Zeleni telefon Sunca zatrpan prijavama, zimi se u Dalmaciji i dalje masovno pali otpad

Prošle nedjelje zabilježeno je devet požara na zadarskom području, a najzahtjevnije je bilo na otvorenom prostoru između Poljica i Vrsi, točnije u zaseoku Brdarići gdje su se spojila tri požara u jedan. Srećom, požari su brzo stavljeni pod nadzor i velike štete nisu zabilježene.

Međutim, podsjetnik je to na opasnost prakse paljenja vatre na otvorenom i potrebe za boljim čuvanjem našeg okoliša. Na opasnosti spaljivanja, posebno ilegalnog spaljivanja otpada upozorava i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj »Sunce« pri čemu ističu kako je to praksa koja je i dalje česta zimi u ruralnim područjima i na otocima Dalmacije, praksa koja predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju i okolišu.

Brojne prijave

Tijekom zimskih mjeseci, posebno u ruralnim sredinama i na otocima, Zeleni telefon Sunca i dalje bilježi velik broj prijava zbog ilegalnog paljenja otpada u domaćinstvima fizičkih osoba. Ni pravne osobe ne zaostaju kada je riječ o neadekvatnom gospodarenju otpadom i njegovom spaljivanju, a spaljivanje otpada izravno ugrožava zdravlje ljudi i životinja, zagađuje zrak, vodu i tlo te narušava osjetljivu ekološku ravnotežu.

Svaki put kada netko zapali otpad, otrovne tvari koje udišemo ugrožavaju čitavu zajednicu i razlozi zašto netko spaljuje otpad su različiti. Većina pali otpad iz neznanja, dok drugi pale zbog nebrige pa sve do jednostavnog manjka volje da se otpad zbrine na propisan i siguran način. No posljedica je uvijek ista: šteta koju snose svi.

Iz Udruge ističu kako se tijekom spaljivanja otpada oslobađa čitav niz izrazito opasnih tvari. Među najštetnijima su dioksini, furani, ugljični monoksid i klorovodik, plinovi povezani s teškim bolestima dišnog sustava, srčanim oboljenjima i različitim vrstama raka. Dioksini su osobito opasni jer ostaju u okolišu desetljećima, nakupljaju se u tkivima ljudi i životinja te uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, reproduktivne probleme i povećani rizik od raka.

Isto tako, emisije nastale izgaranjem sadrže i teške metale poput olova, žive i kadmija koje uzrokuju neurološke poremećaje, oštećenja bubrega i sustava imuniteta. Taloženjem u tlu i vodi ulaze u prehrambeni lanac, čime dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i stabilnost ekosustava, a sitne lebdeće čestice duboko prodiru u pluća i krvotok te su osobito opasne za djecu, starije i osobe s respiratornim bolestima. Isto tako, ispuštanje kiselih plinova tijekom izgaranja dovodi do stvaranja kiselih kiša koje uništavaju tlo, otežavaju opstanak biljaka i nanose veliku štetu vodenim ekosustavima.

Kršenje zakona

Osim toga, toksični pepeo koji ostaje nakon spaljivanja predstavlja dodatnu prijetnju jer onečišćuje zemlju i vodu, narušava poljoprivredu i može kontaminirati izvore pitke vode, ugrožavajući na taj način sigurnost hrane i zdravlje ljudi. Zbog svega navedenog, spaljivanje otpada nije samo nezakonito i neodgovorno, nego i izrazito opasno za javno zdravlje, okoliš i buduće generacije. Neophodno je primjenjivati propisane mjere zbrinjavanja otpada, koristiti sigurne i održive metode te kontinuirano educirati građane o pogubnim posljedicama ove prakse.

Također, podsjećaju kako se paljenje otpada smatra ozbiljnim kršenjem zakona koji može rezultirati novčanom kaznom, upravnim mjerama, a u težim slučajevima i zatvorom. Za fizičke osobe koje spaljuju otpad predviđene su novčane kazne od 398 do 1.328 eura, a osim prekršajnih kazni, zakon predviđa i kaznena djela povezana s opasnim ili većim količinama otpada.

U takvim slučajevima počinitelja pravnu osobu može snaći i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za svako postupanje kojim se u znatnoj mjeri ugrožava zrak, tlo, voda, more, biljni i životinjski svijet ili zdravlje ljudi. Nadzor nad prekršajima fizičkih osoba provode komunalni redari, dok za postupanje pravnih osoba zaduženi su inspektori zaštite okoliša.

Isto tako, u prilikama kada svjedočimo ovakvim slučajevima možemo zabilježiti osnovne podatke o događaju (vrijeme, mjesto, počinitelja) i, ako je sigurno, prikupiti dokaze fotografijom ili videom. Slučaj se tad prijavljuje komunalnom redaru za privatna domaćinstva, inspektoru zaštite okoliša za pravne osobe ili anonimno putem Zelenog telefona i e-pošte.