Iza biogradskog turističkog giganta Ilirije još je jedna izvrsna turistička sezona, okrunjena nikad većim 26. Biograd Boat Showom. Savršen je to povod za razgovor s čelnim čovjekom Uprave ove važne turističke tvrtke Goranom Ražnjevićem, koji u svojim nastupima i intervjuima kontinuirano ističe kako je turističku sezonu uvijek potrebno promatrati višeznačno, pa na isti način i dati odgovor na samo pitanje uspjeha turističke sezone.
– Odgovor treba potražiti uključujući i ostatak turističke, odnosno ispravnije je reći, poslovne turističke godine, koja traje dvanaest mjeseci za svakog ozbiljnije organiziranog gospodarskog i turističkog subjekta za kakvog se smatramo mi u Iliriji. Naime, često uspjeh turističke sezone pretvaramo u pojedinim segmentima poslovanja u neuspjeh poslovne kalendarske godine. Upravo u tome mi u Iliriji nastojimo razlikovati uspjeh od neuspjeha turističke sezone, istaknuo je Ražnjević.
Godina je ovo u kojoj ovakav rezultat nije došao po automatizmu ili inerciji, već trudom i radom, jer svjedoci smo kako u Hrvatskoj više ne možemo računati na kontinuirano uvećanje turističkog prometa naročito u špici turističke sezone, što pokazuju i službeni podaci.
Diversifikacija ponude
Najteže pitanje za svakog tko turističku djelatnost namjerava i želi produžiti kako na predsezonu tako i na posezonu je pronaći odgovor na pitanje koji je osnovni motiv dolaska gostiju u posezoni i postoji li uopće u dovoljnoj mjeri takav motiv dolaska gostiju i postoji li adekvatna turistička ponuda i infrastruktura.
– Primjera radi, kongresi su jedan od oblika i temeljnih motiva dolaska gostiju u posezoni. Kongresni gosti ostaju u destinaciji dva do pet dana što je idealan oblik popunjenosti izvan špice sezone. Ali za kongresni turizam potrebno je imati kongresni centar u svakom gradu duž Jadrana odnosno organiziranog turističkog subjekta kao što je Ilirija. Zdravstveni turizam za generacije treće životne dobi je također primamljiv motiv za dolazak gostiju. Mi u Iliriji radimo na tome, imamo određene sadržaje poput zdravstvene poliklinike, wellness centra, gastroponude, izleta na more i u nacionalne parkove te izvorne, autohtone i jedinstvene turističke proizvode, ali za sada je to ipak nedovoljno za optimalnu popunjenost hotelskih kapaciteta u posezoni, kazao je Ražnjević.
No, ono u čemu u Iliriji zaista briljiraju, pokazuje 26-godišnja tradicija Biograd Boat Showa. Upravo je nautički oblik turizma najrazvijeniji oblik turističke ponude izvan špice sezone. Ilirija ga kontinuirano razvija i on snažno doprinosi dobrobiti grada Biograda na Moru i ugostiteljstva ovog mjesta.
– Kruna nautičke posezone je naš sajam Biograd Boat Show, održava se već preko 25 godina, a predstavlja vrhunsku i prvorazrednu gospodarsku manifestaciju hrvatskog turizma. Na sajmu se u pet dana okupi preko 20 tisuća posjetitelja, ali i poslovnih subjekata koji razvijaju hrvatsku nautiku kao ozbiljnu gospodarsku granu, naglasio je Ražnjević.
Budućnost Biograda
Biograd na Moru može biti idealna turistička destinacija za sve oblike mediteranskog turizma, jer se nalazi na jedinstvenom geografskom prostoru, s odličnom prometnom povezanošću i idealnom mikroklimom u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode.
– Ono što bi trebalo biti presudno da se te prednosti maksimalno i iskoriste jest upravljanje turizmom kao značajnom gospodarskom granom. Pod upravljanjem podrazumijevam prvenstveno očuvanje, zaštitu i korištenje turističkih i prirodnih potencijala grada na osnovama velikih očekivanja sve zahtjevnijih suvremenih gostiju. Biograd treba težiti kvalitetnom i izuzetno atraktivnom turizmu, a za takvo nešto potrebno je upravljati i prostorom i turističkim sadržajima. Grad bi prije toga trebao »pobjeći« od masovnosti turizma kakav je trenutno, u nove prepoznatljive oblike turizma visoke kvalitete. To bez vrhunskih hotelskih, luksuznih i autentičnih sadržaja, uključujući i privatne, nije moguće ostvariti. Odlična je pozicija Biograda, samim time i Ilirije, u dijelu nautičkog turizma. To bi bio putokaz i za sve ostale oblike turizma u Biogradu, kazao je Ražnjević te dodao kako bi u Biogradu također trebalo znatno poboljšati upravljanje i očuvanje postojećih plaža koje su najvredniji turistički i gospodarski potencijal turizma. Velika prednost Biograda je u tome što ima prostrane i dugačke plaže još uvijek u dovoljnoj mjeri prirodne i nedevastirane, ali izuzetno izložene napadu da vrlo skoro postanu uništene i neadekvatne za turiste.
Od svog osnutka Ilirija teži inovativnosti i posebnosti jer biti drukčiji od ostalih i biti istovremeno pionir i tržišno konkurentan u razvoju turističke ponude, temeljne su zanačajke njihove poslovne filozofije od samog osnutka. Već 67 godina sudjeluju u razvoju i kreiranju hrvatske turističke ponude na dobrobit svih građana, gospodarskih i turističkih djelatnika stvarajući modernu, tržišno prepoznatljivu, društveno odgovornu kompaniju sa širokim spektrom djelatnosti koja u sezoni pruža uslugu za preko sedam tisuća gostiju dnevno.
Među 20 najvećih
– Danas smo moderno izgrađena, suvremeno opremljena i kvalitetno organizirana turistička tvrtka koja je glavni pokretač i nositelj ukupnog turističkog i gospodarskog razvoja ne samo grada Biograda na Moru već i cijele biogradske rivijere, jedna od sedam vodećih turističkih kompanija u Dalmaciji i treća po veličini u Zadarskoj županiji. Samo onaj tko nije u ovom poslu misli da je turizam uvijek isti. Ilirija je te 1957., kada je osnovana, trebala biti put iskoraka iz ovdje u Biogradu iznimno raširenog odmorišnog domaćeg sindikalnog turizma k poslovnom turizmu odnosno turizmu kao gospodarskoj grani. Tu smo ulogu odigrali kroz povijest i odrađujemo je kao korporacija i danas, sada ne u okruženju sindikalnog već apartmansko paušalnog turizma, poručio je Ražnjević.
Ilirija je pionir nautičkog turizma na Jadranu, a Biograd je učinila kolijevkom nautičkog turizma. Pokazujući svoju predanost razvoju održivog i inovativnog turističkog proizvoda, koji čini dodanu vrijednost postojećoj turističkoj ponudi, stvoren je visoko kvalitetan, integriran i komplementaran turistički proizvod točnije destinacijska menadžment kompanija Ilirija Travel. Kupnjom poslovno – trgovačkog centra City Gallerie, Ilirija je napravila značajan iskorak u kojem je iz isključivo turističke kompanije postala kompanija s diverzificiranim portfeljom. Tako se Ilirija svrstala među 20 najvećih turističkih kompanija u zemlji, pojasnio je Ražnjević.
Ilirija je garancija kontinuiteta i ispravnosti razvoja turizma u Biogradu i zalog za budućnost svih koji Iliriju u gradu Biogradu na Moru vide sastavnim dijelom svog života i rada.
Identitet zajednice
U nautičkom sektoru Ilirija je sredinom 70-ih godina izgradnjom prve ciljane i namjenske luke nautičkog turizma sa 100-tinjak vezova, u sklopu svojih hotela u centru Biograda na Moru, i organizacijom prve vlastite čarter flote od preko 40 plovila za potrebe nautičara, pokrenula razvoj nautičkog i charter turizma u Hrvatskoj. Nadalje, Ilirija je sredinom osamdesetih godina izgradila jednu od najmodernijih i najopremljenijih marina na Jadranu, Marinu Kornati s preko 800 vezova za potrebe nautičara, kategoriziranu s četiri sidra, koja danas ugosti preko dvije tisuće gostiju dnevno.
– Danas iznova oplemenjujemo svoj turistički potencijal i dajemo mu nove suvremene sadržaje, nove ljude, nove ideje i samim time tvrtku Iliriju i Biograd svakim danom izgrađujemo i osmišljavamo sve prepoznatljivijim za svoje goste i posjetitelje, željnih istinskog odmora i doživljaja u prijateljskom i toplom okruženju. Sve prethodno navedeno vidljivo je u našim ključnim sektorima turističkog poslovanja odnosno hotelijerstvu, nautici i kampingu čiju smo ponudu, sadržaje i usluge prilagođavali modernim potrebama i zahtjevima suvremenog gosta. U sektoru hotelijerstva okupljenog danas pod brendom Ilirija Resort od jednog hotela iz 1957. godine izrasla su četiri nova visokokategorizirana hotela odnosno hoteli Ilirija, Adriatic i Kornati u Biogradu na Moru i hotel VIlla Donat u Sv. Filipu i Jakovu sa sveukupno 435 soba i tisuću postelja, rekao je Ražnjević.
Marina Kornati dala je novi identitet Biogradu na Moru učinivši ga zaista »bijelim gradom« tijekom cijele godine i na kopnu i na moru, i pretvorila ga u grad jedriličara i morskih zaljubljenika. Preko 50 tisuća nautičara iz svih djelova svijeta na godinu posjete Marinu Kornati i grad Biograd na Moru.
Katalog projekata
Dugoročna održivost i opstojnost svake ozbiljne gospodarske tvrtke pa i Ilirije nezamisliva je i nije moguća bez planiranja novih, suvremenih i tržišno konkurentnih investicijskih i ulagačkih projekata u grani u kojoj se posluje.
– U svakom trenutku, pa i danas imamo, rekao bih katalog planiranih i potencijalnih investicijskih projekata za razdoblje od narednih desetak godina. Na inicijativu Grada Zadra o prikupljanju interesa potencijalnih investitora za izgradnju hotelskih kapaciteta u samom gradu Zadru, povodom Izmjena i dopuna Prostornog plana grada Zadra, Ilirija je kao vlasnik centra City Galleria u Zadru dostavila prijedlog za nadogradnjom postojećeg centra izgradnjom hotela sa svim popratnim sadržajima kapaciteta od 160 do 190 soba ukupne površine oko 28 tisuća metara kvadratnih na osam etaža. U Sv. Filipu i Jakovu već tri godine čekamo dozvolu za izgradnju, rekonstrukciju i proširenje postojećeg hotela Villa Donat sa svim pratećim sadržajima kapaciteta 135 soba umjesto sadašnje 72 sobe. Gradu Biogradu na Moru, sukladno Prostornom planu grada Biograda na Moru i Prostornom planu Zadarske županije, dostavili smo kompletan prijedlog proširenja postojeće Luke nautičkog turizma Marina Kornati za 174 nova veza za plovila dužine od 16 do 40 metara, kazao je Ražnjević naglasivši kako potonji projekt vrijedi preko 30 milijuna eura.
– Realizacijom ovog projekta Biograd bi za trajno postao reprezentativan, gotovo i najveći centar nautičkog turizma ne samo u Hrvatskoj već i na Mediteranu, rezimirao je samo neke od projekata Ražnjević, kazavši kako su i u sklopu postojećih hotela u Biogradu na Moru izradili idejno rješenje proširenja, tj. izgradnje aneksa hotela Adriatic.
Protiv stampedo turizma
– Sa 102 sobe, suvremenom konferencijskom dvoranom kapaciteta 500 osoba plenarnog oblika i podzemnom garažom kapaciteta 250 automobila Adriatic će zasjati u novom svjetlu. Namjeru smo prezentirali vodstvu Grada Biograda na Moru. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 15 milijuna eura. Budućnost tvrtke je neupitna. Ostaje samo pitanje daljnjeg širenja poslovanja i turističkih kapaciteta u odnosu na postojeće, dodao je Ražnjević.
Bilo bi idealno, ističe, da se omogući ulaganje Iliriji u izgradnju daljnjih suvremenih turističkih kapaciteta sukladno suvremenim zahtjevima tržišta.
– Poslovni sustav Ilirije d.d. pokušava pronaći odgovor razvijanjem integriranog ili cjelogodišnjeg turizma u regiji u kojoj djeluje. No, dok nama konkurentske mediteranske zemlje, imaju preko 70 posto hotelskih kapaciteta, u Hrvatskoj je to tek 10 posto, a vjerojatno i manje u korist tzv. nekomercijalnog turizma. U vrlo skorom roku pretvorit ćemo turizam u kolaps koji će trajati duž jadranske Hrvatske kroz srpanj i kolovoz. Još ispravnije bilo bi reći da idemo u smjeru stampedo turizma u trajanju od oko 60 dana, a to će onda biti neizdrživ turizam u Hrvatskoj, poručio je Ražnjević, kazavši kako Ilirija razvija i snažno doprinosi dobrobiti grada Biogradu na Moru i njegovog ugostiteljstva.
najnovije
najčitanije
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Svijet
otkrio putin
Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu kao upozorenje Zapadu
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Zadar
crpna postaja maestral
Odvodnja uputila javni poziv stanovnicima dviju zadarskih ulica
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Crna Kronika
zloupotreba položaja