Udruživanje treba biti strateški cilj naše poljoprivredne politike

Poljoprivredna je proizvodnja i mogućnost opskrbe tržišta dovoljnim zalihama hrane zbog pandemije koronavirusa i krize sa žitaricama, koju je uzrokovalo blokiranje brodova u ukrajinskim lukama, koji su prema ostatku Europe trebali poslati stotine tona žitarica, zajedno s poskupljenjem goriva i poljoprivredne opreme, održivost stočarskog i poljoprivrednog sustava gurnulo u prvi plan. Hrvatska, srećom, u prevelikoj mjeri ne ovisi o uvozu hrane, iako nam se čini da na policama trgovina češće susrećemo uvozne poljoprivredne proizvode, koji su najčešće jeftiniji od domaćih.

O svemu tome smo, ali i o budućnosti održivog ribarstva i poljoprivrede u Zadarskoj županiji razgovarali s Danijelom Segarićem, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije.

Zadarska je županija glavni nacionalni centar ribarstva i marikulture. Koliko su te gospodarske grane važne za gospodarsku stabilnost regije? Kolika su i kakva ulaganja planirana?

– Na području Zadarske županije proizvodi se oko 63 posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi u RH. Ukupno je u našoj županiji proizvedeno svih vrsta u akvakulturi nešto više od 10.800 tona, dok je ukupna vrijednost godišnje proizvodnje oko 70 milijuna eura. Kad govorimo samo o uzgoju bijele morske ribe, tu je udio Zadarske županije još i veći te je gotovo 70 posto od ukupne proizvodnje u RH. Ovim brojkama možemo dodati činjenicu i da je udio naše županije u uzgoju tuna gotovo polovina ukupnog uzgoja u RH. Ako ovim podacima priključimo i podatke sektora ribarstva koji pokazuju da se oko 35 posto iskrcaja ulova događa u našoj županiji, možemo reći da naša županija bez imalo dvojbe opravdava superlativ najribarskije županije na Jadranu. Vrlo bitno je istaknuti da se značaj ribarstva i marikulture održava i u tome što su to izvozno orijentirane grane koje zapošljavaju značajan broj ljudi. S druge strane, marikultura je tehnološki zahtjevna industrija koja stoga zahtjeva visokoobrazovani stručni kadar.

Za razvoj ribarstva, kao i za svaki razvoj općenito, a osobito kada imamo izvrsne rezultate, od presudne je važnosti kvalitetna infrastruktura, u ovom slučaju ona ribarska. I ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom moramo osigurati kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke i iskrcajna mjesta, a pored toga je vrlo bitno kroz prostorno-plansku dokumentaciju otvoriti mogućnost ulaganja. U 2022. završena je gradnja ribarske luke Vela Lamjana u Kalima u vrijednosti od 4,77 milijuna eura te ribarska luka u Gaženici vrijedna 3,71 milijun eura. Također, ubrzo očekujemo završetak i druge faze ribarske luke Vela Lamjana u Kalima procijenjene vrijednosti 4,5 milijuna eura. Uz navedene projekte u planu je izgradnja druge faze ribarske luke Gaženica te izgradnja iskrcajnog mjesta u Biogradu na Moru koje se planira graditi u sklopu nove trajektne luke.

Zaštita mora

Kako pomiriti sve veće tržišne potrebe za ribom i eksploataciju mora kao tržišnog i turističkog resursa sa zahtjevima održivog ribarenja i očuvanja ribljeg fonda?

– Neosporna je činjenica da je pritisak na more sve veći, kako od ribarskog sektora tako i od turizma, ali i drugih djelatnosti koji iskorištavaju more i podmorje. Očuvanje ribljeg fonda u fokusu je Europske unije. Smanjivanje ribljeg fonda uslijed pretjeranog izlovljavanja jedan je od najvećih gorućih problema u morima diljem svijeta, pa tako i u Mediteranu, no problem svakako nije od jučer. Lovostaji i dulje zabrane poput one koja je trenutno na snazi za Jabučku kotlinu glavni su način borbe za jadranski ekosustav. U budućnosti će se sve više ribe dobivati iz uzgoja pa je na tom polju bitno dobro planiranje. Kao prvi, a po svemu sudeći ključni korak za razvoj ribarstva i akvakulture u našoj županiji bila je izrada Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije izrađena 2003. godine. Smjernice iz te studije ugrađene su u sve daljnje planske dokumente kao što su Program razvoja sektora ribarstva 2013. – 2015., Program razvoja ribarske infrastrukture na području Zadarske županije i, naravno, u ključan dokument – Prostorni plan Zadarske županije. Sve navedeno omogućilo je razvoj akvakulture i razvoj ribarske infrastrukture i suprastukture. Daljnji koraci u kojima se želimo razvijati su korištenje otvorenog mora za daljnji razvoj marikulture. Za to već postoje i prostorno-planske pretpostavke, ali što je još važnije i inicijative gospodarstvenika.

Ravni kotari žitnica su Zadarske županije. Kojim projektima i potporama podupirete lokalne poljoprivrednike?

– Svakako najznačajniji projekti vezani za poljoprivredni sektor su izgradnja sustava za navodnjavanje. Zadarska županija je još 2007. godine izradila Plan navodnjavanja po kojem uz manje korekcije i danas radimo. U posljednjih nekoliko godina izgradili smo pomoću sredstava programa ruralnog razvoja tri potpuno nova sustava za navodnjavanje koji u obuhvatu imaju oko 500 hektara, u koje je uloženo gotovo osam milijuna eura. Tu ne mislimo stati, radimo na jednom velikom sustavu navodnjavanja Vranskog polja, obuhvata 1.600 hektara, a uz pomoć Hrvatskih voda provodimo i vodoistražne radove kako bi i manje poljoprivredne površine dobile vodu. Znamo da bez vode nema konkurentne poljoprivrede, a koju cijenu vode su poljoprivrednici spremni platiti najbolje znaju oni koji je nemaju ili imaju u nedostatnim količinama.

Što se tiče potpora, one se na razini godine kreću u iznosu od 150.000 eura koje temeljem javnog poziva raspoređujemo poljoprivrednicima koji zadovolje uvjete javnog poziva. Potpora je namijenjena prvenstveno za (su)financiranje kupnje opreme i alata, za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te marketing i poboljšanje izravne prodaje na poljoprivrednom gospodarstvu, npr. opremanje kušaonica. Upravo je otvoren javni poziv za podnošenje zahtjeva za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu, a krajnji rok za dostavu zahtjeva je 21. srpnja. Uvjeti u javnom pozivu nisu se mijenjali u odnosu na prethodne dvije godine, a jedina novost je da se od ove godine prijava može podnijeti isključivo putem online sustava.

Proizvodnja vina i ulja

Kolika je na razini županije proizvodnja vina i maslinova ulja?

Prema službenim podacima APPRR-a, u našoj županiji masline se uzgajaju na 2.578,7 hektara, a čak se 3.501 poljoprivredno gospodarstvo bavi uzgojem maslina. Na našem području radi 38 uljara, a procjena proizvodnje maslinova ulja naravno varira od sezone do sezone, ali je možemo procijeniti na osam do devet tisuća hektolitara. Površine vinograda iznose 1.322 hektara, 2.652 poljoprivredna gospodarstava bave se vinogradarstvom, a registrirana proizvodnja za 2021. godinu iznosila je 3.600 hektolitara.

Kako teče projekt izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem? Kako će on izgledati, što će sadržavati i kakve će se aktivnosti i programi u njemu održavati?

– Baš za danas je dogovoreno potpisivanje Ugovora s odabranim izvođačem radova Relliance d.o.o. iz Splita. Rok za završetak radova je osam mjeseci od dana uvođenja u posao, što znači da bi objekt trebao biti završen sredinom ožujka 2024. Projektom izgradnje centra planirane su dvije dvorane za edukaciju, uredi za voditelje centra te edukatore, a planiramo u centru osigurati manji prostor koji će koristiti Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede te prostor za rad udruga u poljoprivredi.

Kao što sam naziv kaže, osnovni cilj ovog projekta je osiguranje prostora i edukatora za prijenos znanja i novih tehnologija našim poljoprivrednicima. Dio edukacija će biti besplatan, dok će se dio naplaćivati. U narednoj fazi nastojat ćemo osigurati sredstva za podizanje manjih plastenika koji bi služili kao poljoprivredni inkubator i koje bismo po povoljnim uvjetima davali u najam isključivo mladim poljoprivrednicima. Želimo i na taj način potaknuti razvoj proizvodnje u zaštićenim uvjetima jer vjerujemo da u tom dijelu postoji neiskorišteni potencijal za razvoj naše poljoprivrede. Također želimo da centar organizira manje tematske sajmove vezane za poljoprivredu.

TZ Ravni kotari

Zajednička promocija

Projekt izgradnje Centra za školjkarstvo u Selinama otvorit će nove mogućnosti u toj grani marikulture. Koliko je u ovom trenutku Zadarska županija prepoznata po uzgoju školjaka?

Novigradska dagnja jedinstven je proizvod, što je između ostaloga dokazano i dobivanjem oznake izvornosti na razini Republike Hrvatske, a uskoro će ta zaštita vrijediti na razini EU-a. Po našem mišljenju novigradska dagnja još uvijek nema ono mjesto u gastronomskoj ponudi koje joj zbog svojih specifičnih svojstava pripada. Potencijali za uzgoj školjaka na području naše županije su znatno veći od onoga što trenutno koristimo te tu vidimo mogućnost rasta i razvoja kako u količinama tako i i vrstama. Centar za školjkarstvo trebao bi tome pridonijeti jer bi, pored osnovne funkcije purifikacije i otpremnog centra, trebao imati i manji istraživački laboratorij. Istraživački dio je dogovoren sa Sveučilištem u Zadru, koje nema svoj istraživački laboratorij u blizini mora, a ovim bi se dobila mogućnost istraživanja postojećih i novih morskih organizama, odnosno razvoj uzgoja gospodarski potencijalno značajnih vrsta kao što su npr. jakobova kapica i kamenica.

Kako potaknuti udruživanje poljoprivrednika u zadruge da bi bili konkurentniji na tržištu?

Udruživanje naših poljoprivrednika jedan je od ključnih uvjeta za razvoj, ali i opstanak poljoprivrednih proizvođača na našim područjima. Udruživanje treba biti strateški cilj naše poljoprivredne politike jer povezivanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu. omogućuje održivost poljoprivredne proizvodnje i ravnopravniji nastup na tržištu. Italija i Austrija su uspješne poljoprivredne zemlje koje nemaju velike poljoprivredne posjede, prosječna veličina posjeda je nešto veća nego u Hrvatskoj, ali su poljoprivrednici udruženi u brojne dobro organizirane kooperative (zadruge) koje su priznate kao proizvođačke organizacije (PO). Iako su mnogi naši proizvođači bili u studijskim posjetima talijanskim i austrijskim zadrugama te na licu mjesta vidjeli prednost udruživanja, još uvijek postoji otpor prema udruživanju. U novom programskom razdoblju kroz Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike osigurana su sredstva za osnivanje i rad proizvođačkih organizacija i vjerujemo da će to naši poljoprivrednici na vrijeme prepoznati i iskoristiti benefite udruživanja. Možemo kao pozitivan primjer navesti osnivanje dviju udruga, vinara i maslinara iz naše županije koji su na taj način ostvarili značajan iskorak. Primjerice, suradnjom sa Zadarskom županijom i županijskom Turističkom zajednicom dobili su priliku za zajedničku promociju i nastupe na inozemnim tržištima, vinari su imali prvi zajednički nastup i u Zagrebu, a sve to puno im je lakše sve to organizirati putem udruge.