Uspješna virska turistička priča nije slučajna

Vir, donedavno sinonim divlje gradnje, danas je meka obiteljskog turizma. Pješčane i šljunčane plaže smještene između borovih šuma i kristalno čistog mora iz godine u godinu privlače sve više turista. Otok Vir najuspješnija je turistička destinacija Zadarske županije te tradicionalno jedna od deset najboljih u Hrvatskoj. Ove godine najranije u povijesti dosegnuli su brojku od milijun noćenja. Ta je brojka dosegnuta 18. srpnja, tri dana ranije nego lani. Od početka godine otok je posjetilo skoro 75 tisuća domaćih i stranih turista, što predstavlja rast od osam posto u dolascima i deset posto u noćenjima u odnosu na isti lanjski period.

S ovakvim trendom rasta, očekuje se da će Vir do blagdana Velike Gospe ostvariti dva milijuna noćenja. Ovu impresivnu brojku Vir doseže već sedmu godinu zaredom, no ove će se godine to dogoditi tjedan dana ranije no lani.

34 tisuće gostiju

– Prošle smo godine dva milijuna gostiju zabilježili 29. kolovoza, no ove će se godine to dogoditi već sredinom mjeseca jer rapidno raste broj turista, svakog se dana povećava broj dolazaka. Jako smo iznenađeni, ali nije toliko bitna ta statistika koliko je bitno povećanje turističkog prometa u svim segmentima. Svi poslovni subjekti su zadovoljni, naglašava Srđan Liverić, direktor virske Turističke zajednice.

U najposjećenijoj destinaciji u Hrvatskoj trenutno odmara oko 34 tisuće turista, a najbrojniji su Hrvati. U statistiku, naime, ulaze i gosti koji odsjedaju kod rodbine i prijatelja. Nakon Hrvata, najbrojniji su Slovenci, Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci i Austrijanci, a gosti se u prosjeku na otoku zadržavaju dva tjedna.

– Bilježimo znatan rast i komercijalnih i nekomercijalnih gostiju. Ove godine imamo 35 posto više dolazaka u prvoj polovici srpnja i 10 posto više noćenja. No, nije to slučajno, jer zadnjih 15 godina intenzivno se radi na promociji i marketinškim aktivnostima na najeminentnijim tržištima Europe, tumači Liverić.

Destinacijska kompanija Vir turizam još od 2007. godine radi na stvaranju brenda virskog turizma, a plan razvoja otoka izradila je 2011. godine tvrtka Horvat Consulting iz Zagreba.

– Prema strategiji razvoja turizma, razvili smo se kao PPS destinacija, što znači da imamo evente kroz cijelu godinu, i u pred i posezoni. Na takav način došli smo do toga da nam se sezona iz godine u godinu pojačava i produžava, objašnjava Liverić.

Njegove riječi potvrđuje i načelnik Općine Vir Marino Radović.

– Prije pet godina sezona je trajala od 15. srpnja, a već 20. kolovoza nije bilo ni pasa, a sada je situacija drugačija. Luksuznije kuće za odmor pune su od svibnja do listopada, kaže Radović.

Ulaganje u infrastrukturu

Jedna od najvećih prednosti otoka Vira je bez sumnje to što je mostom povezan s kopnom.

– Mi smo automobilska destinacija, gosti nam najčešće dolaze s udaljenosti od 800, 900 kilometara. Kada ljudi toliko voze, ne da im se onda još čekati na trajekt, govori Radović.

Virski most podignut je 1976. godine, zato što je u planu bilo na otoku izgraditi nuklearnu elektranu. U to vrijeme na Viru je živjelo svega 600-tinjak ljudi, a do 2021. godine ta se brojka popela na 3.045 stanovnika. No, u ljetnoj sezoni poput ove ta se brojka poveća za više od petnaest puta, što predstavlja značajno opterećenje za infrastrukturu.

– Mi sve što radimo, radimo na razini od 50 tisuća ljudi. Zato još imamo jako puno posla pred sobom. Da smo radili infrastrukturu samo za domaće, to bi već sve bilo pozlaćeno. U komunalnim tvrtkama imamo zaposlene tijekom cijele godine i oni obavljaju najveći dio posla, to nam se pokazao kao najbolji model, govori načelnik Radović.

– Moramo biti svjesni odakle smo krenuli. Jedna Privlaka još je 1976. godine imala vodu i kanalizaciju, a mi smo tek 2015. godine napravili prvi priključak. U ovih osam godina napravili smo 30 posto posla vlastitim sredstvima, a ostatak se nadamo da ćemo pokriti iz EU fondova, kaže Radović.

Ljudi koji su gradili na nekada jeftinim parcelama, sada svoje vikendice pretvaraju u apartmane i luksuzne kuće za odmor. Vir je, naime, s vremenom stekao status najtraženije destinacije za kupnju nekretnina, a danas najčešće ondje grade stranci.

Stranci kupuju i grade

– Na Viru u zadnje tri godine učestalo dolaze stranci koji kupuju i grade nove, luksuzne objekte. Preko 50 posto vlasnika tih objekata su stranci, Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovaci i vrijednost metra kvadratnog zemljišta je značajno narasla, govori Liverić.

Načelnik Radović ističe da ga posebno veseli da ljudi koji su proveli velik dio svog života u inozemstvu dolaze i ulažu u nekretnine na Viru. Na temelju toga zaključuje da je Vir na dobrom putu, ako ljudi koji su vidjeli sve i svašta odluče svoju životnu ušteđevinu uložiti baš na Vir.

– Lani smo imali rekordan prihod od poreza na promet nekretninama, uprihodili smo više od 20 milijuna kuna od ukupno ostvarenog proračuna od 50 i nešto milijuna kuna, ističe Radović.

S razmakom od 25 godina prvi red do mora prodavao se po 100 maraka po kvadratu, a danas takva zemljišta vrijede oko 500 eura. Vrijednost stambenog kvadrata s otprilike 700 eura danas je porasla na 4.500 eura za prvi red do mora, odnosno oko tri tisuće eura za druge lokacije.

Unatoč velikim ulaganjima, na Viru danas nema hotela. No, u sljedećih pet do deset godina ondje bi trebao niknuti prvi hotel. Osim toga, u planu je i gradnja obalne šetnice i marine koje će upotpuniti turističku ponudu otoka.

U planu hotel sa stotinjak soba

– Mi smo davnih dana zacrtali da Viru treba jedan lijepi hotel. Napravili bismo stotinjak soba, ne treba nam više. Hotel smo zamislili prije svega kao jedan centralni dnevni boravak za sve goste na otoku. Da gosti ondje mogu doći na doručak ili u bar. Uz hotel bi bila poželjna jedna marina. Doduše, imamo projekte za čak tri marine, ali kad bi se ostvarila samo jedna i to bi bilo super, govori načelnik.

Gradnja hotela planira se u centru, nedaleko od škole i zgrade općine, na jednoj od rijetkih čestica koja nije u privatnom vlasništvu. Kako načelnik tumači, prije više od sto godina, kmetovi su otok Vir otkupili od tadašnjih vlastelina Bakmaza. Zbog toga je većina zemljišta u privatnom vlasništvu, što također predstavlja veliki izazov u radu ove jedinice lokalne samouprave. Općina, naime, posjeduje tek 10-ak tisuća kvadrata u centru.

– U drugim jedinicama lokalne samouprave ima mnogo državnog zemljišta, pa je znatno lakše graditi dječje vrtiće, kulturne domove i dodatne sadržaje. Mi moramo najprije otkupiti zemljište od privatnika, da bi tek onda mogli ići u realizaciju takvih projekata, kaže Radović.