Paški osnovci slabo zainteresirani za kuharsko i konobarsko obrazovanje

Turistička sezona kuca na vrata, a ugostiteljskog osoblja nema niti za lijeka. Iz sezone u sezonu mučimo se s istim problemom, manjkom radne snage u turizmu i ugostiteljstvu koji se nikako ne može nadoknaditi domaćom radnom snagom.

Dok akcije popularizacije ugostiteljskih i strukovnih zanimanja rezultate daju polako ili nikako, ugostitelji i hotelijeri se pitaju kako će izdržati ovo ljeto. Stoga smo posjetili Srednju školu Bartula Kašića na Pagu koja učenike obrazuje za zanimanja kuhara i konobara, te porazgovarali o nesrazmjeru broja učenika koji ta zanimanja upisuju u odnosu na potrebe tržišta rada.

Nesrazmjer potreba

Srednja škola Bartula Kašića jedina je srednja škola na zadarskim otocima. No, unatoč tome sve se manje učenika upisuje u strukovna zanimanja.

No, u školskoj smo kuhinji upoznali malu, ali vrijednu skupinu učenika drugog razreda s mentorom kuharstva, vrsnim chefom Riječaninom Ivanom Cimpermanom, koji je nakon više od tri desetljeća rada u profesionalnim kuhinjama pregaču odlučio objesiti o klin i svoja znanja prenositi na mlade generacije.

Kaže nam kako je otok Pag u jedinstvenoj situaciji, zbog koje ugostitelji imaju velikih problema s pronalaskom radne snage.

– Otok je, u odnosu na ostatak županije pomalo izoliran i svijet za sebe, što za ugostitelje znači da priliku za dobro poslovanje imaju samo tijekom sezone koja je zbog party scene na Zrću svake godine sve kraća. Obitelji koje s djecom dolaze ljetovati na otok ne traže gužvu i glasnu glazbu, već mir i tišinu, zbog čega su ugostitelji na cijelom otoku primijetili kako sezona traje sve kraće.

Upravo im je zbog toga cilj u što kraćem roku zaraditi što više, što ponekad dovodi do svađa i prevelikog stresa. To svakako mlade odbija od obrazovanja u ugostiteljstvu, pojasnio je Cimperman koji za Dan otvorenih vrata 23. ožujka s učenicima priprema preko 20 jela iz kuharice »Ca, ča što se nekad kuhalo na našem otoku«, za koju su prije nekoliko dana dobili priznanje »Suncokret ruralnog turizma«.

– Učenici danas dosta nespremni dolaze u srednju školu ne imajući zapravo jasnu viziju kuharskog posla. Stoga je praksa najvažniji dio njihova obrazovanja. Mi im u školi pokušavamo dočarati bit kuharskog posla i način rada u profesionalnoj kuhinji.

Kao profesionalac s više od 30 godina staža pokušavam im prikazati realnu sliku struke i ugostiteljske industrije, poručio je Cimperman, dodavši kako se 30 do 40 posto učenika na kraju školovanja odluči za karijeru u ugostiteljstvu.

– Veliki nam problem predstavlja sezonalnost turizma koja je na otoku jako izražena. Zbog činjenica da na otoku većina restorana ne radi zimi, učenici nemaju prilike u zimsko vrijeme kontinuirano raditi na svojim vještinama, pojasnio je Cimperman, dodavši kako im rad u sezoni u takvoj situaciji predstavlja veliki šok. Kao što smo i očekivali, i paški ugostitelji imaju velikih problema s pronalaskom radne snage, a sve manje učenika upisuje se u razred kuhara i konobara.

Budućnost paškog turizma

U prvom je razredu kuhara petoro učenika, u drugom devet i u trećem sedam. Konobara je, kao i u mnogim ugostiteljskim školama manje. Srednja škola dijeli zgradu s Osnovnom školom Jurja Dalmatinca.

Godinama čekaju na izgradnju nove školske zgrade koja bi imala nove, veće i moderno opremljene praktikume za nastavu i tako školu učinila još atraktivnijom. No, njihov osnivač Zadarska županija godinama ne iznalazi sredstva za financiranje projekta, a škola sama ne može podnijeti takav trošak.

– Kada bi imali svoju školsku zgradu, osim kuhara i konobara mogli bi obrazovati i za druga zanimanja. Potaknulo bi to i lokalne restorane i hotelske kuće da stipendiraju naše učenike i tako im pruže šansu ne samo za bolju karijeru, već i priliku da o ugostiteljstvu uče u adekvatnim uvjetima, poručio je Cimperman.

Stoga škola za 23. ožujka sprema dan otvorenih vrata s posebnim usmjerenjem na kuharsko i konobarsko zanimanje. Bogatom se trpezom najboljih paških delicija trude buduće kuhare privući upravo u svoju školu. Ravnateljica Marija Pećirko kazala nam je kako je i njihovu školu zahvatila pošast nezainteresiranosti za strukovno obrazovanje.

– Traje to već neko vrijeme, a iste priče čujem i od kolega ravnatelja drugih ugostiteljskih škola diljem obale. Potreba za radnicima u turizmu raste iz godine u godinu, no mi ne vidimo pozitivnu promjenu u interesu učenika za kuharsko i konobarsko obrazovanje, iako, ukoliko se žele baviti tim poslom, odmah po završetku škole pronalaze posao u lokalnim ugostiteljskim objektima u kojima nasušno fali kvalitetno obrazovanih radnika.

Mnoge naše učenike ugostitelji zaposle odmah nakon škole, posebno ako ih upoznaju kao praktikante. Povoljno je to i za njih, kao poslodavce da imaju radnike iz lokalne zajednice, ali i za mlade jer mogu ostati na otoku, poručila je Pećirko i dodala kako nam je potreban sveobuhvatan i ciljan projekt usmjeren na popularizaciju ugostiteljskog obrazovanja, osobito u manjim mjestima koja su orijentirana na turizam.

– Društvo možda još uvijek podcjenjuje strukovna zanimanja, iako vrsni kuhari i konobari zarađuju više od prosječnih hrvatskih primanja. Jedina smo srednja škola na otocima Zadarske županije, što nas stavlja u specifičan i vrlo zahtjevan položaj, kazala je ravnateljica, naglasivši kako im je nepostojanje adekvatnih kapaciteta ipak najveći problem.

– Teren imamo, kao i sve potrebne dokumente i suglasnosti. Ono što nemamo je novac. Županija sama ne može financirati izgradnju nove zgrade, tako da zajednički radimo na rješenju problema financiranja, poručila je Pećirko.