Foto: Mate Komina
Tako blizu, a tako daleko. Tim se riječima najbolje može opisati mali otočić Babac, jedini naseljeni otok u pašmanskom arhipelagu, jer do njega još uvijek ne vodi brodska linija, a pristupiti mu mogu samo oni koji imaju sreće. A ta se sreća zove – brod. Iako mala, udaljenost od sela Turanj do otočića Babca zbog velikog se prometa plovila u pašmanskom dijelu kanala najbolje prelazi upravo brodicom.
Sam je otočić dio 16 hridi i otoka u Pašmanskom arhipelagu, a s 36 kuća i tek četiri stalna stanovnika, prekrasna je i mirna oaza koju svakako treba vidjeti.
Otok je malen, pješke ga se vrlo brzo može obići, a njegove dvije obale – jedna koja gleda na Turanj i druga koja gleda na Pašman, potpuno su različite. Uređena obala s kućama obilježje je zaseoka Mandići, koje je, prema predaji, naseljeno za vrijeme osmanskih prodora u naše krajeve, kada su se na Babac sklanjali Turanjci u bijegu pred Osmanlijama.
Druga je pak obala, okrenuta prema Pašmanu, teško pristupačna, puna škrapa i nenaseljena. Jedini je svjedok životu na tome dijelu otoka stari svjetionik, koji danas više nema posade.

Mirni otok
Sam je otok Babac dio Općine Sveti Filip i Jakov, a najbliži susjed mu je srcoliki otok Galešnjak, otočić ljubavi koji oduševljava svojim neobičnim oblikom.
Do Babca, koji je od kopna udaljen samo 680 metara, ne plovi niti jedna redovna brodska linija, ali zato ovaj otočić ima javnu rasvjetu, a stigli su mu čak i optički kabel te brzi internet, a ulaže se i u turističku informativnu infrastrukturu. Ne čudi zato da je mamac brojnim posjetiteljima koji se oko njega sidre.
Prekrasne uvalice u kojima možete uživati u opuštajućem šumu valova savršene su za posjetitelje koji vole robinzonski odmor. Iako ga turizam nije okupirao, Babac je postao itekako poznatim odredištem za mirni odmor.
Jednako je blizu kopnu, kao i otoku Pašmanu, tako da je u prošlosti bio ne samo sigurno utočište od rata, već i igralište za lokalnu djecu, koja su uživala kupati se oko otoka.

Povijesni ostaci
Iako malen, ovaj otočić ima i svoju crkvicu sv. Andrije koja se, prema povijesnim podacima, gradila još u 13. stoljeću. Ima i svjetionik koji datira iz 1874. godine, ali i ostatke čuvene utvrde iz 15. stoljeća, koja je nekoć zapravo bila ljetnikovac obitelji de Soppe.
Fortica, tj. kula na Babcu zapravo je zidom ograđen pravokutni prostor unutar kojeg su se nalazile seoske kuće, a za vrijeme učestalih turskih provala stanovništvu s kopna ista je služila kao povremeno utočište za civile koji su bježali od rata.
Pošto je Turanj za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, dio stanovništva je u to doba bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac. Kula Fortica i zaseok Mandići danas su zaštićena ruralno-urbana cjelina.
Razvojem turističko-poučne staze i vidikovca u sklopu ljetnikovca obitelji de Soppe želi se doprinijeti zelenom turizmu, valorizaciji povijesno-kulturne baštine te prepoznatljivosti samog otoka i njegovog autentičnog krajolika.

Crkva i ladanje
Što se tiče ostataka ladanja obitelji de Soppe, ladanjska arhitektura bila je iznimno popularna među zadarskim plemićima i imućnijim građanima, koji su na otoke bježali od turske opasnosti, ali i kuge te oskudice koji su obilježili kraj 15. i 16. stoljeća.
Nastanak i razvoj gospodarsko-ladanjskog sklopa kuće de Soppe, kako je napisala zadarska povjesničarka umjetnosti Sofija Sorić, krenuo je još u 15. stoljeću, do izgradnje zidina i mlina na kraju 16. stoljeća, što je posvjedočeno s nekoliko povijesnih dokumenata.
Sačuvani ostaci arhitekture ljetnikovca se sastoje od zidom ograđenoga pravokutnog prostora unutar kojeg se nalaze seoske kuće. Od zidina izgrađenih krajem 16. stoljeća najbolje je sačuvan njihov jugozapadni dio s bastionom, te pročelje s ulaznim vratima i grbom obitelji de Soppe renesansnih karakteristika.
U blizini se nalazi crkva sv. Andrije, koja je, iako sagrađena ranije, postala sastavni dio ladanjskog posjeda obitelji de Soppe čiji grb se nalazi uzidan i na pročelju crkve.

Stari svjetionik
Sa škrapama bogate pašmanske strane otočića, posjetitelji mogu vidjeti i stari svjetionik, koji je izgrađen još 1874. godine. Izuzetno je važan za sigurnu navigaciju jer se nalazi u frekventnom pašmanskom kanalu i uz još sedam svijetlećih oznaka označava siguran put u navedenom morskom području.
Radi se o objektu I. kategorije značaja po sigurnosti plovidbe što podrazumijeva otklanjanje kvara u roku od 24 sata od saznanja o pogašenju glavnog svjetla.
Svjetioničarska posada na svjetioniku je bila do kraja studenog 2019. godine, kada ih je zamijenila moderna tehnologija.
Upravitelji svjetionika, tvrtka »Plovput«, prije donošenja odluke o povlačenju posade sa svjetionika, u suradnji s Lučkom kapetanijom Zadar, detaljno je analizirala sve parametre koji utječu na rad objekta pomorske signalizacije, pa je za istaknuti da u tri godine prije povlačenja posade nisu imali pogašenje glavnog svjetla.
Iako su neki svjetionici otvoreni za posjetitelje i turizam, ovaj nije i nikada nije bio.
najnovije
najčitanije
Zadarski prsten
Prva faza
Povijesna staza Dobri put dobiva novi život
Hrvatska
Izmjene zakona
Broj agencija za nekretnine raste, kvaliteta usluge pada
Hrvatska
POLITIKA NA KONCERTU
Desnica bez snage i realne šanse za rušenje Tomaševića
Plodovi zemlje i mora
NOVA INICIJATIVA
Sjajna enogastronomska scena Kvarnera treba novi iskorak: Karika koja nedostaje je autohtona poljoprivreda
Zadar
PET VIJESTI
PREGLED TJEDNA Božićni tjedan u duhu zajedništva, poruka nade i važnih odluka
Zadar
Tužna vijest
Preminuo Nino, najpoznatiji štićenik Doma sv. Frane
Županija
vatrogasci na terenu
Čak dva požara u Zadarskoj županiji, gori između Vrsi i Poljica te u Zemuniku
Crna Kronika
Pokušaj ubojstva
Tupim predmetom izudarao ženu, umalo ju je ubio
Scena
Ludo zaljubljeni?
Maja Šuput nastupila na Adventu u Zadru, iz publike ju je pratio Šime
Hrvatska
Politička poruka