»Paška robinja« najsvjetliji je primjer očuvanja kulturne baštine

Paška robinja pučka je drama prvi put objavljena u časopisu »Zora Dalmatinska« 1846. godine. Tradicionalno se u Pagu izvodi već stoljećima, uglavnom tijekom karnevalskih dana, pa je tako bilo i ove godine. Pretposljednjeg dana Paškog karnevala 2023. na Trgu Petra Krešimira izvelo ju je tridesetak članova Kulturno umjetničkog društva »Družina« koji su, napjevima i plesom, paškim tancem i paškim kolom, dočarali karnevalsko ozračje i tradiciju u sklopu koje se inače u Pagu Robinja izvodi.

Sama drama, pak, izvedena je onako kako ju je, prema starim zapisima i sjećanjima starijih Pažana, šezdesetih godina prošlog stoljeća obnovio književnik Ante Zemljar. Radnja drame vezana je uz Krbavsku bitku. Kći Bana Vlaska (Robinja) zarobljena je od Turaka. Njezin zaručnik, unuk bana Derenčina, traži je po trgovima gdje Turci prodaju roblje. Našavši je, javlja se kao trgovac s namjerom da je otkupi.

Predstava s ulica i trgova

Ova pučka drama postala je sastavni dio paške kulturne tradicije. Paška robinja predstava je s paških ulica i trgova, no članovi KUD-a Družina prikazivali su je ponekad i u drugim mjestima, izvan Paga. Najmlađi članovi nastupili su na Šibenskom festivalu djeteta, a stariji u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara te na mnogim drugim manifestacijama.

KUD Družina osnovan je 1949. godine s ciljem očuvanja, pripremanja i javnog prezentiranja izvornog folklora na području plesa, vokalne i instrumentalne glazbe i ostalih srodnih folklornih i etnografskih izražaja i permanentnog izučavanja folklornog stvaralaštva u cilju očuvanja njegove izvornosti.

Članovi paškog KUD-a pravi su čuvari bogate kulturne baštine koju s ponosom i velikom ljubavlju njeguju, čuvaju i prenose s naraštaja na naraštaj, a ove godine proslavili su svoj 74. rođendan.

Franči Bukša, predsjednik KUD-a Družina, rekao je kako se dugo radilo i na pripremi monografije ove pučke drame pod nazivom »Teg od Robinje« kako bi se skupilo što više materijala, tekstova i fotografija, a tiskana je prigodom 175. godina od prvog spomena »Paške robinje« 2021. godine koju je Gradsko vijeće Grada Paga i proglasilo godinom »Paške robinje«.

Robinju uvijek glumi muškarac

– Naš KUD je osnovan 1949. godine i sljedeće godine slavimo 75. obljetnicu djelovanja. Isključivo se bavimo tradicijskim običajima, imamo dva tradicijska plesa, a ujedno izvodimo i pučku dramu »Paška robinja«. Ova drama izvodi se od davne 1846. godine o kojoj postoje zapisi u Državnom arhivu RH, u »Zori Dalmatinskoj«.

Prije dvije godine izdali smo i monografiju povodom obilježavanja 175. godišnjice te pučke drame, mada se tamo spominje da se Nikola Valentić koji je napisao te prve zapise sjeća kako je još ranije gledao izvođenje »Paške robinje«, no zapis datira iz spomenute godine.

KUD Družina broji 70-ak aktivnih članova u dvije sekcije, oni koji plešu po paški i starinski te oni koji izvode pučku dramu »Paška robinja«. Osim na Paškom karnevalu naše programe izvodimo svugdje, idemo po Zadarskoj županiji, odnosno po cijeloj Hrvatskoj gdje god nas pozovu. Aktivni smo dionici, odnosno promotori naše kulturne baštine i s time se ponosimo, istaknuo je Bukša.

Voditelj sekcije »Paška robinja« je Ivo Fabijanić, koji ujedno i glumi lik Robinje u ovoj pučkoj drami. Naime, ovo je još jedna od rijetkih drama u kojoj ženske likove tumače muškarci, a iz KUD-a Družina ističu kako bi zbog njegovanja tradicije i same posebnosti voljeli da to tako i ostane, kako je oduvijek i bilo. Iako je Robinju jedno kratko vrijeme tumačila žena, u konačnici se ipak vratilo na tradicionalno izvođenje ove drame.

– Jedini sam član KUD-a koji je aktivno pjevao sve tri glavne uloge u drami, onu Sulimana – turskog razbojnika, trgovca – koji uime cara otkupljuje robinju i Robinju – djevojku s hrvatskog i peštanskog dvora koju su zarobili Turci. Cijela priča se svodi na njezin otkup iz turskog ropstva.

Paška robinja ima sada 177 godina. Izvodila se tijekom godina u mnogim našim krajevima uz obalu i na otocima. Cijela priča je krenula s Krbavskom bitkom kada je počela priča o zarobljavanju te princeze, a danas je zamrla gotovo svugdje osim kod nas na Pagu. Hanibal Lucić ju je spomenuo u svojoj drami Robinja, i dan danas se još uvijek vode znanstvene polemike oko toga tko ju je prvotno napisao i tko je od koga prepisao.

Ova naša Paška robinja, koju izvodimo, ima tekst koji je prije dvije godine prerađen na cakavicu. Inače je u drami bilo pomiješano sve, čakavština, cakavština i štokavština, svega je bilo, a sada se isključivo izvodi na paškom dijalektu, cakavici. Pretpostavljamo da je takav upravo bio i izvorni tekst jer smo mi cakavci već 600-tinjak godina, ako ne i dulje.

Ova priča oko Lucića i Paga nama je zanimljiva samo zbog toga jer potencira da se o Robinji govori, inače mi i dalje smatramo da je to naša izvorna pjesma koju su spjevali pučki pjevači, koju je onda kroz neko vrijeme netko to zapisao i stručno obradio.

Mi našu »Pašku robinju« čuvamo kao svetinju, kao što čuvamo cijeli ovaj dio paškog folklora i još neke stvari jer je opće poznato kako je tradicija Paga iznimno bogata i zanimljiva.

Nažalost, mali smo grad pa se sve skupa ne stigne vrjednovati kako treba, ali nastojimo što kroz našu udrugu, što kroz gradsku upravu neke stvari potencirati, odnosno realizirati, naglasila je »Robinja«, odnosno Fabijanić.

Očuvanje tradicije i druženje

Član KUD-a Družina, Dušan Herenda istaknuo je kako se na Pagu s ponosom čuva tradicija izvođenja ove pučke drame koju su izvodili još davnih godina njihovi očevi, djedovi i pradjedovi, odnosno muška linija obitelji.

– Cilj izvođenja, odnosno pjevanja ove drame bio je očuvanje tradicije i druženje u vrijeme trajanja karnevala. Drama se izvodi zimi za zimskog karnevala, ali i za naše goste u sklopu ljetnog karnevala. Koliko god ljudi dođe i bez obzira što neki gosti dolaze iz godine u godinu, oni s oduševljenjem prate to što mi igramo i pjevamo.

Istina, nekada ni mi sami ne znamo riječi koje izgovaramo, zato jer pokušavamo približiti dramu našem izričaju, cakavici. »Paška robinja« nam je svima na ponos i diku, stoga je ljubomorno čuvamo sve do današnjih dana, a uvjeren sam kako će njezinu vrijednost prepoznati i naši mladi.

Zahvaljujući gradskoj osnovnoj i srednjoj školi, koje povremeno izbace neke mlade dečke zainteresirane da nam se pridruže, vjerujem kako će se naša tradicija s »Paškom robinjom« održati, zaključio je Herenda.