Neki turisti ostavljaju otpad na Sakarunu, drugi ga čiste: 'Nema dovoljno kanti, a i ljudi su neodgovorni...'

Velika potražnja turista za posljednjim oazama Mediterana i posljedično rastuća ponuda izleta, paket-aranžmana, gastronomske ponude i sve većeg asortimana suvenira, stvaraju pritisak na prirodnu ravnotežu hrvatskih turističkih destinacija. Prema procjeni glavnih nalaza o kvaliteti okoliša i onečišćenju Jadrana, razina plutajućeg otpada u Jadranu relativno je viša u usporedbi s ostatkom Sredozemnog mora, a većinu čini plastika. Važno je pri tom naglasiti da 80 posto otpada u more dospijeva s kopna ili je rezultat aktivnosti na kopnu, u koje, u slučaju Sakaruna, možemo uključiti turizam i nedovoljno dobar sustav gospodarenja otpadom na Dugom otoku.

Jednokratna plastika

– Sakarun, jedna od najljepših plaža na Jadranu, dio je ekološke mreže Natura 2000. Isto tako, Sakarun je, ovisno o vremenskim i drugim prilikama, neprepoznatljiv do te mjere da se posjetitelji žale da su prevareni i da im je žao što su uopće došli na tu plažu, govori Šenol Selimović, direktor Turističke zajednice Božave.

S druge strane, Vesna Petešić, voditeljica pododsjeka za pripremu i provedbu projekata iz PP-a Telašćica, ističe da ugovori sklopljni s koncesionarima sadrže odredbe zabrane odlaganja otpada unutar Parka prirode. Potvrdili su to i koncesionari koji nakon svakodnevnih izleta sav svoj otpad odlažu na lokacijama polaska svojih brodova, to su Zadar, Biograd na Moru, Petrčane, Ugljan, Pašman i druge obližnje lokacije odakle kreću posjetitelji željni očuvanih prirodnih ljepota.

Gotovo svi oni u svom svakodnevnom poslovanju koriste jednokratnu plastiku. Iako većina koncesionara beach-barova u svakodnevnom poslovanju još uvijek koristi jednokratnu plastiku, Sunce se trudi potaknuti ugostitelje da, gdje god je to moguće, uvedu sustav kaucije i povrata čaša. Na taj način, neki gosti mogu zadržati višekratne čaše kao suvenir, dok za vraćene mogu organizirati pranje u tvrtkama koje pružaju usluge održavanja, čime se dodatno doprinosi očuvanju okoliša.

– A gdje ćemo mi u tijesnom brodu gdje je svaka stvar nagurana u svoje mjesto oprati i po stotinjak čaša dnevno? Mi nemamo perilicu posuđa niti je imamo gdje smjestiti, bune se brodari na kritike vezane uz upotrebu jednokratne plastike.

No, ipak su svi koncesionari svjesni da onečišćenje jednokratnom plastikom treba zaustaviti i da je potrebno puno više napora da se pridonese zaštiti okoliša.

– Uvođenje višekratnih rješenja u naše poslovanje bilo bi moguće uz financijsku i edukacijsku podršku te uz suradnju s nadležnim institucijama, ističu.

Mapiranje navika

Glavni čuvar prirode PP-a Telašćica Dražen Berlančić navodi kako koncesionari poštuju pravila, dok je nautičare više puta trebalo upozoravati da ne odlažu otpad u Parku prirode.

Kako je prvi korak u borbi s onečišćenjem otpadom, načelo smanjenja, Petešić najavljuje da će PP Telašćica od iduće godine početi s razmatranjem ugrađivanja odredbe o zabrani korištenja jednokratne plastike u ugovore koncesijskih odobrenja.

Dok koncesionari i ustanove traže održiva rješenja, posjetitelji se suočavaju s izazovima u pronalaženju odgovarajuće infrastrukture za odlaganje otpada na plaži Sakarun.

U okviru Interreg projekta WASTEREDUCE i projekta Plastic-Free Croatian Island, zaposlenice Sunca, jedne od vodećih organizacija za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj, na Dugom otoku provodile su terensko istraživanje, analizirajući stavove koncesionara i posjetitelja PP-a Telašćica i plaže Sakarun o upravljanju otpadom na tim područjima.

Ukupno sto posjetitelja Sakaruna, koje su zaposlenice Sunca tijekom svog terenskog istraživanja zatekle na plaži, ispunilo je anketu o svojim navikama odlaganja otpada. Anketu je osmislilo Sveučilište iz Trsta u okviru WASTEREDUCE projekta u cilju mapiranja navika, ponašanja i promišljanja posjetitelja Natura 2000 područja.

– Okoliš je ovdje jako onečišćen otpadom, najviše plastikom. Nema dovoljno kanti, a i ljudi su neodgovorni. Mislim da bi trebalo uvesti kazne za bacanje smeća, kazao je Martin, posjetitelj iz Slovačke kojeg su istraživačice zatekle kako svoj prvi dan posjeta Sakarunu provodi prikupljajući otpad iz hlada borove šumice u kojoj mnogi pronalaze spas od žege.

Informacije iz prve ruke

Martin je dokaz kako bilo tko može imati ulogu u zaštiti okoliša i učinit ga ljepšim za sve. Da su turisti sve više ekološki osviješteni svjedoči i Jelena Mihić, djelatnica komunalne tvrtke Mulić d.o.o.

– Pamtim svakog turista kojeg zatečem kako svoj odmor provodi čisteći plažu jer ne može gledati ovakvo stanje jedne od najrazvikanijih hrvatskih plaža, izjavila je Mihić.

JU Natura Jadera upravlja ovim područjem te od svibnja do listopada čuvari prirode svaki tjedan dva dana provode na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka kojem pripada i Sakarun.

– Svake godine, prije sezone mi s učenicima škole iz Gračaca očistimo Sakarun od otpada iz mora, kaže Josip Brajković, jedan od triju čuvara prirode.

– Opušci, jednokratne plastične čaše, papirnate i plastične slamke, pakiranja hrane, maramice te odjeća i oprema za plažu, najčešći su predmeti koje smo pronašle pri obavljanju monitoringa otpada na Sakarunu, rekla je voditeljica projekata Dalka Zanki.

– Važno nam je čuti informacije iz prve ruke i mišljenja ljudi koji provode svoja poslovanja ili su odabrali mjesto za posjećivanje kao turističku destinaciju u jednom od navedenih pilot-područja.

U sklopu WASTEREDUCE projekta djelatnice Sunca dva dana zaredom, tri puta dnevno, provodile su monitoring. Naime, cilj ove aktivnosti bio je zabilježiti količinu i sastav otpada koji posjetitelji ostavljaju za sobom. Monitoring se provodio ujutro prije dolaska posjetitelja, popodne za vrijeme njihova boravka na plaži i navečer kada svi odu. Najviše otpada moglo se pronaći u hladovini borova koju je Martin čistio.

Zeleni telefon

Bježeći od sunca, s punim rukama pića i kutija s hranom kupljenih u obližnjim ugostiteljskim objektima, posjetitelji pronalaze svoje mjesto u jedinom hladu na ovoj 300-metarskoj plaži i odmaraju nakon morskih radosti. A nakon jela, kamo s praznim kutijama, čašama, limenkama, vrećicama?

U razgovoru s posjetiteljima i lokalcima te tijekom provođenja ankete, najviše se moglo čuti o nedostatnom broju kanti te nedovoljno čestom pražnjenju postojećih. Najosvješteniji posjetitelji svoj otpad nose sa sobom, no takvih je zaista malo.

Voditeljica projekta izjavila je kako Sunce nastavlja suradnju s Općinom Sali započetu u sklopu, sada završenog, projekta Marine litter-free Dalmatian Islands koji je za cilj imao osnaživanje lokalne zajednice za samostalno prikupljanje podataka o distribuciji otpada iz mora, a jedan od rezultata razvijena je mreža lokalnih inicijativa/organizacija/obrazovnih ustanova s dalmatinskih otoka. U iduće dvije godine provedbe projekata WASTEREDUCE i Plastic-Free Croatian Island radit će se na poboljšanju upravljanja gospodarenja otpadom sa svim relevantnim dionicioma na Dugom otoku.

– Za sve komunalne djelatnosti nadležno je trgovačko društvo Mulić d.o.o., međutim, na cijelom otoku ne postoji još funkcionalan sustav odvojenog prikupljanja otpada, rekla nam je Petešić i naglasila kako je ovo pitanje koje treba rješavati sustavno i trebala bi ga rješavati nadležna institucija.

Iz Sunca pozivaju građane da ugrozu okoliša prijave na Zeleni telefon Zadarske županije te naglašavaju da kombinacijom sustavnih rješenja, kvalitetnijeg gospodarenja otpadom i osobne odgovornosti, možemo sačuvati prirodne ljepote Dugog otoka za buduće generacije.

Sunce u akciji

U okviru WATEREDUCE projekta Sunce s talijanskim partnerima nastoji unaprijediti gospodarenje otpadom u zaštićenim područjima i područjima Natura 2000 akcijama praćenja, prevencije i ublažavanja utjecaja otpada. Pri ovom posjetu Dugom otoku djelatnice Sunca anketirale su posjetitelje i analizirale otpad koji su na Sakarunu ostavili posjetitelji.

Suradnjom s javnim ustanovama Natura Jadera i PP Telašćica te Općinom Sali, Sunce u sklopu Plastic-Free Croatian Island projekta radi na pronalaženju najboljih rješenja i donošenju Odluke za koncesionare u cilju smanjenja upotrebe jednokratne plastike u zaštićenim područjima. Kako bi navedena odluka bila što bolje prihvaćena i kako bi se uspješno provodila, osmišljen je upitnik namijenjen koncesionarima koji je polazna točka za daljnje aktivnosti.