Odzvonilo sušilima, stolicama i stolovima na javnim površinama Paga

Život dalmatinskih mjesta oduvijek se odvijao na ulici, po kalicama, mještani su se okupljali, ćakulali, nerijetko uz dobru kapljicu i koji zalogajčić. Isto tako, tiramoli puni kanotijera mnogima su simbol autentičnosti, a miris svježe opranog rublja miris koji vraća u djetinjstvo, potvrda da smo – doma.

No, vremena se mijenjaju, ljudi su ponajprije ponešto otuđeniji, a mjesta susreta postali su, već odavno, ugostiteljski objekti. Osim toga, sva ta mjestašca postala su turistička sjedišta, pa se broj stanovnika u ljetnim mjesecima povećava i po nekoliko puta.

Izazov s kojim se, bez iznimke, susreću sva mjesta uz obalu, pa i zaleđe, stoga je upravo suživot stanovnika, koji se ne odriču lako svojih navika i potreba, te turizma.

Jasno je da ne treba sve biti podređeno turistima, no nužno je i shvatiti da je potrebno prilagoditi se, kako bi svima bilo ugodnija i najvažnije – kako ne bi ugrozili sigurnost.

Pozornost javnosti

U skladu s tim, Grad Pag je pozvao građane koji žive u staroj gradskoj jezgri da se suzdrže od postavljanja sušila za robu, stolova, stolica i drugih privatnih predmeta na javnim površinama, poput ulica, pločnika i prolaza.

Sukladno važećim komunalnim propisima Grada Paga, napomenuli su, korištenje javnih površina u privatne svrhe nije dopušteno.

Cilj ove mjere je očuvanje kulturno-povijesnog izgleda stare jezgre i osiguranje nesmetanog prolaza za sve građane i posjetitelje. Komunalno redarstvo podsjeća da će, u slučaju nepridržavanja pravila, biti primorano poduzeti odgovarajuće mjere.

Ova je objava izazvala veliku pozornost javnosti, a mišljenja građana su oprečna. Dok jedni pozdravljaju »konačno uvođenje reda«, drugi tvrde da se tako narušava identitet grada i da se želi »iseliti ljude«.

– Bravo, samo tako, kaznite ih. Narušavaju izgled. Hvala Bogu da se nešto pokreće, dozvolili smo pojedincima da unesu u naš prostor drugi mentalitet i kulturu, naveli su neki Pažani.

S druge strane, dio građana podsjetio je kako se tako u Pagu radi oduvijek i kako je baš to milina i poseban gušt, ali…

– Istina je da je prostor ulice uvijek bio dio svakodnevnog života. Na ulici se prala i sušila roba, sjedilo se na malim katridicama, hranila su se djeca, vezivalo se tovara, mastilo se je grozje…. A kad bi te radnje završile, ulica bi se ispraznila, svatko bi svoje stvari stavio u kuću.

Ulica je uvijek bila prohodna, ničija stolica nije smetala za prolaz. Roba se sušila u hodnicima, eventualno na višim prozorima ili tiramolima. Nitko nije zapinjao za lancune ni šugamane. Danas imamo slučaj da sušila zauzmu širinu više od pol ulice, a dužinu i preko susjedove fasade.

Bicikli, romobili pa čak i motori se ostavljaju danonoćno kao i stolice i stolovi da na ulici služe za ručavanje. Klime pušu jedna u drugu, susjedu u sobu, a posebno one čije ispušne cijevi isprže noge prolaznika…

Ima toga još more, kaže jedna Pažanka i napominje kako smatra da je teško da će jedna ovakva odluka uvesti red jer sve je dio – osobne kulture.

Apel građanima

Također, nemali broj je upozorio na ostale probleme s kojima se građani susreću u svakodnevnom životu.

– Još kad bi uklonili onaj plastični vašar od dućana iz centra grada, pa da sličimo na staru dalmatinsku jezgru kako i zaslužujemo, navela je jedna građanka.

A o razlozima za ovakvu molbu, kao i potencijalnim sigurnosnim ugrozama te načinu provođenja odluke, razgovarali smo s paškim gradonačelnikom Stipom Žunićem.

Kako započinje, glavni razlog je to što se želi očuvati izgled povijesne jezgre koja ovaj grad čini posebnim i naravno – osigurati nesmetano korištenje javnih površina.

– Tijekom posljednjih godina uočen je porast predmeta na javnim površinama; sušila za robu, plastičnih stolaca i stolova, kao i širenje terasa izvan dodijeljenih koncesijskih površina. Time se narušava vizura kulturno-povijesne cjeline i otežava normalno funkcioniranje grada.

Trenutno se krenulo u sustavniju provedbu mjera, kroz apel građanima, a u idućem razdoblju i kroz nadzor komunalnog redarstva, govori Žunić i ističe kako ovakva situacija ugrožava sigurnost.

– U uskim ulicama stare jezgre svaki predmet koji smanjuje širinu prolaza može otežati ili onemogućiti prolazak interventnih vozila – hitne pomoći, vatrogasaca ili komunalnih službi. Iako dosad nije bilo ozbiljnijih incidenata, praksa pokazuje da je sigurnost jedan od ključnih razloga za propisivanje komunalnog reda koji se sada sustavno provodi, objašnjava Žunić.

Govoreći o reakcijama građana, gradonačelnik naglašava kako je svjestan da je autentičnost stare jezgre dio identiteta Paga i da je stanovnicima važno zadržati tradicijski način života.

Kompromisna rješenja

– Zato se razmatraju kompromisna rješenja; da se predmeti mogu postavljati unutar privatnih dvorišta i prostora koji ne ometaju prolaz, da se kod terasa treba strogo pridržavati dodijeljenih koncesijskih površina, zatim poticati korištenje tradicionalnih i estetski prihvatljivih rješenja koja se uklapaju u kulturni ambijent, a za oronule zgrade u centru, Grad će uputiti vlasnike na obvezu održavanja, a u suradnji s konzervatorima tražiti modele obnove.

Na taj način može se sačuvati autentičnost, a istodobno osigurati red, sigurnost i ugodan boravak kako građanima, tako i turistima, kazuje Žunić.

Komunalni redari već obilaze grad i upozoravaju građane na obveze prema Odluci o komunalnom redu. U početku je naglasak na edukaciji i suradnji, ali odluka predviđa i sankcije za one koji se budu oglušili na upozorenja.

– Poseban naglasak bit će i na terase koje prelaze koncesijsku površinu, što stvara neravnopravan položaj među ugostiteljima i remeti izgled prostora. Isto tako, Grad će kroz redarske i konzervatorske postupke nastojati potaknuti i obnovu zapuštenih i oronulih zgrada koje narušavaju vizuru stare jezgre.

Plan je napraviti reviziju i analizu postojećih odluka koje su na snazi te uzimajući u obzir stanje na terenu, donijeti nove odluke kojima ćemo u potpunosti uvesti red kako u jezgri grada, tako i na cijelom području grada Paga, zaključuje gradonačelnik Žunić.

Primjer dobre prakse

Provođenje ovakve odluke potpuno je uobičajeno u drugim gradovima. A usporedbe radi, u Cresu je, gledano iz naše perspektive, kudikamo rigoroznije.

Tamo je odlukom svaki detalj precizno određen, primjerice, objekti koji nemaju unutarnje dvorište, terasu ili balkon, a nalaze se unutar stare gradske jezgre, mogu koristiti sušila za robu u formi konopa rastegnutog na višim etažama. Nosači za špagu mogu biti od kovanog željeza, uvidani u fugu. Zabranjeni su plastični nosači za špagu.

Špagu je moguće postaviti na objekt između dva prozorska okna. Špagu za robu nije moguće postaviti na objekte u glavnoj gradskoj ulici J. J. Strossmayera i na svim gradskim trgovima. Ovakav način vješanja robe dozvoljen je u svim drugim ulicama unutar stare gradske jezgre. Zabranjeno je postavljanje i korištenje samostojećih postamenata za sušenje robe ispred vrata, pročelja objekata koji se nalaze unutar stare gradske jezgre.

Kada je riječ o pitarima ispred ulaznih pročelja objekata unutar stare gradske jezgre moguće je postaviti posude s cvijećem, no dozvoljeno je postavljanje jedne ili dviju posuda za cvijeće uz ulazna vrata objekta. Za postavljanje više posuda potrebno je ishoditi dozvolu Odjela za komunalno gospodarstvo. Osim toga, za strogi centar određen je materijal i veličina posuda.

Potom, postavljanje stolova, stolica i klupa moguće je isključivo uz prethodno odobrenje Odjela za komunalno gospodarstvo. Ukoliko objekt ima terasu ili unutarnje dvorište, vlasnik ne smije postaviti klupicu na gradsku ulicu ili trg. Svi postavljeni stolovi, stolice ili klupe moraju biti pomični i vlasnik ih je na kraju dana dužan ukloniti u kuću.

Dimenzije i poziciju stolova, stolica i klupa određuje Odjel za komunalno gospodarstvo, ovisno o širini i frekventnosti ulice u kojoj se objekt nalazi. Niti u kojem slučaju nije moguće koristiti više od dviju stolica koje mogu biti postavljene isključivo uz fasadu.

Na mrežnim stranicama Grada Krka sve su odredbe popraćene ilustracijama kako bi se uklonile sve nejasnoće.