OBILAZAK RADOVA Emil Ćurko: 'Zahvaljujući ulaganjima, Nin više ne strahuje od kiše'

U rujnu 2017. godine u Zadarskoj županiji pala je ogromna količina kiše, u svega nekoliko sati. Meteorološke stanice bilježile su više od 300 litara kiše po metru kvadratnom, a Miljašić jaruga u Ninu pretvorila se u bujicu koja je nosila sve pred sobom. Poplava je zahvatila čitavo ninsko središte, mostovi su bili oštećeni i neprohodni, a prometnice su praktički nestale pod slojevima mulja i granja koje je nanijela bujica.

Prema procjenama koje su kasnije iznijele gradske i županijske službe, ukupna materijalna šteta u Ninu i okolici iznosila je oko 322 milijuna kuna, odnosno više od 43 milijuna eura. Stradale su kuće, automobili, prometnice, poljoprivredna zemljišta, ali i Solana Nin.

Civilna zaštita i vatrogasci radili su neprekidno, spašavajući stanovnike i ispumpavajući vodu iz domova i objekata. U pomoć je priskočila i vojska te lokalni volonteri, dok su se županijske službe borile da saniraju štetu i uspostave promet.

Prva faza

Nakon ove elementarne nepogode pokrenuti su brojni projekti zaštite od poplava. Rekonstrukcija mostova, obnova korita Miljašić jaruge te izgradnja novih nasipa i sustava oborinske odvodnje, postali su prioritet. Obnova mostova završena je 2020. godine, a uloženo je više od 30 milijuna kuna.

Uređeno 400-tinjak metara desne obale

Također, prošle godine u ožujku ekstremne padaline opet su zaprijetile Ninu, formiravši veliki vodni val koji je u noćnim satima uzrokovao izlijevanje iz korita Miljašić jaruge te plavljenje prometnice Nin – Vrsi, kao i pet obiteljskih kuća na lijevoj obali.

Međutim, scenarij iz 2017. godine, nasreću, nije se ponovio jer su, dakle, u međuvremenu uređeni nasipi i korito Miljašić jaruge, sve u svrhu daljnjeg povećanja sigurnosti, radi se na rekonstrukciji lijeve i desne obale od ušća do mosta na cesti Nin – Vrsi, odnosno desna je obala već završena, a ovo smo područje obišli s ninskim gradonačelnikom Emilom Ćurkom.

Valja napomenuti da ukupna vrijednost ovog projekta iznosi oko pet milijuna eura, dok je u prvu fazu, koja se odnosi na četristotinjak metara desne obale od ušća do mosta na cesti Nin – Vrsi, uloženo 3.551.725 eura. Kompletan završetak obiju obala očekuje se u sljedeće dvije godine, a uređena je i reprezentativna šetnica.

– Započeli smo sastanke s predstavnicima Hrvatskih voda odmah nakon poplave 2017. godine i zaključak je bio da treba riješiti ušće Jaruge i obje strane obale radi zaštite kuća. Na temelju toga je izrađena projektna dokumentacija. Uostalom, svi se sjećaju nemilih scena s tog područja.

Spremna dokumentacija za ušće

Za desnu obalu je proveden natječaj i gradilo se tijekom prošle godine i dijela ove godine i sad smo na samom završetku, govori Ćurko i napominje kako za desnu obalu nisu imali zapreka, pa je građevinska dozvola ishođena pravovremeno.

Međutim, kada je riječ o lijevoj obali, Grad Nin imao je problema s privatnim vlasnicima koji su se žalili što je značajno usporilo planirane radove, no na koncu su ishodili građevinsku dozvolu, trenutko se čeka njena pravomoćnost.

– Da nije bilo tih sitnih privatnih interesa, ove bismo godine završili i lijevu i desnu stranu obale. Neki su ljudi tražili nemoguće, pa čak i vozni dio da mogu ulaziti na privatne parcele.

Podizali su neutemeljena žalbe, čekao se postupak rješavanja tih žalbi, ali na kraju smo dobili građevinsku i za taj dio. S druge strane, oni kojima je dio zemlje oduzet radi izgradnje već su se obeštetili, objašnjava Ćurko.

Kontinuirano odmuljavanje

Trenutno se radi i na odmuljavanju ninskog porta, koji je toliko plitak da čamci s ravnim dnom, tzv. plazulje, za vrijeme oseke teško izlaze vani.

– Iz godine u godinu odvajamo sredstva iz gradskog proračuna za to, ali i nominiramo prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Županijskoj lučkoj upravi.

Ove godine imamo 23 tisuće kubika koji će se odmuljiti, dosad smo odmuljili dio gdje je gat i kompletan kanal prema izlazu. Sad se odmuljava suprotni dio i dio ispred Društvenog doma, kazuje Ćurko i dodaje kako će odmuljavanje ovog dijela biti gotovo do kraja godine.

Brod ukrcava mulj na platformu, odvozi ga na udaljenost tri kilometra od otočića, gdje imaju dozvolu za iskrcavanje mulja. Kako saznajemo od gradonačelnika, dnevno se izvadi 300 do 400 kubika mulja.

Most i nogostup

Sljedeći korak je osiguravanje sredstava, a u Gradu Ninu nadaju se kako će uspjeti isfinancirati i ovaj dio projekta kroz NPOO ili redovne programe Hrvatskih voda.

Osim toga, prije nekoliko je godina Grad Nin ušao u program CASCADE – INTERREG u okviru kojega su, zajedno s Italijom, riješavali ušće Miljašić jaruge. Vrijedna je to investicija zahvaljujući kojoj su istražili podmorje, morske struje, floru i faunu…

– Imali smo, između ostaloga, u tome i izradu projektne dokumentacije, pa nakon izgradnje lijeve i desne obale ići će se u nominaciju za sredstva i saniranje samog ušća Jaruge za koje je riješena projektna dokumentacija, ističe Ćurko.

Također, projektira se i obnova mosta na Miljašić jaruzi. Most bi se cijelom dužinom oslonio na dva upornjaka, a i s lijeve i s desne strane bi imao nogostup čime bi se kompletirala šetnica od Vrsi, preko desne i lijeve obale Jaruge, preko Ždrijca pa praktički do Nina.

Obnovit će se i most

Međutim, napominje gradonačelnik, sve ovo ublažit će poplave, no ne može se sa sigurnošću reći da će ih spriječiti.

– Jedino sigurno rješenje je izgradnja retencije na srednjem dijelu sliva Miljašić jaruge (područje Rašinovac). Time bi se omogućio prihvat velikih vodnih valova i smanjivanje vršnih protoka u koritu nizvodno od retencije. Za taj je projekt također već izrađeno idejno rješenje.

Dakle, kad bi tamo bila retencija, veća količina vode bi se zaustavila na tom dijelu i onda bi se propustom, Jarugom, kretala prema moru i ne bi dolazilo do dizanja rijeke, objašnjava Ćurko, no ističe kako će provedeni radovi, koji omogućuju šire korito i veći protok, ublažiti potencijalne probleme u slučaju velikih oborina.

Zaštita od poplava

Dakle, projektom uređenja Miljašić jaruge proširuje se korito izgradnjom vertikalnih obala na lijevoj i desnoj strani, a grade se uz to sekundarni zaštitni zidovi na rubu inundacijskog područja, čime se osigurava prihvat voda u inundaciju bez plavljenja okolnih površina.

Provedbom ovih aktivnosti povećava se funkcionalnost sustava obrane od poplava na području vodotoka Miljašić jaruge te posljedično umanjuju rizici od ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva, materijalnih, ekoloških i kulturnih dobara u širem koridoru vodotoka, kao i urbanom dijelu grada Nina.

Osim zaštite od poplava, vodilo se računa i o javnom sadržaju pa se područje inundacije uredilo kao šetnica s rampama za osobe smanjene pokretljivosti, dok se uz obalu omogućuje pristan manjih brodica.

Ovaj projekt, prvu završenu fazu, financirale su Hrvatske vode, a gradonačelnik Ćurko napominje kako Grad Nin uglavnom radi dokumentaciju vlastitim sredstvima, a da se projekti realiziraju zahvaljujući Hrvatskim vodama, Vladi i Županijskoj lučkoj upravi.

– Grad puno ulaže od mog prvog mandata, premda tada nije bio EU fondova i iako smo uvijek imali vrlo visok indeks razvijenosti, mada mi tada nismo imali ni kanalizaciju. Uglavnom, zbog indeksa razvijenosti, sve smo dobivali, što bismo rekli, iz druge ture, govori Ćurko i dodaje kako je projekt aglomeracije, projekt stoljeća, napokon završen.

Poplava iz 2017. godine teško je pogodila Nin, ali je potaknula veliki val ulaganja u zaštitu od sličnih nepogoda. Obnova mostova, uređenje korita i nasipa Miljašić jaruge te izgradnja novih sustava odvodnje znatno su povećali sigurnost grada.

Iako opasnost od poplava teško može biti potpuno uklonjena, provedeni radovi danas čine Nin otpornijim i spremnijim na ekstremne vremenske uvjete.

Uklanjanje naplavnog sloja

Prije 20-ak dana započeli su radovi na uklanjanju naplavnog sloja materijala u akvatoriju Ninske uvale. Radovi se provode nakon zajedničkog postupka javne nabave koji su proveli Županijska lučka uprava Zadar i Grad Nin.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 894.364,50 eura bez PDV-a, od čega se 771.364,50 eura odnosi na dio pod upravljanjem Županijske lučke uprave Zadar, a iznos od 123.000 eura odnosi se na dio kojim upravlja Grad Nin. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Radovi obuhvaćaju podmorski iskop 26.983 m³ marinskog sedimenta i nanosnog materijala, kao i iskop u matičnoj stijeni.

Projektna dokumentacija izrađena je u tvrtki RIJEKAPROJEKT d.o.o. iz Rijeke, a izvođač radova je Kali gradnja d.o.o. iz Kali, a stručni nadzor nad radovima provodi P.I. konzalting d.o.o. iz Starigrada Paklenice. Nadzorni inženjer je Igor Pukec, dipl. ing. građ., dok je ugovoreni rok izvođenja radova devet mjeseci.

Do potrebe izvođenja radova došlo je nakon poplave iznimnih razmjera koja je 11. rujna 2017. godine zahvatila područje Nina. Poplava, službeno proglašena elementarnom nepogodom, prouzročila je značajnu materijalnu štetu, osobito na prometnoj infrastrukturi i mostovima (»Gornji« i »Donji«), koji su tada bili potpuno devastirani. Mostovi i prometnice u međuvremenu su sanirani.

Osim šteta na infrastrukturi, bujične vode su u Ninsku uvalu i lučko područje nanijele velike količine naplavnog materijala, stabla, grane, travu i ostali nanos, čime su plovnost i uporabljivost akvatorija uvelike smanjene, a na pojedinim dijelovima i potpuno onemogućene. Cilj projekta je vraćanje akvatorija Ninske uvale i luke Nin u prvobitno stanje.