U Zadarskoj županiji pala potražnja za stranim radnicima

U Zadarskoj je županiji u prvih deset mjeseci ove godine izdano ukupno 9.919 dozvola za boravak i rad stranim državljanima, 19 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP). Najveći dio izdanih dozvola odnosi se na nova zapošljavanja (4.179), na sezonsko zapošljavanje odnosi se gotovo svaka treća izdana dozvola (3.082), dok je u 2.658 preostalih slučajeva riječ o produljenju dozvole za boravak i rad stranim državljanima.

Deficitarne djelatnosti

Nešto manje od 10 tisuća dozvola koje su u županiji izdane od početka godine ne čini niti sedam posto od ukupnog broja dozvola izdanih na razini države.

Naime, na nacionalnoj je razini do kraja listopada izdano ukupno 149.166 dozvola za strane radnike, gotovo 28 tisuća ili 15,7 posto manje nego lani, pri čemu valja podsjetiti da su strani radnici najčešće – i na nacionalnoj i razini županije – zaposleni u deficitarnim djelatnostima.

To potvrđuju i podaci MUP-a, iz kojih je vidljivo da se samo na turizam i ugostiteljstvo te graditeljstvo odnosi gotovo dvije trećine svih izdanih dozvola za strane radnike – točnije 48.344 za turizam i ugostiteljstvo, odnosno 44.888 za graditeljstvo.

Kako tumači profesor Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, manji broj izdanih dozvola ne znači nužno manji broj stranih radnika u Hrvatskoj, s obzirom na to da se dio njih zadržava kroz višegodišnje dozvole ili putem produljenja ugovora s istim poslodavcem.

No, s druge strane, pad broja izdanih dozvola jasan je pokazatelj da se nakon nekoliko godina snažnog rasta potražnje za stranom radnom snagom događa usporavanje gospodarske aktivnosti.

– To ne znači nužno da je gospodarstvo u krizi, nego da se ritam širenja tržišta rada i investicija smiruje. Nakon razdoblja ubrzanog rasta zaposlenosti i realnih plaća, poslodavci su očito postali oprezniji, posebno u djelatnostima koje su bile glavni »pokretači« zapošljavanja stranaca, prvenstveno u građevinarstvu i turizmu, tumači pročelnik Bosna, naglašavajući pri tom da smanjenje broja izdanih dozvola ne znači da je Hrvatska, pa ni Zadarska županija, postala manje ovisna o stranim radnicima.

Prilagodba

– Naprotiv, u demografskom i strukturnom smislu gospodarstvo i dalje počiva na njihovom angažmanu, ali ono što se promijenilo jest kratkoročna potražnja. U građevinarstvu i ugostiteljstvu, koji zapošljavaju najveći broj stranaca, zabilježen je pad investicija i manji broj projekata, što automatski smanjuje potrebu za dodatnom radnom snagom.

Osim toga, većina traženih zanimanja odnosi se na poslovne nižih kvalifikacija, a za koje je ponuda radnika iz trećih zemalja i dalje velika. Problem očito nije u manjku ponude strane radne snage već u tome da ih je potrebno manje, barem za sada u skladu s potrebama našeg gospodarstva, kaže profesor Bosna.

Domaće tržište rada, kako primjećuje, nije značajno reagiralo na smanjenje broja stranih radnika.

– Ne bilježi se veći rast zapošljavanja domaćih radnika, što upućuje na to da se najveći dio prilagodbe odvija kroz smanjenje opsega posla, skraćene sezone ili su, pak, poduzeća racionalizirala postojeća radna mjesta. Na nacionalnoj razini imamo i dalje vrlo nisku stopu nezaposlenosti, uz istodobno kronični manjak radnika u pojedinim sektorima.

Iz tog razloga ograničena je mogućnost zamjene stranih radnika domaćim radnicima, kaže profesor Bosna pa dodaje da je realno za očekivati, i to prvenstveno u skladu s gospodarskim trendovima, da se u idućoj godini stabilizira kretanje broja stranih radnika.

Ovisno o gospodarstvu

– U građevinarstvu bi moglo doći do dodatne korekcije, dok će turizam ovisiti o duljini i intenzitetu sezone. Istodobno, sve je veća potražnja za strancima u djelatnostima poput logistike, skrbi i pojedinih industrijskih sektora.

Kako se gospodarska aktivnost u narednim razdobljima bude odvijala, u skladu s njom će rasti ili padati potražnja za stranom radnom snagom. U svakom slučaju, strana radna snaga ostaje neizostavan dio hrvatskog tržišta rada, govori pročelnik Bosna.

Samo tijekom listopada u Zadarskoj je županiji izdano 730 novih dozvola za boravak i rad stranim državljanima, čime je ukupan broj izdanih dozvola od početka godine dosegao 9.919, u odnosu na 12.251 dozvolu izdanu u prvih deset mjeseci prošle godine.

Pad u broju izdanih dozvola vidljiv i u županiji i u državi rezultat je, među ostalim, ovogodišnjih izmjena Zakona o strancima. Naime, kako tumači profesor Bosna, novim zakonskim odredbama uvedene su strože provjere poslodavaca i uvjeti za zapošljavanje stranih državljana.

– Obvezna su jamstva, provjere urednosti plaćanja i zabrane izdavanja dozvola poslodavcima koji su prekršili radno zakonodavstvo. Istodobno je pojedinim kategorijama radnika olakšan dolazak, posebice u deficitarnim zanimanjima nižih kvalifikacija. Takav model smanjuje zlouporabe, ali i potiče poslodavce da preciznije planiraju potrebe, govori profesor Bosna.

Posljedica zakona

Zakon je, naime, uveo strože uvjete za poslodavce koji žele dobiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uključujući obvezu da moraju imati najmanje jednog domaćeg radnika – pri čemu se pod taj pojam podrazumijeva ne samo državljanin RH nego i radnik iz države članice Europskog gospodarskog prostore ili Švicarske – zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme tijekom posljednje godine.

Jedna od novosti je ograničenje broja stranih u odnosu na broj domaćih radnika – za deficitarna zanimanja poput zanimanja u turizmu i građevini, omjer dozvoljenog zapošljavanja stranaca je do 12 na jednoga domaćeg radnika, a za nedeficitarna do šest na jednoga domaćeg radnika.

Osim toga, poslodavci koji žele zaposliti radnike iz trećih zemalja moraju zadovoljiti i određene financijske uvjete pa je obrtnicima uvjet da su u posljednjih šest mjeseci ostvarili promet od minimalno 15 tisuća eura, dok je za pravne osobe uvjet da su u istom razdoblju mjesečno imali minimalno 10 tisuća eura prometa.

Upravo posljednje dvije stavke posebno su pogodile ugostiteljstvo i turizam, kao i graditeljstvo, u kojima je zaposlen dobar dio od ukupnog broja zaposlenih u Zadarskoj županiji.

Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, u Zadarskoj je županiji u srpnju i kolovozu bilo je nešto više od 75 tisuća zaposlenih, dok se u rujnu, nakon najfrekventnijeg dijela turističke godine, ta brojka smanjuje za oko 1.500 osoba.

Uzevši za primjer strukturu zaposlenosti u kolovozu, na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), od 100 ukupno zaposlenih u županiji 15 ih je bilo zaposleno u djelatnosti smještaj te priprema i usluživanje hrane, 14 u trgovini na veliko i na malo te devet u građevinarstvu.