Na preko 15 tisuća iznajmljivača premalo inspektora

Ako se u Dalmaciji u išta može uzdati, to je turizam. I da sjekire počnu padati, novac bi i dalje padao s neba. Ili se barem tako nadamo. Ponukani sve boljim uspjesima u turizmu i sve većim interesom za našu regiju, mnogi su se dali u gradnju, obnovu ili pak prenamjenu nekretnina za prihvat turista. Čak i kratka šetnja po Zadru, bilo da ste na Poluotoku ili u nekom od drugih gradskih kvartova, na zgradama ćete i kućama najčešće naići na plavu plaketu s natpisima »apartman«, »sobe«, »kuća za odmor«. A, upravo se u ovo posljednje uzdaju investitori koji grade izvan urbanih središta, u selima i zaleđu, gdje je je u zadnjih nekoliko godina niknuo ogroman broj kuća za odmor.

Lijepe, moderno uređene, s bazenima, jacuzzijima i saunama, turistima obećavaju nezaboravan odmor u raju Dalmacije. No, iza svog tog blještavila krije se problem, a to nije samo oslanjanje na turizam kao isključivu i najvažniju gospodarsku grani, već i posljedično nekontrolirani rast cijena nekretnina, kojemu svjedočimo u zadnje vrijeme. Provjerili smo zato trendove registriranja novih kuća za odmor, ali i to koliko su kazni za neregistriranje turista i nelegalno iznajmljivanje ispisali od početka godine u Državnom inspektoratu.

Rast broja iznajmljivača

Prema podacima koje nam je ustupila Turistička zajednica Zadarske županije u Zadarskoj je županiji registrirano ukupno 2.268 kuća za odmor (smještajnih jedinica) s 12.737 ležajeva i dodatnih 1.588 pomoćnih ležajeva.

Detaljniju evidenciju vodi županijski Odjel za turizam i gospodarstvo, odakle smo pak saznali kako na razini županije trenutno imamo registriranih oko 32.000 smještajnih objekata u domaćinstvu, koje vode fizičke osobe.

– Registriranih objekata na pravne osobe (firme i obrtnike) je još oko 4.800, a u tu kategoriju, osim kuća za odmor spadaju i apartmani, studio apartmani i sobe. Grad Zadar trenutno ima registriranih 5.134 smještajna objekta u domaćinstvu, a na firme još njih 746, kazao je pročelnik Ante Sjauš, i dodao kako ih je dosta na otoku Viru, 3.681 registrirani smještajni objekt u domaćinstvu, dok na pravne osobe otpada njih još 340.

PIXSELL

– Posljednji podaci koje imamo na raspolaganju govore da je 2021. godine na području županije bilo aktivno 14.827 iznajmljivača s ukupnim kapacitetom od 125.873, od čega su 29.820 pomoćni kreveti. Već sljedeće godine raste broj registriranih iznajmljivača za njih 604, tj. na brojku od 15.431 aktivnog iznajmljivača, s kapacitetom 128.860, ležajeva od čega su 29.949 pomoćni kreveti, naveo je Sjauš, dodavši kako se broj ležajeva povećao za nešto manje od tri tisuće. Iako takvi podaci za ovu godinu još ne postoje, jasno je da iz godine u godinu raste broj iznajmljivača i ležajeva na županijskoj razini.

Turistička inspekcija

A u moru iznajmljivača puno je posla ovo ljeto imala i turistička inspekcija Državnog inspektorata, koja svake godine muku muči s ilegalnim iznajmljivanjem bilo da iznajmljivač ne registrira svoj objekt ili ne prijavljuje goste. Problem je to koji je više od same zakonske trakavice. Njegova srž leži u odnosu društva prema turizmu kao našoj najvažnijoj gospodarskoj grani, kao i činjenici da zakonski okvir još uvijek nije dovoljno strog prema prekršiteljima, među kojima je mnogima povoljnije platiti kaznu, nego sve namete koji dolaze s registriranim pružanjem smještaja u turizmu.

Turistička inspekcija Državnog inspektorata nadležna je za obavljanje inspekcijskih nadzora nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, pružaju ugostiteljske usluge ili usluge u turizmu, zatim nad pravnim i fizičkim osobama koje neregistrirano obavljaju ugostiteljsku djelatnost, neregistrirano pružaju ugostiteljske usluge ili neregistrirano pružaju usluge u turizmu, kao i nad prijavom i odjavom boravka turista te obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe.

– Slijedom navedenog, u turističkoj predsezoni i sezoni 2023., turistički inspektori sudjelovali su u provođenju koordiniranih inspekcijskih nadzora s inspektorima ostalih inspekcija Državnog inspektorata, prvenstveno nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu, poručili su nam iz Inspektorata i naglasili kako su Programom rada Državnog inspektorata za 2023. utvrđene prioritetne aktivnosti inspekcija Državnog inspektorata, pa je tako utvrđeno da su inspekcijski nadzori neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, odnosno neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga, među prioritetnim aktivnostima turističke inspekcije.

Prekršajni nalozi

– Na području Zadarske županije, u 2023. godini, turistički inspektori su obavili 18 inspekcijskih nadzora temeljem zaprimljenih predstavki u kojima se ukazuje na možebitno nelegalno iznajmljivanje. Od toga, u osam nadzora je utvrđeno neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, i to na lokaciji Zadar, Petrčane, Biograd i Privlaka. Za utvrđene povrede propisa turistički inspektori su protiv prekršitelja podnijeli nadležnim sudovima osam optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka, te su donijeli 45 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 9.291 euro, pojasnili su nam, zaključivši kako je optužnim prijedlozima predloženo oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od 7.500,00 eura, dok su prekršajnim nalozima turistički inspektori oduzeli protupravno stečenu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.350 eura.

– Osim toga, donijeli su i dva usmena rješenja na zapisnik kojima je zabranjeno daljnje obavljanje neregistrirane djelatnosti, odnosno neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do otklanjanja nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana, dodali su u Inspektoratu.

Uzevši u obzir trend porasta broja smještajnih jedinica u županiji, pitanje je koliko je inspekcijskih nadzora dovoljno za tako velik teritorij i brojnost iznajmljivača, kao i to imaju li zapriječene kazne pozitivan efekt.