, tada se taj prostor i otvara, ocjenjuje izvor, koji dodaje i da je prvi stup mirovinske štednje potreban te da prvi i drugi stup nisu konkurencija, već su komplementarni.
Fondovi bi i u budućnosti u većoj mjeri željeli ulagati u nekretnine, kao što su poslovni prostori i logistički centri, no za sada ne i u stanogradnju odnosno stanove za najam, za što je preduvjet bolja uređenost sustava, kaže taj izvor.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
istraga
Dojave o bombama i u dva riječka trgovačka centra
Crna Kronika
PAO NA KOLNIK
90-godišnjak upravljajući električnim romobilom skrivio prometnu nesreću
Zadar
Direktor Zračne luke Zadar
JOSIP KLIŠMANIĆ: Završetak razvoja Zračne luke Zadar se ne nazire, a evo i zašto
Crna Kronika
brza reakcija
OPASNA PRIJETNJA UKLONJENA Otkrivene ručne bombe i zaostala mina na benkovačkom području
Zadar
ŽUPAN
Bilaver najavio izmjene demografskog programa za rješavanje stambenog pitanja! Evo što je rekao
Zadar
FLORUM
Cvjeta posao na prvom zadarskom buketomatu! ‘Kristina mi je rekla poslovnu ideju, a ja sam samo rekla – da’
Scena
Slavni pjevač
Mladen Grdović objavio fotografiju s kćeri Sarom i oduševio fanove. Sjećate li je se iz njegovog spota?
Zadar
kraj stare ere
GAŠI OTVORENO NAKON IZBORA Novi šef SDP-a u Zadru: ‘HDZ-ovi igrači su htjeli raskol, ali mi smo drugarska stranka’
Zadar
IGOR JELENIĆ
PRISJETITE SE RAZGOVORA S LEGENDOM Znate li kako je Toto dobio nadimak? ‘Još kao dijete…’
Zadar
oglasili se