Nova direktorica ninskog TZ-a: 'Sezona traje prekratko, a da bi se to promijenilo, Ninu je potreban - hotel'

Grad duge povijesti, soli i šokola dobio je novu čelnicu Turističke zajednice. Ivanka Magaš, nakon dugogodišnjeg rada u privatnom sektoru prešla je u onaj javni, priznavši u svom prvom medijskom istupu za Zadarski list, kako ju ju oduvijek intrigirala ideja da svom rodnom gradu podari znanja i vještine koje je stekla radeći u turizmu. Jer, Nin muče isti problemi koje muče i druge male destinacije u našoj županiji. Sindrom je to koji se ogleda u izrazitoj sezonalnosti turizma, na koju nisu mogli utjecati nikakvi trendovi, globalne kretnje, pa čak niti vrijeme.

Autentičnost i mladi

Nin je jednostavno, koliko god šarmanatan i zanimljiv bio, odredište koje još uvijek hvata korak s modernim turizmom. Upravo se pomak u tom smjeru Magaš nada napraviti u sljedeće četiri godine. Treći joj je ovo tjedan u direktorskoj fotelji te kaže kako prvo treba uspješno odraditi sezonu koja je već počela, a potom razmišljati o tome kako ju produljiti u jesen.

– Moj motiv je iskren – želim doprinijeti, povezati ljude i zajedno graditi nešto što ima dugoročnu vrijednost. Time stvaramo dodanu vrijednost – ne samo proizvod, već uspomenu i emociju koju gosti nose sa sobom nakon boravka u Ninu. Velik naglasak stavljamo na uključivanje lokalne zajednice, jer bez ljudi nema stvarne autentičnosti. Posebno mi je važno otvoriti prostor mladima – njihovoj kreativnosti, energiji i novim idejama. Vjerujem da se upravo kroz takvu suradnju stvara živ, iskren i dugoročno održiv turizam, kazala je Magaš.

Da Ninjanima zabave itekako treba pokazao je i prvi događaj koji je uspjela s kolegama organizirati u ovo kratko vrijeme koliko je u Turističkoj zajednici.

– Došla sam u tjednu pred blagdane, kad su naše susjedne turističke zajednice već imale osmišljene prve programe i druženja za blagdane. Ipak sam se prihvatila organizacije te birokratskih obveza koje sam imala po preuzimanju. Radionica »Uskrsna avantura«, koju smo organizirali u Društvenom domu, skoro je propala zbog olujnog vjetra, ali ipak smo odlučili ne posustati, što se pokazalo izvrsnom odlukom, jer preko 50 mališana je došlo s roditeljima. Čak smo se pobojali da nismo osigurali dovoljno materijala za radionicu, kazala je Magaš poručivši kako ne želi da se rad Turističke zajednice povezuje isključivo s pružanjem usluga stranim posjetiteljima.

Priče o šoklolu

– Odlučili smo se snažno pristupiti promociji na društvenim mrežama. Nije sve samo za turiste. Niti se svi događaji trebaju grupirati u period glavne sezone pa da se s prvim danima rujna dogodi da svi restorani zatvore vrata. Nastojat ću to promijeniti, polako, jer znam da se ništa ne može dogoditi preko noći. Nin je mali grad, no ima puno mladih, kojima prvenstveno u njihovu gradu trebamo osigurati razlog da se druže i zabavljaju. Pokazao je upravo to naš jednotjedni Advent u Ninu, koji nas je sve oduševio. Na tom se primjeru jasno vidi kako entuzijazma ima, želje ima, a najvažnije, ima i potrebe da se u većoj mjeri okrenemo radu za naše susjede, uvjerena je Magaš.

Ne bi bilo loše, priznaje, da malo manje turista dođe u vršnom dijelu sezone, a da ih je više u pred i posezoni. Manji pritisak na gradsku infrastrukturu ljeti, uvjerena je, podignuo bi kvalitetu iskustva posjetitelja tijekom cijele godine.

Glavne gradske manifestacije – Školijada, Festival sunca i svjetlosti u crkvi Sv. Križa, Festival pijeska, ostaju u već dobro poznatom formatu, no Magaš želi svima njima udahnuti svježinu novitetima koji prate trendove u turizmu.

– Gosti se mijenjaju. Više im nisu dovoljne samo manifestacije. Žele priče i iskustva. Također, o njima se treba razgovarati puno prije njihova samog održavanja. Uzmite samo za primjer šokol. Pojasniti što je to točno, da to nije buđola, već jedinstveni proizvod dostupan samo u ninskom kraju tek je početak. Proces njegove prerade, sušenja i kušanja ono je o čemu se može pričati cijelu godinu. U Ninu sam rođena i tu živim, tako da osobno shvaćam zadatak da ninski turizam podignem na novu razinu, rekla je Magaš, koja je puno vremena provela u turizmu, od učeničkog i studentskog rada,te prvog zaposlenja.

Slušati gosta

– U Zaton Holiday Resortu prvu sam godinu ranog staža odradila još 2003. godine. Posljednjih deset godina prošla sam od rada na recepciji do prodaje te naposljetku koordinatorice online distribucije i prodaje. No, na pameti mi je uvijek bio samo Nin. U Zaton Holiday Resortu sam prvenstveno naučila koliko je važno slušati gosta. No, uvijek me kopkala ideja probati ovaj posao kad za to sazrije vrijeme, priznala je. Posvetit će se, kaže, svim idejama koje godinama razvija u glavi. Nin je, smatra, još uvijek istinski autentičan, što u vremenu kada se nezaboravnim turističkim iskustvom smatra skoro isključivo ono koje je puno organiziranih događanja i manifestacija, pruža mir i jednostavnost. Posebno sada u proljeće. Odmak od žurbe, te istinsko uživanje u ljepoti prirode.

– Mi smo mala destinacija, bogata poviješću. No, sezona nam traje prekratko i to nam je najveći minus. Biti cjelogodišnjom destinacijom dugogodišnji je posao. Počinjemo laganim raspršivanjem događanja na proljeće i jesen. Jer periodi su to idealni za boravak u prirodi s djecom. Savršena smo destinacija za odmor obitelji. Popularni smo među biciklistima, kiterima te hodočasnicima. No, želimo još i više. Ali ne sad i odmah. Već polako, uz pametno promišljanje i dobre ideje, najavila je Magaš.

Produljenje sezone

Ističe kako je Nin savršena destinacija za jednodnevni boravak, no zna kako se ugostiteljski objekti, da bi turisti ranije došli, moraju ranije otvoriti. Prvi se put, ističe, dogodilo da je za Uskrs u gradu već bi otvoren velik broj objekata, a svoja su vrata prvi put otvorili i neki novi, što je, uvjerena je, među ugostiteljima potaknulo ozračje zdrave konkurencije. Ali, da bi produljenje sezone uistinu bilo moguće, Ninu je potreban hotelski smještaj, kojeg sada u gradu trenutačno uopće nema.

– Zaton Holiday Resort je svijet za sebe, te ga treba sagledavati kao posebnu cjelinu unutar naše turističke priče. Ali da bi gradu trebalo hotel, pa čak i mali, kako bi za početak bio prekretnica koja će značiti raniji početak sezone – to svakako. Obiteljski smještaj ono je po čemu smo prepoznati, ali jednostavno se, barem ne na našem području, ne aktivira dovoljno rano u godini. Malo je smještaja koji je već sada otvoren. Imati manji hotel, s vlastitom ponudom, uvjetovalo bi rast turizma te okretanje ka zahtjevnijoj strukturi gostiju, istaknula je Magaš.

Crkva Sv. Križa i Kraljičina plaža, istaknula je, prema pitanjima posjetitelja, apsolutni su simboli prepoznatljivosti grada Nina.

– Voljela bih da je Nin puno poznatiji po šokolu nego što trenutno jest, jer o njemu postoji i originalni znanstveni rad našeg mladog sugrađanina Lovre Stulića, koji je jasno objasnio sve korake u njegovu nastajanju. Tu je i priča o ninskoj soli, koja je toliko posebna i specifična, naglasila je Magaš.

Spremna je zato, kaže, pričati cijelu godinu kako bi Nin uistinu bila prepoznatljiva turistička destinacija naše regije.

Gospa i gastro biseri

– Jedan od najvažnijih ambasadora ljepota grada Nina, koje se upravo prezentiraju u Zagrebu je festival »Toč«. U galeriji »Samonikla« otvorena je tako, uz podršku TZ-a izložba analognih fotografija Nina iz 60-ih, 70-ih i 80-ih. Fotografije mjesta tako govore o onome što se u suštini za nas socijalna bića nije promijenilo da bi se osjećali dobro, povezano i živo. Prilika je to, dodaje Magaš, da se Nin kao destinacija počne prezentirati novim kategorijama posjetitelja. Prvenstveno tu Magaš misli na avanturiste, bicikliste, te ljubitelje outdoor turizma.

– Uskoro slavimo i prvu obljetnicu ninske Camino rute, 18. i 19. travnja. Vjerski turizam nam je važan. On je utkan u Nin. Pogledajte samo svetkovinu Gospe od Zečeva. Vjernici taj dan prirodno gravitiraju Ninu, što je iznimno važno iz za naš turizam. Jako smo poznati po povijesnim znamenitostima, ali trebamo jačati naše gastro bisere. Ninu to doista treba i vjerujemo da će to uskoro i dobiti, snažan i kvalitetan gastronomski festival posvećen autentičnim biserima našega kraja. No, još važnije, jasno je da se moramo bolje i odlučnije predstaviti – najprije u vlastitoj Zadarskoj županiji, a potom i diljem Hrvatske. Jer ti proizvodi nisu samo hrana, oni su čuvari naše tradicije i identiteta i kao takve ih napokon moramo početi istinski vrednovati, zaključila je Magaš.