Pred mirovinom čak 37 obiteljskih liječnika u Zadarskoj županiji: 'Teško pobuditi interes mladih liječnika...'

Brojni žitelji Zadarske županije sa zabrinutošću gledaju na problem što njihovi liječnici obiteljske medicine krajem ove ili u sljedećim godinama stječu uvjete za odlazak u mirovinu, zbog čega s pravom strahuju da će vjerojatno neko vrijeme biti bez obiteljskog liječnika dok županijski Dom zdravlja ne provede proces izbora novog liječnika. Na taj problem je upozorilo čak dvoje vijećnika na zadnjoj sjednici Županijske skupštine, a Županija je uime Doma zdravlja potvrdila kako sedmero obiteljskih liječnika s krajem godine stječe uvjete za odlazak u mirovinu, dok će taj broj u sljedećih pet godina doseći čak 37.

Potreban pomak

– Imam 66 godina, radim već 41 godinu, pravo na punu mirovinu sam imao već u rujnu prošle godine, međutim, ne želim otići u mirovinu kako se ne bi dogodilo ono što se događalo više puta, da liječnik ode u mirovinu, a zamjene nema i pacijenti lutaju. Imam ovdje spisak od 30 liječnika u županiji koji imaju pravo ili će imati pravo u sljedećoj godini otići u mirovinu. Većina ih je iz obiteljske medicine, negdje oko 25, kaže Denis Bruketa, vijećnik stranke Za Zadar dodajući kako bi želio potaknuti da se napravi tu jedan pomak. Jer, trebalo bi sve ove liječnike pozvati kako bi se vidjelo kad tko misli ići u mirovinu. Obiteljski liječnik, podsjeća Bruketa, ima pravo malo produljiti rad iza 65. godine.

Anita Mijić, službenica privremeno ovlaštena za obavljanje poslova pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo, odgovatrajući mu, kazala je kako je Mreža javne zdravstvene službe u djelatnosti obiteljske medicine trenutačno stabilna.

– Od potrebnog 101 liječnika obiteljske medicine ugovoreno je 97. Naša ustanova, a i Županija čine značajne napore da tako i ostane. Svi znamo koliko je teško pobuditi interes mladih liječnika za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naglašava Mijić te dodaje kako se išlo u smjeru produljenja rada liječnika.

– U razdoblju od 2021. do 2030. godine 46 liječnika obiteljske medicine navršilo je ili navršava 65 godina života. Hrvatski zdravstveni sustav suočava se s velikim odlaskom liječnika obiteljske medicine u mirovinu u narednom razdoblju zbog čega se na taj izazov odlučilo odgovoriti mogućnošću rada liječnika i do 70 godina života. Koliko vidimo to doista i funkcionira, budući da rijetko koji liječnik odlazi u mirovini prije navršenih 68 godina života, ističe Mijić koja je rekla kako svaki ugovorni liječnik privatne prakse mora HZZO-u 60 dana prije najaviti raskid ugovora, primjerice, i zbog odlaska u mirovinu. Najavom raskida ugovora službeno započinje postupak popunjavanja mreže osnivanjem ordinacije ili njenim preuzimanjem.

Tablica s godinama u kojima lijecnici zupanijskih ordinacija primarne medicine stjecu uvjete za mirovinu

Procedure

SDP-ova vijećnica Helena Mikulandra iznijela je dva konkretna slučaja s liječnicama obiteljske medicine iz ordinacija na zadarskoj Brodarici. Dr. Kaurloto je 13. rujna ove godine otišla u mirovinu pri čemu, napominje Mikulandra, nije organizirano preuzimanje ordinacije od strane nove liječnice za oko dvije tisuće pacijenata, već su otvorene mogućnosti javljanja u druge, udaljenije ambulante, što mnogim starijim pacijentima stvara poteškoće pri ostvarivanju prava na primarnu zdravstvenu zaštitu.

– Navodi se kako Dom zdravlja već ima spreman tim za zamjenu dr. Kaurloto, liječnicu i medicinsku sestru. Kako to da se natječaj HZZO-a za popunu ove ambulante očekuje tek u studenom ili prosincu, ako je taj tim već zaposlen? Zašto nije na vrijeme pronađen zamjenski prostor za ovaj tim ako se nije mogao koristiti onaj prethodni? Gdje do tada rade nova liječnica i medicinska sestra ako su već zaposlene? Liječnica dr. Žigurski-Mračić koja ima 2.100 pacijenata odlazi u mirovinu do kraja godine. Hoće li tu natječaj biti pravovremeno raspisan ili će stanovnici ovog dijela grada ostati bez oba tima obiteljske medicine?, upitala je vijećnica SDP-a, kojoj je v.d. pročelnice Anita Mijić odgovorila kako je postupak popunjavanja upražnjenih mjesta nakon odlaska u mirovinu liječnika privatne prakse koji je djelatnost obavljao u vlastitom prostoru drugačiji od popunjavanja nakon što u mirovinu ode npr. liječnik privatne prakse u zakupu prostora Doma zdravlja ili kada u mirovinu ode liječnik zaposlenik Doma zdravlja.

– U prvom slučaju riječ je o osnivanju nove ordinacije, a u drugom slučaju o preuzimanju ordinacije. Postupak osnivanja ordinacije u vlastitom prostoru je vrlo složen i zahtijeva provedbu niza proceduralnih postupaka, od odluka Upravnog vijeća ustanove o osnivanju ordinacije, mišljenja HZZO-a i profesionalnih komora, pripremu prostora i opreme, izlaska povjerenstva za očevid prostora i opreme, suglasnost Ministarstva za zapošljavanje zdravstvenih djelatnika, prikupljanje izjava minimalno 750 osiguranika te u konačnici javljanje na natječaj za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kojeg raspisuje HZZO. Novozaposlene zdravstvene djelatnike ustanova plaća iz vlastitih sredstava sve dok ustanova ne sklopi ugovor s HZZO-om, naglašava v.d. pročelnice koja je rekla da novozaposleni liječnici, ako je potrebno, mijenjaju postojeće timove Doma zdravlja u drugim ugovornim ordinacijama.

Poticajne mjere

– Takva je situacija konkretno s dr. Kaurloto, u tijeku je prikupljanje izjava osiguranika koji će se opredijeliti za novu liječnicu, a natječaj HZZO-a se očekuje do kraja studenog. U drugom slučaju, privatne prakse u zakupu prostora Doma zdravlja i sa zaposlenicima ustanove, provodi se postupak preuzimanja ordinacije, a koji je puno kraći. Ako zakupac obavijesti HZZO 60 dana prije o namjeri odlaska u mirovinu, Zavod šalje upit ustanovi o mogućnostima i namjeri preuzimanja ordinacije. Dom zdravlja ishodi sve potrebne suglasnosti i u tom roku, ako se netko javi na natječaj za zapošljavanje, novi liječnik preuzima ordinaciju i pacijente već sljedećeg radnog dana, pojašnjava Mijić dodajući kako pacijent može i promijeniti liječnika propisanom procedurom.

Podsjetila je i kako je Županija još 2024. godine pokrenula Program poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike s ciljem održavanja stabilnost mreže javne zdravstvene službe te privlačenja i zadržavanja potrebnog broja doktora medicine za organizaciju prvenstveno primarne zdravstvene zaštite.

– Gradovi i općine bi se također trebali snažnije uključiti tako da donesu vlastite programe poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike kojima će biti osigurana sredstva za poticajne mjere onim djelatnostima za kojima postoji potreba na njihovom području, naglašava Mijić.