Split ima Marulića, a Pažani svog Kašića: 'On je početak hrvatskog standardnog jezika'

Jezik je jedan od najvažnijih segmenata identiteta, pogotovo za hrvatski narod. Hrvatski jezik održava nas cijelo vrijeme, i onda kad nije postojala samostalna država Hrvatska, mi smo se utjecali jeziku, jezik je bio naš dom, govori dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik, ugledni jezikoslovac, dok koračamo ulicama Paga, istim ulicama kojima je nekoć davno, kao dječak, prolazio Bartul Kašić čiji je doprinos našem hrvatskom jeziku nemjerljiv i na kojega su Pažani neizmjerno ponosni.

Potvrdio je to naš razgovor s mještanima, ali i brojni događaji kojima se obilježava 450. obljetnica rođenja i 375. obljetnica smrti velikana hrvatske jezikoslovne i kulturne baštine, hrvatskog isusovca, pisca, gramatičara i prevoditelja Bartula Kašića, autora prve hrvatske gramatike i prevoditelja Svetoga pisma na hrvatski jezik.

Preveo Bibliju

– Kašić je kamen temeljac hrvatskog jezikoslovlja, autor prve hrvatske gramatike. Napisao je gramatiku 1604. godine, s jasnom namjerom da standardizira jezik onoga doba, to je bilo jako važno za njegovu misiju koju je imao kao isusovac. S druge strane, jako je volio hrvatski narod i hrvatski jezik, bio je svjestan da se hrvatski jezik sastoji i od kajkavskog i od čakavskog i od štokavskog, ali se, bez obzira na to što je bio čakavac, odlučio za štokavicu kao osnovicu za hrvatski standard, podsjeća Jozić, napominjući kako je bilo rano za govoriti o standardu, ali…

– Doista je učinio ono što je tek u 19. stoljeću ilirski pokret oživotvorio, odlučili su se da štokavski idiom bude osnovica hrvatskog standardnog jezika, dodaje Jozić.

Dr. sc. Željko Jozić

Osim što je napisao prvu hrvatsku gramatiku, koja je s latinskog prevedena tek 400 godina kasnije, a prevela ju je 2002. godine Sanja Perić Gavrančić iz Instituta, Kašić je preveo cijelu Bibliju na hrvatski jezik.

– Znamo da je u 19. stoljeću objavljena prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku što je napisao Petar Kanižlić, ali Bartul Kašić preveo ju jer početkom 17. st. u Dubrovniku. Nažalost, nije tiskana za njegova života, a nikad nije tiskana ni u Hrvatskoj. Tiskana je 1999. u Njemačkoj, to je velika šteta. Tko zna kakav bi bio razvoj hrvatskog jezika da je Biblija, kao temelj i nevjerojatan izvor riječi i konstrukcija, bila dostupna, objašnjava Jozić i dodaje kako je Kašić na Bibliji radio desetak godina.

Također, nastavlja Jozić, Kašić je preveo i Ritual rimski na hrvatski jezik koji je bio bitan za bogoslužje i taj njegov Ritual rimski iz 1640. preživio je sve do 1920. godine, bogoslužja su se cijelo to vrijeme provodila prema njegovom prijevodu.

– U tom smislu, Bartul Kašić doista jest početak i hrvatskog standardnog jezika, svjestan važnosti, veličine i ljepote jezika, ističe Jozić i napominje kako je nevjerojatno da je jedan čovjek uspio sve to za svoga života, posebice uzevši u obzir da je bio i isusovac, ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu.

Malo koji jezik može se podičiti takvim postignućima, stoga, napominje Jozić, koliko god govorili o tome – nikad neće biti dovoljno.

Simbol znanja, vjere…

U skladu s tim, i paški gradonačelnik Stipe Žunić ističe kako Bartul Kašić za Pažane nije samo povijesna ličnost, nego simbol znanja, vjere i ljubavi prema domovini.

– Kao autor prve hrvatske gramatike, dao je neizbrisiv doprinos hrvatskom jeziku i kulturi, a svojim je životom i djelom oblikovao naš identitet. Njegova ostavština nas obvezuje da i danas čuvamo svoje korijene, ali i hrabro gradimo budućnost našega grada s istom strašću i predanošću kakvu je imao on, naglašava Žunić.

Gradonačelnik Stipe Žunić

Ostavštinu njeguju i mladi, posebno oni koji pohađaju školu koja nosi upravo Kašićevo ime. Ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića Pag Marija Pećirko ističe da možda Pažani Kašićevog doba nisu bili u potpunosti svjesni njegove veličine, no da su danas itekako svjesni njegove neizmjerne važnosti.

– Upravo govor koji je zapisao Bartul Kašić govor je na čijim temeljima danas imamo standardni hrvatski jezik, dio je našeg identiteta, i to vrlo važan dio. Mislim da su djeca svjesna, pogotovo u školi nastojimo ukazati na to kolikog smo velikana imali u gradu i što nam je sve ostavio, kazuje Pećirko i dodaje kako ove godine Škola obilježava tri važne obljetnice – 450. obljetnicu rođenja i 375. obljetnicu smrti Bartola Kašića, ali i 60 godina postojanja SS Bartula Kašića, a na svečanosti u travnju pridružit će im se kolege iz Instituta za hrvatski jezik što im je iznimna čast.

Pokraj rodne kuće

A na njegovanju sjećanja i odavanju počasti neumorno radi i Matica hrvatska. Stanko Skakelja, tajnik Ogranka Matice hrvatske u Pagu, naglasio je kako Kašić nije velik samo za grad Pag, već i za cijelu Hrvatsku, stoga se planira urediti stalni postav izložbe o Kašiću, u centru grada.

– To bi bilo dostojanstvena zahvala kakvu Kašić zaslužuje, dodaje Skakelja.

U samom centru Paga je i rodna kuća Bartula Kašića, na kojoj je ploča koju je Grad Pag postavio u povodu 340. obljetnice smrti ovog velikana, a jezikoslovac i onomastičar Domagoj Vidović otkrio nam je pojedinosti o prezimenu Kašić i ima li ih u Pagu danas.

– Kašić je plemenitaško prezime, to je potvrđeno već u dokumentima iz 14. st. Dakle, ne samo da je to jedno od najstarijih paških prezimena, nego i hrvatskih općenito. Etimologija prezimena nije posve sigurna, jedna je pretpostavka da je od osobnog imena Kasijan ili Kazimir. Kašića više nema u Pagu, ali ima Maržića koji su potekli od Kašića. Maržić je drugo prezime po čestoći u samom gradu Pagu, tumači Vidović.

Jure Pastorčić

Pokraj Kašićeve rodne kuće susrećemo Pažanina Juru Pastorčića koji je, kao pravi susjed, izvrstan poznavatelj Kašićeva života i opusa i koji smatra kako bi mu se trebalo odavati više počasti, primjerice, posebnim muzejom.

– Zaslužio je puno više! Kašić je rano otišao iz Paga, s 15 godina, u Italiju, pa je živio u Dubrovniku, obišao je cijelu Bosnu, a u Beogradu je čak otvorio prvu gimnaziju. Mi smo ponosni na našeg Bartula, puno je toga napravio i za Pag, ističe Pastorčić.

Imaju Pažani, govori Natali Oguić, puno razloga za ponos – mnogo je Pažana koji su oplemenili hrvatsku povijest, posebice književnost, valja spomenuti, primjerice, i Ivana Mršića, pjesnika iz 17. stoljeća, zatim Ivana Mirkovića, slikara i kipara te dr.

Zlato i srebro Paga

– Puno je tih ljudi koji su promovirali naš Pag. Danas bismo mogli mi više promovirati njih. Isto tako, stari kažu, ja nisam vidjela, ne mogu tvrditi, da Pag ima zlato i srebro koje je puno bogatije nego ono grada Zadra. Dandanas to negdje stoji, a to je sve naših predaka. Oni su bili gladni, ali bi obično radili zavjete i davali zlato i srebro Crkvi, kazuje Oguić, ponosna na svoj otok, i dodaje kako je paška čipka kompleksnija nego ona u talijanskom Muranu, no Murano je od toga napravio snažniju promociju.

Ima i Pag Galeriju paške čipke, no građani vjeruju kako i dalje ima prostora za napredak, posebno kad je riječ o turističkoj ponudi.

– Ako netko može imati cjelogodišnji turizam, to je Pag – od naših velikana, preko soli, sira i čipke, dodaje Oguić, a Ivan Festini ističe kako svakako imaju povijest koja priča svoju priču, ali Grad treba imati volje i to prikladno dodatno iskoristiti.

Ivan Festini

Turistički vodiči, saznajemo od Josipa Donadića, redovno posjetiteljima pričaju o Kašiću, a i spomenik Bartulu na trgu nezaobilazna je postaja svima koji dolaze u Pag.

– Kašić je naš Pažanin, on je promovirao i Pag i Hrvatsku. On je za nas kao što je, recimo, doli Marulić u Splitu, tako je nama na Pagu Kašić, naglašava Donadić.

Središnja svečanost Dana Bartula Kašića

U organizaciji Instituta za hrvatski jezik, Grada Paga, Matice hrvatske Ogranka u Pagu i Srednje škole Bartula Kašića, u prepunoj dvorani Kneževog dvora održana je središnja svečanost posvećena ovom velikanu hrvatskog jezika i kulture. Prije službenog početka, predstavnici organizatora položili su cvijeće i zapalili svijeće ispred biste Bartula Kašića na glavnom gradskom trgu, odajući mu počast. U sklopu programa održana su dva izlaganja: Domagoj Vidović predstavio je temu Paška prezimena, a Dalibor Vrgoč predavanje Pater Bartul Kašić i europski gradovi – zemljopisni oris jednoga života. Predstavljena je i vrijedna knjiga »Kašićevo Pismo od nasledovan’ja Gospodina našega Jesusa«, čiji su autori Vuk-Tadija Barbarić, Željka Brlobaš, Marijana Horvat, Ivana Lovrić Jović i Sanja Perić Gavrančić. Knjigu je uredio Željko Jozić, a izdavač je Institut za hrvatski jezik (Zagreb, 2025.).

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su pjevači paških pučkih napjeva, Darijo Šupraha i Jure Kustić, čuvari tradicije i glazbenog izričaja grada Paga. Prikazan je i kratki film »Od maloga Bartula do velikana«, koji su producirali učenici OŠ Cvjetno naselje iz Zagreba pod stručnim vodstvom profesorica Tanje Konforte i Josipe Kvasine Rimac. Svečanost je završila nastupom folklorne skupine KUD-a »Družina« iz Paga, u kojem su sudjelovali učenici Osnovne škole Jurja Dalmatinca i Srednje škole Bartula Kašića, ponosno njegujući tradiciju i kulturnu baštinu svoga grada.

Dani Bartula Kašića započeli su 4. studenoga u Zagrebu, svečanim otvaranjem manifestacije, a 5. studenoga održan je znanstveni kolokvij u Hrvatskom državnom arhivu.