Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: 'Posao je izvrstan, jako mi se sviđa...'

Foto: LUKA JELIČIĆ

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays već mjesec dana provodi program edukacija Welcome to Croatia u cilju integracije stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu, prvi takav u Hrvatskoj. Strani radnici uče o specifičnostima Hrvatske kao zemlje domaćina u kontekstu nacionalnog identiteta, društvenih i kulturnih normi i vrijednosti, ali također uče i osnove hrvatskog jezika i drugo.

U najvećoj hrvatskoj tvrtki za preradu ribe, Cromarisu, edukacija njihovih stranih radnika provodi se ovog tjedna. Jučer im je predavala Jelena Berečić koja se bavi turizmom, ljudskim resursima i destinacijskim menadžmentom te predaje na fakultetima.

– Prije svega kroz ova predavanja želim da se ovi radnici osjećaju malo više domaće kod nas. Dobila sam od njih povratne informacije da se u Zadru osjećaju jako ugodno, da im je jako lijepo, da im ljudi žele pomoći, što su karakteristike ovoga kraja i naše države. Nadam se kako ću im prenijeti kako se u nas komunicira, kako doći do izvrsnosti usluge, kako stvoriti jedan lijep tim, kaže Jelena dodajući kako ovim radnicima želi pomoći da se ovdje osjećaju dobro, da zavole svoj posao i vole ga raditi u Hrvatskoj.

Kulturološke razlike

– Poznato nam je kako su velike kulturološke razlike između nas i azijskih zemalja iz kojih ovi radnici dolaze. Ovi radnici nas uče kako se nositi s nekim različitostima, na koji način pomoći ljudima koji dođu raditi u Hrvatsku da se osjećaju kao doma, ali i da to osjete naši gosti. Otkrili su mi kako im nije lako ovdje živjeti znajući kako su od svojih domova udaljeni 20 sati leta zrakoplovom, tako da ne mogu svako malo odlaziti posjetiti svoju obitelj. Osjećaju gostoljubivost i sviđa im se raditi kod trenutačnog poslodavca, ističe ova predavačica koja misli da su je radnici koji su slušali njezino predavanje prihvatili.

– Postavili su puno pitanja, tražili su da im objasnim i način na koji im nešto govorim. Čak me pitaju ljudske stvari na koji način i kako reagirati, kako bi bilo najbolje da se oni postave u određenoj situaciji i kako se najbolje uklopiti u tim, otkriva Jelena.

Jedan od radnika koji sudjeluje u edukaciji, Edmon Escleto iz Filipina, kazao nam je kako je ovdje došao prije točno godinu dana i da je sretan da može proslaviti prvu godišnjicu.

– Meni i drugim radnicima iz Filipina najteže je bilo odvajanje od obitelji. Radim u pogonu u tvornici, jako mi se sviđa. Posao je izvrstan, kolege se prema nama ponašaju kao da smo ovdašnji radnici, uče nas što treba raditi, kao i što da ne radimo. Ova edukacija nam jako pomaže, želim više istražiti i naučiti, učiti o hrvatskoj kulturi, o ljepoti Hrvatske, naglašava Edmon koji planira otići do kraja ove godine na odmor sa svojom obitelji vjerujujući kako je to zaslužio nakon toliko dugog rada ovdje.

Slična je priča i njegova sunarodnjaka Jerica Parda koji je došao neznatno kasnije, u rujnu 2023. godine.

– Radim u pogonu za preradu ribe, a posao je nekada težak, a nekad nije. Sretan sam što sam dobio mogućnost raditi ovdje, bio sam sretan kad su mi javili da sam ovdje dobio posao. Odgovara nam i klima, budući da nismo navikli na hladnoću. Vrlo smo zadovoljni ovdje. Kad smo došli bio nam je težak i jezik koji ne govorimo, a koji se jako trudim naučiti. Kad sretnem nekoga koga poznajem pitam ga ‘kako si’, znam i reći ‘Bog’, ‘ćao’, ‘laku noć’ i ‘doviđenja’. To je to za sada, sa smijehom priznaje simpatični Jerico koji priznaje kako se izvan posla druži uglavnom s kolegama iz Filipina.

Jeric Pardo

Izazovi tržišta rada

U Cromarisu, kako otkriva Marina Ivanov, v.d. rukovoditeljice ljudskih potencijala ove tvrtke, imaju više radnika iz Filipina i Nepala, a oni čine 10 posto zaposlenih. Mahom rade na poslovima u proizvodnji, preradi, sortirnici i skladištu.

– Mislim da smo svi svjesni izazova današnjeg tržišta rada te je Cromaris prije dvije godine posegnuo za stranom radnom snagom. Oni imaju sva prava kao i drugi zaposleni u Cromarisu. Osim prava zajamčenih kolektivnim ugovorom, osiguran im je adekvatan smještaj, kvartalne stimulacije za rad, kao i program mentoriranja gdje potičemo strane radnike koji su dulje u organizaciji te ih tako i nagrađujemo, naglašava Ivanov dodajući kako se zaista trude na inkluziji strane radne snage te kako tu cijela organizacija radi velike korake.

– Njihove najveće prepreke su jezična barijera, kultura je drugačija. Određen broj radnika zna engleski jezik, što nam pomaže u radu, a kad ga ne znaju nađe se način sporazumijevanja. Vjerujem da su oni naučili Hrvate da razmjenjuju iskustva s prethodnih poslova, a s druge strane nekakve kulture hrane i sličnog. Cijelo vrijeme smo upoznati sa stvarima koje oni rade, što im treba. Ovotjedna edukacija je jako dobar pokazatelj te pozdravljamo inicijativu HGK. Mislimo da će ovim radnicima omogućiti snalaženje u radnoj okolini i u svakodnevnim životnim situacijama, kaže Ivanov te najavljuje kako će organizirati i dodatne edukacije, u suradnji s HGK i samostalno te potaknuti i dodatnu inkluziju stranih radnika.

Jelena Berečić

Deset ciklusa edukacija

Ova inicijativa HGK u prvom koraku predviđa održavanje 10 ciklusa edukacija u većim gradovima u Hrvatskoj. Program se izvodi uživo, na engleskom jeziku, u sjedištima županijskih komora HGK ili u prostorima poslodavca, ako postoji interes za cijelu grupu.

Program Welcome to Croatia traje pet dana, ukupno 30 školskih sati. Najveći broj sati, 12, odnosi se na predmet Izvrsnost u poslovnim odnosima, te na predmet Osnove hrvatskog jezika, uključuje 9 sati nastave o svakodnevnim izrazima i jednostavnim frazama, kao i osnovne stručne pojmove i konverzacijske situacije. Uče i o hrvatskoj povijesti, društvu, kulturi i drugome.

Program je namijenjen svim stranim radnicima, a nude se i moduli posebno prilagođeni sektoru turizma, građevine, logistike i trgovine, u kojima danas u Hrvatskoj radi najviše stranih državljana.