UPOZORIO NA POSLJEDICE Ivan Matić: 'Kruševo će postati spalionica smeća zbog HDZ-a i SDSS-a'

Obrovačko Gradsko vijeće izglasalo je III. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Obrovca, a u usvojenom dokumentu i dalje se na području Kruševa, na čestici od skoro 285 tisuća kvadrata, predviđa cementara talijanskog investitora Fassa Bortolo. Osim cementare, većina u predstavničkom tijelu amenovala je i kamenolom koji će s cementarom biti povezan pokretnom trakom dužom od dvaju kilometara.

Od centa do bogatstva

PPU, ili kako je to slikovito opisao Mostov gradski vijećnik Ivan Matić, čarobni štapić koji cent pretvara u tisuće eura, izglasali su vijećnici HDZ-a i SDSS-a.

– Prostorni plan koji je izglasan definira luke, marine, apartmanska naselja i turističke sadržaje, a u srcu svega toga nalazi se cementara koja će definitivno uzurpirati taj prostor i dominirati njime. Ona nije na rubu, nego u sredini svega, svi su komunikacijski pravci zajednički cementari i apartmanima. Vijećnici koji su izglasali ovakav PPU uvjereni su da od cementare nema ništa, ali upravo je glasovanje o tom dokumentu bio tren u kojem mi određujemo smjer našeg sela, naše općine i obilježavamo živote nas i naše djece u budućnosti, kazuje Matić pa dodaje da ne zna jesu li gradski vijećnici toga svjesni:

– Bez ikakvog komentara i bez ikakve argumentacije, oni su digli ruke »za«. PPU je usvojen i cementara ide dalje, naglašava.

Matić pri tom podsjeća da je izglasanim izmjenama i dopunama u toj industrijskoj zoni također odobreno spaljivanje RDF-a, goriva od predobrađenog otpada iz CGO-a Biljane Donje.

– Naše će selo tako postati spalionica smeća, a također će se dodatno povećati količina transporta, uz odvoz 1,2 milijuna tona proizvoda koji će se odvoziti kamionima, upozorava Matić.

Brojke kojima barata obrovački gradski vijećnik temelje se na službenoj dokumentaciji – u tvornici cementa godišnje bi se trebalo proizvoditi 70 tisuća tona vapna, 170 tisuća tona žbuke i 850 tisuća tona cementa. To je ukupno 1.190.000 tona produkta godišnje koji se nema kako transportirati nego li kamionima – kada se podvuče crta lako se dođe do brojke od oko 130 kamiona dnevno.

Slika javnosti

– Ja uvijek vjerujem onome što piše u dokumentaciji i očekujem ono što u dokumentaciji piše. Stoga je neozbiljno od bilo koga od nas – od vijećnika, gradonačelnika, župana ili bilo koga četvrtoga, paušalno donositi ocjene da od toga nema ništa. Što se mene tiče, cementara će se realizirati sigurno jer i dan-danas za nju prikupljaju dokumentaciju i bore se za svaki dokument potreban da bi tu cementaru realizirali, ističe Matić.

A osim cementare od 28 hektara, u PPU-u je ucrtan i kamenolom koji se prostire na preko 40 hektara. Isti investitor, Fassa Bartolo, kamenolom smješten na području bivših rudnika boksita dobio je još 2015. godine.

– Ljudi imaju percepciju da će se koristiti samo postojeće hrpe, ali oni imaju zaokruženo preko 50 hektara na kojima imaju puno pravo eksploatacije vapnenca koji će se u cementari koristiti kao sirovina, tako da će taj kompletan dio u budućnosti biti raskopan. Između cementare i kamenoloma predviđena je pokretna traka koja ide u dužini od 2,8 kilometara, kroz taj cijeli dio, preko Matića, Jurica, pa do kamenoloma. Ondje se više naprosto neće moći živjeti, upozorava Matić.

O tvornici cementa u Kruševu govori se od 2003. godine, kada su talijanski investitori kupili Dalmatinske rudnike boksita od Hrvatskog fonda za privatizaciju i zemljište. No, s obzirom na to da se projekt nije realizirao u protekla dva desetljeća, mještani su već pomalo zaboravili postrojenje koje bi se trebalo rasprostirati na 28 hektara površine, pa se zato Matić, inače saborski zastupnik s mandatom u mirovanju, opisuje kao »glasnogovornik dijela naroda koji nema pojma što im se u događa u selu«.

Kucnuo čas

Dok se više od dva desetljeća kroz prostorno-planske dokumente na svim razinama provlači ideja cementare koja bi život u Kruševu stubokom promijenila, nadležni javnost smiruju uvjeravajući ih da se taj projekt ionako nikada neće realizirati. Tako je župan Božidar Longin početkom prosinca na sjednici Županijske skupštine Matiću poručio da se zbog cementare ne treba brinuti jer bi to bila neisplativa investicija, dok je gradonačelnik Grada Obrovca, Ante Župan ljetos pak poručio da je javnost dezinformirana potencijalnim posljedicama i da investitor već ima sve potrebne dozvole za projekt.

– Župan Božidar Longin pismeno mi je odgovorio da on o cementari u Kruševu ne zna ništa i da on ne vidi kako bi se to moglo isplatiti. Istovremeno na zadnjoj stranici PPU-a Zadarske županije jasno piše da su najveći potencijalni zagađivači Zadarske županije CGO i tvornice cementa i vezivnih materijala u Kruševu. On dobro zna što je stavio u županijski Prostorni plan, dobro zna za što su njegovi skupštinari dignuli ruke, a uostalom i ovaj PPU Grada Obrovca odobrila je Zadarska županija. Tako da ili Longin radi stvari o kojima nema pojma ili je u dogovoru s obrovačkim gradonačelnikom Antom Županom i zajedno idu s ciljem da se projekt iz njima bitnih razloga realizira. A Ante Župan nijednu moju izjavu ne može proglasiti dezinformacijom jer sve što sam izgovorio pročitao sam iz dokumenata koje sam dobio od Vlade Republike Hrvatske. Dakle, ako lažem ja, laže Plenković. Samo što je njemu u interesu da se stvori dojam da od toga neće biti ništa, sve kako bi javnost koja će definitivno biti pogođena ovim projektom, bila što tiša u trenutku realizacije. A kad bude gotovo, a to je – upravo, sada se možete buniti koliko hoćete, ali džaba vam, sumira Matić nakon sjednice Gradskog vijeća Grada Obrovca.

Širi problem

Nevjerojatno je, ocjenjuje, da se tako paušalno donose odluke o tako velikim projektima. A osim gradonačelnika i župana, Matić je temu cementare potencirao i za saborskom govornicom.

– Najviše me brine što se najviše o tom projektu cijelo vrijeme šuti ili se samo zadovoljava pravna forma u svrhu obavještavanja javnosti. Nakon mog dolaska u Sabor i nakon što sam govorio o cementari, vidljivo je da je došlo do promjena na eksploatacijskom polju Rašinovac u Ninu, Ministarstvo je prepoznalo problem i ondje ukinulo pravo služnosti, to je jedina nada da će se netko pozabaviti ovom temom i makar smanjiti štetne posljedice koje nam prijete, kaže.

Od preko 900 mještana evidentiranih u Kruševu prilikom posljednjeg popisivanja stanovništva, Matić je na koncu jedini tijekom javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama PPU-a Grada Obrovca uložio primjedbu zbog cementare, pa ocjenjuje da ili su njegovi suseljani svega svjesni i u selu zaista žele cementaru, ili su pak obmanuti dezinformacijama izvršne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini.

A cementara bi, osim na Kreševljane, značajnog utjecaja mogla imati i na stanovnike svih naselja na ruti od Kruševa do Gaženice. Zbog toga su načelnici okolnih općina ljetos tražili hitan sastanak s obrovačkim gradonačelnikom, no taj se sastanak na koncu, prema dostupnim informacijama, nikada nije održao. Zato Matić još jednom načelnike i načelnike susjednih jedinica lokalne samouprave poziva da obrate pažnju na ovaj projekt, »jer njegov utjecaj zasigurno neće ostati samo unutar administrativnih granica Grada Obrovca«.

OSTAVKA LONGINA I ŽUPANA

– Meni nije jasno zašto se o tom projektu ne govori više, zašto se za njega bolje ne pripremimo jer će imati dalekosežne posljedice u bilo kojem smjeru – ja smatram negativne, možda će ih netko drugi vidjeti kao pozitivne, ali na njih se moramo pripremiti. Neozbiljno je i od župana Longina i gradonačelnika Župana da paušalno pristupaju ovako ozbiljnom projektu kojeg su obojica stavili u svoje dokumente, u Prostorni plan Zadarske županije i Prostorni plan Grada Obrovca. Ne mogu reći da ne znaju ništa i ako ne znaju ništa može ih biti sram i neka podnesu ostavke odmah, kaže Matić.