Problem sve većeg broja alohtone divljači na našim otocima, mještani otoka Sestrunja odlučili su sami riješiti, točnije, poduzeti sve potrebne mjere zaštite kako bi sačuvali poljoprivredne kulture na svom otoku i poboljšali sigurnost mještana kojima divlje svinje doslovno dolaze do praga.

Nezadovoljni vođenjem lovišta, pojavom čagljeva i suzbijanjem broja divljih svinja, u rujnu su osnovali udrugu Lovačko društvo Golubinka Sestrunj, a jedan od prvih koraka koji su poduzeli je i pokretanje peticije da lovište bude pod kontrolom mještana otoka Sestrunja i Rivnja.

Drugi, pak, korak u borbi mještana protiv divljači, predstavlja nedavno sklapanje Ugovora o provođenju Programa zaštite divljači na području otoka Sestrunja, ugovora sklopljenog između Općine Preko i Lovačkog društva »Golubinka«.

Višegodišnji problem

Predsjednik udruge Kristian Šužberić, kazao nam je kako je navedenim ugovorom LD Golubinka ovlašteno provoditi mjere zaštite divljači unutar naseljenih i građevnih zona te u zaštitnom pojasu od 100 metara oko njih, na javnim cestama te svim ostalim površinama na kojima je zabranjen lov zakupnika prava lova unutar lovišta sukladno Članku 11, Stavku 2, Zakona o lovstvu.

– Naš prioritet nije pucanje, već tjeranje divljači iz sela repelentima, ograđivanjem, stalnim nadzorom i sličnim koracima.

Ako to ne bude učinkovito, ako postane opasno po život, ako se kao i nekoliko puta dosad, divlje svinje nađu u dvorištima, onda ćemo uz nadzor i suglasnost Općine Preko, Ministarstva unutarnjih poslova, te u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima otoka Sestrunja provoditi i odstrel, govori nam Šužberić objašnjavajući kako silom prilika mještani koji su tradicionalno ribari, sad postaju lovci.

Lovačko društvo Golubinka Sestrunj ima dozvolu i obvezu brinuti se o divljači u naseljima i njihovoj neposrednoj okolini, a statutom su raspisana članstva LD Golubinka na način da svaka fizička osoba za koju članovi odluče da smije ući, a položio je lovački ispit, ima važeću lovačku iskaznicu uz određene uvjete članstva i članarinu može biti punopravni član udruge.

Počasni član može postati svaka fizička osoba koja je svojim primjerom zalaganjem i pomaganjem udruzi pridonijela radu udruge bilo fizičkim radom, donacijama ili sl.

– Ovo su sad novi trenuci kada se moramo prilagoditi situaciji… da je to problem koji se rješavao od strane lovozakupnika, vjerojatno se nitko ne bi »ulovio« na sve ovo, ali kako vidimo da se ništa ne rješava u zadnjih 20 godina, morali smo uzeti stvar u svoje ruke, kazao je Šužberić.

Teren na otoku je jako nepristupačan i teško je procijeniti koliko divljači ima na ovom ogromnom teritoriju. Većinom je riječ o divljim svinjama, ali kako nam Šužberić napominje, često se čuje i zavijanje čagljeva po noći, kao zbor.

Lovci rijetko dolaze na otok, govori nam, pa se dogodi i da se već tjedan dana nakon što ga napuste, divljač opet pojavljuje u blizini naselja.

Otvoreni za suradnju

Spomenutim ugovorom provodit će se kontrola i regulacija broja divljači, mjere za smanjenje šteta na maslinicima i drugim ograđenim kulturama te djelovati u slučajevima kada divljač ulazi u naselje ili uzrokuje probleme na otoku Sestrunju.

– Otok Rivanj je pod istim lovištem kao i Sestrunj, ali Planom zaštite je obuhvaćen samo Sestrunj. Svakako, nadamo se da ćemo moći na natječaj da dobijemo pravo na zakup lova gdje onda spada i Rivanj, kazao je Šužberić dodavši da je cilj ovih akcija osigurati sigurnost, red i bolji suživot između ljudi i prirode, uz pravovremeno i transparentno informiranje mještana o svim aktivnostima.

Udruga će u narednom periodu, u slučaju da budu imali pravo zakupa lova na otoku, pokušati urediti okoliš, raskrčiti putove za bolje gospodarenje prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima te izgraditi infrastrukturne objekate za kontrolu migracija i lov divljači.

– Zasad imamo samo nužno pravo da se možemo boriti i zaštiti tjeranjem divljači. Također, u planu nam je povezivanje s drugim otocima jer je ovo nešto što se tiče svih nas.

Divljač pliva, a plivat će i u budućnosti, tako da to nije problem samo Sestrunja nego i drugih otoka, kazao je Šužberić naglasivši kako su otvoreni za suradnju s drugim mjesnim odborima, lovačkim društvima i svima koji imaju koncesije na otocima.