TURIZAM U KOTARIMA "Ne treba se igrati cijenama, gosta se može lako izgubiti"

Jede li hrvatska turistička industrija samu sebe? Pitanje je koje se sve češće postavlja jer svi oni koji se žele okoristiti zaradom od turizma što lakše i brže, očito ne vide ili ne žele vidjeti, kako ponuda polako jede potražnju. Posebice na našoj obali, a dogodit će se isto i u zaleđu. Razlika između obale i zaleđa koje je u turističkom smislu godinama bilo zapušteno, polako se smanjuje, ali isključivo u jednom segmentu – smještajnoj ponudi, koja je i dalje, unatoč visokom rastu cijena građevinskog materijala i rada, ostala najpopularnija forma ulaganja u turizam, iako je povrat ulaganja daleko od sigurnog.

Minimalan pad

Hoće li tržište moći ispraviti one koji plivaju kontra struje, pitali smo direktora Turističke zajednice Ravnih kotara Vanju Čvrljka, čije je područje turističkog upravljanja upravo na takvoj prekretnici. Ima i više nego dovoljno smještajnih kapaciteta, a nasuprot njima ne stoji nikakva turistička ponuda, što dugoročno turizam kakav trenutačno gledamo u zaleđu, čini neodrživim.

– Iako je sezona za sada na razini prošlogodišnje, s tek minimalnim padom prometa, ono što primjećujemo je polako zasićenje tržišta ponudom koju ne prati dostatna potražnja. Disperzija zbog kontinuiranog otvaranja novih smještajnih kapaciteta uvjetovala je tako neke promjene na tržištu koje naši iznajmljivači prije nisu uočavali. No, ipak, poruka je to da se u radu u turizmu bude pametniji. Došli smo do točke granične popunjenosti te postojećim smještajnim kapacitetima sada treba parirati dobrom turističkom ponudom, usmjerenom na ono što Kotari najbolje nude – tradiciju, običaje i domaću gastronomiju. Jer, ako posjetiteljima našeg kraja ne pružimo sustavnu ponudu, ufajući se uvijek kako su Zadar i more blizu, nikad nećemo kvalitativno napredovati, smatra Čvrljak te naglašava kako ponuda polako nadilazi potražnju, što je problem svih destinacija gdje je u posljednjih nekoliko godina buknula novogradnja u svrhe turističkog najma.

– Ipak se takav pad prometa u Kotarima osjeti manje u odnosu na priobalne destinacije, koje su ionako uvijek pod većim pritiskom. Specifična struktura našeg smještaja, usmjerena prvenstveno na visokokvalitetne kuće za odmor, svoje goste još uvijek ima jer oni nisu klasični prototip plažnog turista koji traži isključivo odmor uz obalu, kaže Čvrljak te dodaje kako ta činjenica ulijeva određenu dozu sigurnosti, ali granica se također mora znati.

– Osobito kada govorimo o cijenama smještaja, jer svatko će jednom pasti na preskup smještaj, ali ne i dva puta, naglašava Čvrljak.

Vanja Čvrljak

Agroturizam

Cijene u Kotarima zato, pojašnjava on, variraju od iznajmljivača do iznajmljivača, no, pamet ipak prevlada, jer svatko će, kada vidi da susjed ima bolju popunjenost, dva puta razmisliti po kojoj cijeni će iznajmljivati smještaj.

– Tržište diktira uvijete, te one koji iskaču iz okvira onog što je prihvatljivo vrlo brzo vraća na mjesto. Samo kvaliteta može biti razlog rasta cijena. Gosta se jako lako izgubi, dok se njegovo povjerenje teško osvaja, ističe Čvrljak.

Godišnje se, zaključuje Čvrljak, na području Ravnih kotara izgradi 50-ak novih kuća za odmor. No, ističe, ono što im zapravo treba više je novih agroturizama, kušaonica i vinarija, kako bi posjetitelji koji dođu, u Kotarima imali gdje provesti slobodno vrijeme te tako svoj novac ostaviti lokalnim gospodarstvenicima, a ne onima uz obalu.

– Investirati u novogradnju danas je puno manje isplativo nego što je bilo prije nekoliko godina, tako da moram priznati da me čudi tolika orijentacija na smještajne kapacitete, s obzirom i na cijene i na trenutnu ponudu na tržištu, drži Čvrljak.