Nesreća u Murvici dobila epilog na sudu: Vozio prebrzo i nije uspio zakočiti

Jedna osiguravajuća kuća iz Zagreba uspjela je tužbom podignutom na Trgovačkom sudu u Zadru vratiti veći iznos novca koji je isplatila svojem osiguraniku, obrtu iz Đakova koji je vlasnik tegljača s poluprikolicom koji je stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u Murvici na križanju Jadranske ceste sa županijskom cestom Nin – Zemunik Donji. Utvrđeno je kako je ovu nesreću prouzročio vozač osobnog automobila, pa će odštetu platiti osiguravajuća kuća kod koje je osigurao svoje vozilo. Isplatit će 6.646,33 eura uvećano za zakonske zatezne kamate.

Odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu glavnog potraživanja od 1.942,36 eura, budući da se taj iznos odnosi na potraživanje s osnove PDV-a.

Ograničenje 50 km/h

Prometna nesreća dogodila se 6. studenoga 2018. godine između 1 i 2 sata ujutro. Već je proveden kazneni postupak na Općinskom sudu u Zadru koji je 23. studenog 2020. krivim proglasio vozača osobnog automobila makarskih registarskih oznaka i to za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz Kaznenog zakona te je prema njemu primijenjena uvjetna osuda. Utvrđeno je kako je vozač automobila postupao protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozio je brzinom od oko 127 km/h, postupajući protivno zakonskoj odredbi, s obzirom na to da je na tom mjestu dozvoljena brzina 50 km/h.

Priložena je i analiza prisutnosti alkohola u krvi ovog vozača koju je sačinio Centar za forenzička vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu, a na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Zadru. Utvrđeno je kako je u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola u krvi od najmanje 0,82 g/kg.

Unatoč tome kuća kod koje je bio osiguran automobil ovog vozača u parničnom postupku je osporila osnovu njihove odgovornosti navodeći kako na strani njihova osiguranika nema krivnje, već da je ovu prometnu nezgodu isključivo prouzročio vozač teretnog vozila nepropisno se uključujući sa sporedne na glavnu cestu. S obzirom na to da je teretno vozilo bilo osigurano kod druge osiguravajuće kuće nisu im dužni naknaditi isplaćeni iznos.

Vozač teretnog vozila na sudu je iskazivao kako se iz sporedne ceste iz smjera Smokovića uključivao na Jadransku magistralu skretanjem ulijevo. Na samom križanju se zaustavio, pogledao lijevo i desno te kako nije vidio nijedno vozilo, počeo je skretati ulijevo na glavnu cestu.

Sporo uključenje

– U jednom trenutku sam sa svoje lijeve strane, iz smjera Zadra ugledao osobno vozilo u trenutku kada je to vozilo bilo nekih 70-80 metara od mene i kada sam već započeo skretanje pri čemu je kabina tegljača već bila u traci glavne ceste. Zadnji dio tegljača, koji je dug oko 17,5 metara još uvijek je bio na pristupnoj cesti iz Smokovića i to nekih pet metara. Kretao sam se malom brzinom, nekih 20-30 km/h jer je u kamionu bio teret, napominje vozač teretnjaka.

Vozač automobila se kretao Jadranskom magistralom iz smjera juga u smjeru sjevera, a na sudu je iskazivao kako je u jednom trenutku nekih 100 metara ispred sebe vidio kamion, teretno vozilo kako se na križanju sa sporedne ceste uključuje u promet glavnom cestom kojom se on kretao. Pokušao je skrenuti udesno, no nije u cijelosti uspio pa je udario u lijevu stranu kamiona koji je bio u skretanju. Procijenio je kako se kretao brzinom od nekih 90 do 100 km/h. S njim u vozilu bile dvije djevojke, svih troje su bili ozlijeđeni.

Vještačenje

Provedeno je vještačenje po vještaku prometne struke Danijelu Sikiriću koji je iskazivao na ročištu, prethodno je dostavio u spis pisani nalaz i mišljenje. Utvrdio je kako se vozač osobnog vozila kretao brzinom od oko 131 km/h. Smatra kako bi ova prometna nezgoda bila izbjegnuta da se osobno vozilo nije kretalo brzinom većom od 123 km/h jer bi tada vozač tog vozila poduzetom radnjom kočenja zaustavio prije linije kretanja teretnog vozila.

Sud smatra kako postupanje vozača teretnog vozila nije uzročno-posljedično povezano s nastankom ove prometne nezgode, već isključivu odgovornost snosi vozač osobnog vozila. Stoga osiguravajuća kuća kod koje je osigurano teretno vozilo ima pravo potraživati iznos od 7.769,45 eura, a koliki iznos štete je u svom nalazu i mišljenju utvrdio prometni vještak. Sud je, pak, prihvatio prigovor tužene osiguravajuće kuće koji se odnosi na poreznu dodanu vrijednost. Iz podataka Porezne uprave proizlazi da je vlasnik teretnog vozila obveznik plaćanja PDV-a te je mogao koristiti pravo na odbitak kod plaćanja računa za kupnju vozila u kojem je iskazan PDV.