NESLAVNI REKORDER U Zadarskoj županiji odloženo najviše otpada u Hrvatskoj

Prema podacima dostupnima u bazi podataka o hrvatskim odlagalištima u Zadarskoj županiji je u 2022. godini odloženo daleko najviše otpada u Hrvatskoj, čak 640.619 tona. Taj i drugi podaci izneseni su prije nekoliko dana u Izvješću o komunalnom otpadu za 2023. koji je javnosti predstavila ministrica zaštite okoliša Marija Vučković.

Nevjerojatno je da je u Zadarskoj županiji na odlagalištima 2022. odloženo bitno više otpada nego u dvjema najmnogoljudnijim sredinama, gradu Zagrebu (225.922 tona) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (193.589 tona). Te godine je na aktivna hrvatska odlagališta ukupno odloženo osam posto više otpada u odnosu na 2021.

Udio turističkog otpada

U izvješću se napominje kako se veće vrijednosti količina otpada po stanovniku od prosječne vrijednosti za nacionalnu razinu bilježe uglavnom kod priobalnih županija i županija s izlazom na more, što se može pripisati utjecaju turizma. Kao rezultat porasta broja turističkih noćenja, u razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se porast količine komunalnog otpada koji nastaje u turizmu za 93 posto.

U Zadarskoj županiji je u 2023. iz turizma nastalo 28.257 tona otpada, što u ukupnoj godišnjoj količini prikupljenog otpada iz ove županije čini udio od 22,82 posto.

Što se tiče ukupno sakupljenog otpada u okviru javne usluge, u Zadarskoj županiji je te godine prikupljeno 86.518 tona, tako da količina otpada po stanovniku iznosi 775 kg, što je među najvećim prikupljenim količinama po stanovniku među županijama.

Te godine se u 531 gradu i općini, što je udio od 96 posto, provodilo odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, a stopa odvojenog sakupljanja je porasla za dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, odnosno svih vrsta osim miješanog komunalnog otpada, iznosila je 48 posto te je odvojeno sakupljeno 878.436 tona komunalnog otpada. Najveći porast odvojenog sakupljanja evidentira se kod biootpada, otpadne plastične ambalaže i glomaznog otpada. Ipak, u posljednje tri godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija. Značajniji rast usporavaju nečistoće prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u slučaju većeg udjela nečistoća kategorizira kao miješani komunalni otpad.

Usporedba stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge između 2022. i 2023. godine pokazala je porast u 19 županija od ukupno 21. Na navedeno je najviše utjecao grad Zagreb sa značajnim povećanjem odvojeno sakupljenih količina biootpada i plastike, iako se povećanje odvojeno sakupljenog biootpada bilježi i u drugim većim gradovima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu i Rijeci.

Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2023. u odnosu na prethodnu godinu su grad Zagreb, za 14 postotnih bodova, Brodsko -posavska županija za devet postotnih bodova i Splitsko-dalmatinska županija za osam postotnih bodova. U sve tri spomenute županije smanjila se količina sakupljenog miješanog komunalnog otpada.

Recikliranje otpada

Smanjenje stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge evidentirano je u dvije županije, Dubrovačko-neretvanskoj za pet postotnih bodova, u njoj su smanjene količine odvojeno sakupljenog papira, plastike i stakla, i Zadarske županije za dva postotna boda, a smanjene su količine odvojeno sakupljenog glomaznog otpada i biootpada.

Pri oporabi komunalnog otpada koji potječe od sakupljanja u okviru javne usluge, stopa na nacionalnoj razini iznosi 22 posto, dok stopa recikliranja iznosi 20 posto. Županije s najvećim stopama recikliranog komunalnog otpada su Međimurska županija, 41 posto, Varaždinska županija, 40 posto i Koprivničko-križevačka županija, 37 posto, dok se najmanje reciklira u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, po četiri posto.

Najveće procijenjene stope recikliranja i dalje se bilježe za Međimursku županiju, 54 posto, i Varaždinsku županiju, 53 posto, dok su županije s najnižim vrijednostima stope recikliranja i dalje Ličko-senjska županija, 23 posto te Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija s po 25 posto.

U Zadarskoj županije te godine su u okviru javne usluge putem spremnika na javnim površinama, povratne naknade u reciklažnim dvorištima i putem trgovine na malo prikupljene 91.674 tone otpada. U reciklažnim dvorištima prikupljeno je 1.987 tona otpada.

U okviru javne usluge je te godine prikupljeno 86.518 tona svih vrsta otpada, od čega se na ostale vrste komunalnog otpada sakupljene u okviru javne usluge odnosi 10.057 tona, što u ukupnom udjelu iznosi 12 posto.