Zadrani s udrugom Palagruža predstavili maritimnu baštinu na festivalu u Francuskoj

Ovogodišnji zahtjevni program Udruge Palagruza realizirao je tim od ukupno 14 sudionika iz Komiže, Kaštela, Francuske, Italije i Zadra. Glavna tema Udruge Palagruža na ovogodišnjem Escale a Sete bila je očuvanje više nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a u realizaciji programa sudjelovala je po prvi puta i Udruga Kanata iz Zadra. Dugogodišnja suradnja s UNESCO Geoparkom Viški arhipelag nastavljena je kroz program UNESCO Geo Food, uz podršku Udruženja obrtnika otoka Visa i ribara otoka Visa, koji su tradicionalnim metodama lovili i sušili ribu te sudjelovali u prezentaciji proizvoda obrtnika, OPG-ova i vinara.

Program komiške delegacije definiran je još 2018. godine u suradnji s direktorom festivala Wolfgangom Idrijem i predsjednikom udruge Escale à Sète Raymondom Dublancom, a obuhvaća prezentaciju tradicionalne brodogradnje, jedrenja, gastronomije i izvornog klapskog pjevanja. Od tada pa do danas program se provodi pod motom autentičnog prikaza svakodnevnog života Komiže i jadranskih zajednica, što su mnogi sudionici prepoznali kao primjer dobre prakse u očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Iskustvo komiških ribara te jedinstvena tradicija povezana uz ofalkono gajetu poznatu kao gajeta falkuša bili su dostupni tisućama posjetitelja na ovogodišnjem izdanju festivala Escale à Sète.

Udruga Palagruža iz Komiže po četvrti je put sudjelovala na ovom najvećem i najvažnijem mediteranskom festivalu maritimne baštine, koji je ove godine dodatno naglasio važnost očuvanja pomorske tradicije kroz posebnu festivalsku povelju. Povelja ističe ključnu ulogu sudionika i volontera u očuvanju autentičnog duha pomorskog svijeta, kao i potrebu za visokim standardima kvalitete i vjerodostojnosti u prezentaciji maritimne baštine. Komisija sastavljena od uglednih stručnjaka iz pomorskog sektora osiguravala je selekciju sudionika – od brodova do kulturnog i edukativnog programa.

Radi poštivanja Povelje i autentičnosti, Udruga Palagruza je sa organizatorom festivala ovogodišnji nastup ugovorila samostalno bez posrednika i koordinatora koji nemaju direktni dodir sa čuvanjem maritimne baštine, a naglasak je stavljen na suradnju sa udrugama koje imaju iste ciljeve i program rada te aktivno rade na očuvanju maritimne baštine, jer je upravo rad na očuvanju maritimne baštine jedina prava promocija hrvatske baštine koju udruge uz dobru suradnju mogu provoditi samostalno, a ovaj festival je upravo najbolja potvrda.

Središnje mjesto događanja bila je drvena baraka koju su pripremili Antonio Fiamengo, Slaven Cvjetković i Deni Mardešić, a predstavljala je „malo komiško selo“ koje je svakodnevno živjelo od jutra do mraka. Program je započinjao zajedničkim doručkom, nastavljao se radionicama očuvanja maritimne i ribarske baštine, dok je kuhar Mate Stanojević bio zadužen za kuhinju i pripremu tradicionalnih jela koja su oduševila mnoge posjetitelje komiškog sela. U pripremi jela kao što su jota, brujet od sušene morske mačke, pedoće na buzaru, sa špagetima, teletina sa bižama, špageti sa plodovima mora, pašticada sa njokama sudjelovali su Tea Fiamengo, Josipa i Tomislav Tičić, Lada Radić-Cvitković, Đurđica Baćić Ugo Laterra i Marjan Patric.

Svakodnevno su se u barci provodila druženja s brojnim međunarodnim sudionicima – članovima udruga iz Italije, Francuske, Nizozemske, posadama brodova, umjetnicima, pjevačima i kapetanima jedrenjaka i dogovaralo se o mogućnosti buduće suradnje s ciljem zajedničkog posjeta Europskim festivalima.

U fokusu programa bila je prezentacija inovativnog sustava učenja o zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru povezanog s iskustvom ofalkono gajete – falkuše te jedrenjem latinskim i oglavnim jedrom. Edukativne radionice gajete vodili su predsjednik Udruge Palagruza Miro Cvitković, Slaven Cvjetković, Josipa Kolanović Tičić i predsjednik Udruge Kanata Tomislav Tičić ,koji je također na maketi privlačkog guca Belona na zanimljiv i pristupačan način objašnjavao principe jedrenja, funkciju konopa i upravljanje latinskim jedrom.

Suradnja između udruga dodatno je ostvarena kroz radionice opremanja komiške sandule jedrima koje su provodili Tomislav Tičić i Deni Mardešić, kao i kroz izradu dijelova za komišku gundulu u Zadru, u kojoj su sudjelovali Tomislav Tičić, Miro Cvitković i brojni posjetitelji. Spajanje kostura gundule, koju djeca nazivaju „dinosaur“, vodili su Slaven Cvjetković, Ivana Franičević i Miro Cvitković.

U šatoru su bile izložene fotografije aktivnosti Udruge Kanata i Udruge Palagruza, a poseban interes izazvale su makete tradicionalnih brodova štele Venera, bracere sabunjara Ivan, rovinjske batane i betinske gajete Baba Majo koje je izradio i prezetirao Tomislav Tičić.

Plakati obiju udruga s nacrtima ofalkane i betinske gajete s francuskim i okcitanskim nazivljem dodatno su upotpunili sadržaj našeg paviljona.

Aktivnosti na moru organizirali su Slaven Cvjetković i Ivana Franičević, koji su s dvije komiške gundule veslali kanalima Sètea te omogućili posjetiteljima da se okušaju u veslanju.

Velik interes izazvala je radionica „Kalanko“, posvećena recikliranju i tradicijskoj izradi metalnih brodića od konzervi, koju su vodili Antonio Fiamengo, Slaven Cvjetković i Mate Sviličić.

Komiški ribari Karmelo Janić i Mate Sviličić predstavili su tradicionalne alate za selektivni ribolov – uključujući vrše za jastoge, površinske i dubinske parangale te alate za lov velikih riba poput sabljarke i tune – naglašavajući važnost očuvanja ribljeg fonda za buduće generacije.

Povodom otvaranja Hrvatskog sela posjetitelji su imali priliku degustirati viški hib, slane i marinirane inćune te probati vina Viških i Komiških vinara te se upoznati sa pričom o Kaštelanskom crljenku koji je slavu u svijetu stekao kao Zinfanedl.

Promociju na štandu provodili su Đurđica Bačić, Ugo Latera, Marjan Petric, Antoni Petric, Josipa Kolanović Tičić, Lada Radić Cvitković i Tea Fiamengo.

U interpretacijskim centru festivala, prezentaciju rada i aktivnosti udruge Palagruza te opis kulturnih dobara koje udruge baštine izložio je predsjednik Udruge Palagruza Miro Cvitković u sklopu čega je predsjednik Udruge Kanata Tomislav Tičić prezentirao rad udruge Kanata i zajedničke projekte s udrugom Palagruza. Od voditelja centra posebno je prepoznat i pohvaljen rad naših udruga s djecom i mladima.

Za kraj festivala pripremljena je degustacija i prezentacija viškog Gina koju su odradili Karmelo Janjić i Mate Sviličić uz pomoć prevoditelja Đurđice i Uga.

Za kraj, Sète – kao jedno od najvećih ribarskih središta na Mediteranu – još je jednom potvrdio svoju ulogu ključnog mjesta susreta tradicije, znanja i pomorske kulture, istaknuo je HRT.