Sve učestalije prevare ciljaju na emocije pa onda - i džep

»Zdravo mama, telefon mi je pokvaren, ovo je moj privremeni broj, možeš li mi poslati whatstapp +385989038***«. Ovo je poruka koja zadnjih dana stiže na mobitele velikog broja građana. Osim ovakve poruke, sigurno ste već primili i onu poruku u kojoj vas se navodi da kliknete na link kako biste dobili svoju narudžbu, točnije paket koji nikad niste ni naručili. Osim ovakvih poruka, iznenadio vas je zasigurno i poziv iz neke druge države, ili pak WhatsApp videopoziv zanosne plavuše.

Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i jasno je da ponekad u žurbi ili pak radi brige za svoje najmilije, netko i odgovori na poziv, klikne na poveznicu. Upravo je ta naša instinktivna želja da pomognemo ono na što, nazovimo ih- hakeri, računaju.

Krađa identiteta

Kako su primjeri ovakvih prevara postali sve učestaliji i sve se više priča o njima, mnogima je jasno da je to nešto što treba prijaviti kao neželjen sadržaj ili izbrisati.

Popularno, ovakve vrste prevare nazivaju se »phishing« koja se definira kako mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte, na način da vam prevaranti šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Međutim, što se dogodi ako kliknemo ili odgovorimo, pokušali smo saznati od IT stručnjaka koji nam je objasnio da danas nitko nije lišen ovih poruka i poziva. Kako kaže, danas je tržište telefonskih brojeva ogromno, prodaja kontakata se događa svaki dan, a za ovakve vrste prevara ne treba neko veliko tehničko znanje i taj »haker« može biti netko s drugog kraja svijeta ili pak iz portuna do vašeg.

– Najčešći kanali ovih prevara su dobri stari SMS, ili pak neki od danas popularnih »messenger aplikacija«, (Viber, Telegram, Signal itd.). I oba slučaja poruke sadrže maliciozni broj koji trebamo nazvati ili poslati poruku ili pak link na koji trebamo kliknuti. Stvar je samo u sastavljanju poruke.

Cilj im je da bude što emotivnija za onog tko je prima. Ciljaju se majke, djeca ili stariji i nemoćni kako bi kliknuli na taj broj i povratno nazvali jer, eto, netko naš je u nevolji. Često ljudi u trenutku ne razmišljaju racionalno i u afektu kontaktiraju priloženi broj ili kliknu na priloženu poveznicu.

Ako je u pitanju broj telefona koji smo nazvali ili na koji smo poslali SMS poruku, često nam se skine određena svota novca s računa.

U drugim slučajevima, ako kliknemo na neki od priloženih linkova u porukama koje smo primili na recimo WhatsApp, haker može instalirati softver s kojim može uzeti podatke, kontrolu nad računalom ili stalno nadgledati naš promet na internetu i prikupljati kontakte koje će dalje prodavati na crnom tržištu, objašnjava stručnjak.

Napad izvana

Kako je cilj hakerima da nas psihološki zavaraju i potaknu na akciju, prije nego odgovorite na poruku pažljivo treba pročitati kako je napisana. Često je riječ o google translate prijevodu i tad možete već uočiti da možda to ipak nije vaše dijete.

– Često ti ajmo reći, napadači, nisu uopće iz Hrvatske. Oni su samo uspjeli nabaviti na crnom tržištu paket brojeva i samo šalju poruke. Prije se to radilo s e-mailovima, a sad se ista stvar radi s brojevima telefona.

Dakle, vaš broj ima cijenu i trgovina kontaktima je jako bitna. Znate, kad hakeri šalju poruke na razne brojeve ne znaju koji su točno u funkciji.

Onaj tren kad vi povratno pošaljete poruku sa svog broja, on zna da je broj aktivan i može ga dalje prodavati nekim drugim stranama koje će vas pak non stop kontaktirati da na primjer kupite tepih, madrac, uložite u kriptovalute ili dionice. Takvi pozivi su u porastu zadnjih par godina, a pitanje je odakle im vaš broj, ističe stručnjak.

Ovakve prevare, postaju sve češće, a o najnovijem primjeru izvijestila nas je Policijska uprava zadarska koja je prošlog tjedna zaprimila prijavu kako je 70-godišnjak u namjeri ulaganja u kriptovalute, nakon telefonskog poziva nepoznate muške osoba koja se predstavila kao broker omogućio pristup svojem te bankovnom računu članova obitelji, nakon čega su s bankovnih računa izvršeni transferi novca od nekoliko tisuća eura.

Investicijske prevare

Zadarska policija poručuje kako je u tijeku kriminalističko istraživanje u svezi kaznenog djela računalna prijevara, a građanima te svim korisnicima interneta šalju ozbiljna upozorenja.

– Upozoravamo građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara. Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada.

Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac, upozoravaju iz Policije.