Prigodno proslavljena 25. obljetnica KUD-a iz Pridrage

U povodu proslave 25. obljetnice djelovanja Kulturno-umjetničkog društva Luzarica Pridraga, održana je svečana večera u tzv. kripti crkve Gospe od Ružarija u Pridragi. Bivša predsjednica i članica KUD-a, Mirjana Zubčić, kazala je nešto više o programu koji su pripremili.

Plesovi i pjesme

– U povodu 25. godišnjice postojanja, organizirali smo svečani događaj koji uključuje domjenak, izložbu fotografija te prikaz filma »Badnja večer«, snimljenog od strane Diadore TV. Film prikazuje tradicionalne božićne običaje iz prošlih vremena. Nakon Domovinskog rata oformili smo naše društvo, uz veliku pomoć Općine i crkve.

U počecima smo skupljali tradicionalnu nošnju. Zanimljivo je to što je svaka pojedinačna nošnja ručno izrađena i ukrašena. Starije generacije, posebno bake, prenosile su svoje vještine i znanja o izradi nošnji na mlađe članice. Pritom svatko izrađuje nošnju za svoju osobnu upotrebu. Pored izrade nošnje, plešemo tradicionalne plesove i pjevamo pjesme, kazala je Zubčić, aktivna članica KUD-a.

Slavko Kokić, novi predsjednik, prisjetio se kako su prvi put svoju tradicionalnu nošnju predstavili na Vinkovačkim jesenima. Pritom je istaknuo kako su sve nošnje ručno izradile članice KUD-a, čime su dodali poseban pečat njihovom kulturnom nasljeđu.

U svemu tome, značajnu podršku pruža Joso Klapan, načelnik Općine Novigrad, koji je i bio član ovog kulturno-umjetničkog društva.

– KUD Luzarica predstavlja svijetlu točku našeg mjesta. Poznat je izvan granica naše općine, diljem Lijepe Naše, ali i šire. U tom kontekstu, posebno bih naglasio važnost slušanja savjeta stručnjaka iz toga područja, kazao je načelnik Klapan, dodajući kako poziva sve mlade da se pridruže očuvanju mjesne tradicije.

Na proslavi je bio i etnolog Vidoslav Bagadur, koji obnaša funkciju stručnog suradnika na Međunarodnoj smotri folklora. Također, angažiran je kao stručni suradnik za tradicijsku kulturu na HRT-u.

»Obnavljamo baštinu«

– Moje sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine Ravnih kotara datira od razdoblja nakon Domovinskog rata kada sam se pridružio projektu ‘Obnavljamo baštinu’. Tijekom tih godina bio sam na različite načine angažiran, a jedan od projekata koje smo provodili bila je organizacija Smotre folklora Zadarske županije u Polači. Tada samo obnavljali tradicijske skupine diljem Ravnih kotara, kazao je Bagadur te se osvrnuo na današnje stanje.

– Unatoč izazovima, nisam pesimist u vezi opstanka tradicijske kulture. Smatram da se ona ne može uništiti, no trenutno stanje nije najbolje. Nažalost, sela se gase, a ljudi odlaze, ostavljajući iza sebe prazninu. Tradicija se jedino može prenositi usmenim putem.

Primjerice, orzanje ili ojkanje se ne može naučiti uz klavir, već samo uz starije iskusne pjevače. Mladi danas sve više bježe od takvih aktivnosti jer nije u skladu s njihovim suvremenim načinom života, istaknuo je Bagadur, dodajući kako je zato važno dokumentirati takve tradicije, a osobno je godinama radio na mnogim dokumentarnim filmovima kako bi sačuvao dio te kulturne baštine.

– Srećom, godinama sam snimao nastupe svih kotarskih skupina, pa imam audio i video zapise ljudi koji su čuvali svoju tradiciju. No, danas je teško opisati kako je izgledao jedan plesni korak ili pjesma iz različitih dijelova Ravnih kotara jer postoje mnoge razlike, uključujući i nošnje, zaključio je Bagadur, koji je snažno sentimentalno povezan s Ravnim kotarima.