Sve je više starog stanovništva, a sve manje mladih. Tko će sutra živjeti u Zadru?

Iako se u Zadarskoj županiji, prema najnovijim statističkim podatcima o stanovništvu Hrvatske u 2024. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku, u 2023. godini gotovo neznatno povećao broj stanovnika u odnosu na 2022., razloga za zadovoljstvo zapravo nema.

Prirodna promjena u županiji je u 2024. iznosila minus 609, koliko je stanovnika više umrlo nego ih se rodilo, a do povećanja broja stanovnika je, kao i u nekoliko prethodnih godina, došlo zbog doseljavanja. Županija je imala 162.255 stanovnika.

Saldo ukupne migracije u Zadarskoj županiji iznosi 3.154 stanovnika više na kraju 2024. u odnosu na godinu prije. Doseljenih je 6.240 stanovnika, od čega iz inozemstva 4.579, a odselilo se 3.086 stanovnika, od čega u inozemstvo 1996.

Otišle generacije

– Nažalost, prirodna promjena u Hrvatskoj je gotovo u kontinuitetu negativna još od 1991. godine, uz iznimku malog tzv. baby booma nakon Domovinskog rata, 1996. i 1997.

Broj umrlih na godišnjoj razini se već više od desetljeća nije značajnije mijenjao, uz iznimku razdoblja pandemije COVID-19 od 2020. do 2022., kaže demografkinja s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi. Dodaje kako je broj rođenih u kontinuiranom padu te je i 2024. zabilježen najmanji broj rođenih otkad se vodi službena statistika o vitalnim događajima.

– Za usporedbu, deset godina ranije, 2014., rođeno je oko 7.500 djece više. Dakle, vidimo da je rodnost glavna komponenta oblikovanja smjera prirodnog kretanja. Kontinuirano smanjenje rodnosti u Hrvatskoj rezultat je smanjenja broja stanovnika u reproduktivnoj dobi do kojeg je došlo zbog dugotrajno niske rodnosti, malobrojnijih generacija, i intenzivne emigracije stanovništva.

Značajnije iseljavanje stanovništva iz Hrvatske započelo je još nakon početka svjetske financijske krize 2008., a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju taj proces se dodatno intenzivirao. Podaci pokazuju kako nakon pristupanja EU iz Hrvatske nije odlazilo samo stanovništvo u radno sposobnoj i reproduktivnoj dobi, već je došlo i do povećanja iseljavanja najmlađih dobnih skupina, što ukazuje da su u većoj mjeri emigrirale čitave obitelji.

To nije rezultiralo samo trenutačnim gubitkom stanovništva, već je imalo i odgođeni učinak, a to je da su otišle generacije koje su u budućnosti trebale biti nositelji reprodukcije stanovništva, napominje prof. Graovac Matassi koja otkriva kako je vrhunac emigracije iz Hrvatske zabilježen 2017. i nakon toga je intenzitet iseljavanja oslabio.

Doseljavanje stranaca

– Nakon više od desetljeća negativnoga migracijskog salda, viška iseljenih nad doseljenima, Hrvatska je 2022. zabilježila više doseljenih nego odseljenih. U naredne dvije godine broj doseljenih se povećao zbog doseljavanja stranih radnika, a broj odseljenih se počeo smanjivati.

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je između 2022. i 2023. zabilježila neznatan porast broja stanovnika, 0,1 posto, prvenstveno zahvaljujući doseljavanju stanovništva. Na regionalnoj razini, sedam županija, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska te grad Zagreb također su zabilježili porast broja stanovnika.

Većina hrvatskih županija već više od 20 godina ima negativnu prirodnu promjenu, više umrlih nego rođenih, tako da je jasno kako je i ovaj procijenjeni porast na regionalnoj razini rezultat pozitivnoga migracijskog salda.

Uglavnom se radi o gospodarski razvijenijim županijama, s iznimkom Ličko-senjske koja je ipak gospodarski slabije razvijena, koje se nalaze ili u primorskoj ili središnjoj Hrvatskoj i zbog svoje gospodarske razvijenosti i ponude radnih mjesta su privlačne za doseljavanje stanovništva iz drugih dijelova zemlje te iz inozemstva, pojašnjava ova demografkinja dodajući kako u posljednjem međupopisnom razdoblju od 2011. – 2021. niti jedna županija nije imala pozitivnu prirodnu promjenu i da su sve zabilježile smanjenje broja stanovnika.

Govoreći o odlasku stanovnika u radno sposobnoj dobi, koji su u potrazi za boljim životnim prilikama otišli u zemlje Unije, prof. Graovac Matassi kaže kako podaci pokazuju da je od 2011. do 2021. oko 70 posto osoba koje su emigrirale iz Hrvatske u zemlje Unije otišlo u Njemačku, posebice nakon što je Njemačka 2015. otvorila svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske.

Dobni sastav

– Što se tiče procjene stanovništva Zadarske županije za 2023. prema dobnim skupinama, može se zaključiti kako se dobni sastav stanovništva ne razlikuje značajno od dobnog sastava na državnoj razini niti po pojedinačnim dobnim skupinama niti velikim dobnim skupinama.

Udio mladog stanovništva do 14 godina je gotovo ujednačen, u Hrvatskoj ih je bilo 14 posto, a u Zadarskoj županiji 14,4 posto. Nešto malo veća razlika, ali ne značajna, je kod stanovništva zrele dobi, od 15 do 64 godine i starije životne dobi, 65 i više godina.

U Zadarskoj županiji je bilo 61,3 posto zrelog stanovništva, u Hrvatskoj 62,9 posto, a u našoj županiji je bilo 24,3 posto starog stanovništva, u Hrvatskoj 23 posto.

S obzirom na udjele mladog i starog stanovništva vidi se da je u Zadarskoj županiji, kao i u ostatku zemlje, prisutno starenje stanovništva koje se očituje u visokom udjelu starog stanovništva i nepovoljnom omjeru mladog i starog stanovništva, 169 je starih na 100 mladih stanovnika.

Ovakav dobni sastav stanovništva ima nepovoljan utjecaj na društveno-gospodarski i demografski razvoj u budućnosti. Također, prisutan je i trend sve veće opterećenosti radnog kontingenta stanovništvom u starijoj životnoj dobi.

Na 100 stanovnika u radno aktivnoj dobi ima gotovo 40 stanovnika u postradnoj dobi, što, između ostalog, stvara značajan pritisak na sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zaključuje prof. Graovac Matassi.

Odlaze u matične zemlje nakon isteka radne vize

– Osim Njemačke, od ostalih zemalja značajnije je iseljavanje u susjedne BiH i Srbiju te u Austriju i Irsku. U ovom valu iseljavanja, kao što je već naglašeno, odlazilo je najvećim dijelom stanovništvo u mlađoj radno aktivnoj dobi, čime se javio manjak radne snage u Hrvatskoj, posebice u sektorima zdravstva, turizma i ugostiteljstva, građevinarstva, prometa, trgovine i industrije. Kao rješenje problema država je počela odobravati radne dozvole stranim radnicima, dominantno onima iz trećih zemalja te je tako u Hrvatskoj broj doseljenih porastao s gotovo 58 tisuća 2022. godine na nešto preko 70 tisuća 2024. I

stovremeno se broj odobrenih radnih dozvola povećao s oko 124 tisuće na više od 206 tisuća. Osim radnika iz europskih zemalja poput BiH, Sjeverne Makedonije ili Srbije, značajan je broj radnika iz azijskih zemalja, Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina…, koji čine gotovo 38 posto doseljenih. To potvrđuje i analiza državljanstva migranata, te su tako 2024. čak 81 posto doseljenika bili strani državljani, ističe ova sveučilišna profesorica koja je upozorila kako je zamjetan i porast stranih državljana među emigrantima, oko 48 posto 2024. godine, koji vrlo vjerojatno nakon isteka radne vize odlaze iz Hrvatske, što se vidi i po broju iseljenih u njihove matične zemlje. Za usporedbu, 2019. hrvatski državljani činili su 80 posto svih emigranata.