Četvrtak, 22. siječnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

FELJTON DANIJELA KOTLARA (3)

NA DANAŠNJI DAN 1993. GODINE Maslenica je trenutak u kojem hrvatska vojska prestaje djelovati stihijski

Autor: Danijel Kotlar

22.01.2026. 09:40
NA DANAŠNJI DAN 1993. GODINE Maslenica je trenutak u kojem hrvatska vojska prestaje djelovati stihijski

Foto: Zvonko Kucelin/Branimir Grgurović Cigo



Zadarski list u nastavcima donosi iscrpni i dokumentirani feljton o Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica te složenim vojnim, političkim i sigurnosnim okolnostima koje su prethodile njezinoj provedbi. Kroz autentična svjedočanstva i kronološki prikaz događaja, brigadir Danijel Kotlar čitateljima približava stanje na zadarskoj bojišnici uoči jedne od ključnih oslobodilačkih operacija u Domovinskom ratu.




Zapovijed za početak Vojno-redarstvene operacije Maslenica potvrđena je nakon što su s njezinim ciljevima i vremenom izvođenja prethodno upoznati predstavnici UNPROFOR-a, smješteni u hotelu Kolovare u Zadar. Napad je započeo u 7.05 sati, 22. siječnja 1993. godine, istodobno s oglašavanjem opće opasnosti za grad Zadar i sva mjesta uz crtu bojišnice. Za razliku od dotadašnje prakse, građani Zadra ovaj put nisu unaprijed znali da slijedi velika vojna operacija Hrvatske vojske. Element iznenađenja bio je potpun, kako za civilno stanovništvo, tako i za neprijateljske snage.


Potpuno iznenađenje


Iz svih predviđenih pravaca istodobno je pokrenuta snažna i sinkronizirana topnička potpora, a potom i pokret pješaštva i oklopa. Tijekom noći na okupirani teritorij ubačene su izvidničko-diverzantske skupine sa zadaćom presijecanja komunikacija i onemogućavanja dovlačenja pomoći neprijatelju na prvoj crti. Za velik broj sudionika operacije to je bio prvi susret s tako snažno koordiniranom akcijom Hrvatske vojske na relativno malom prostoru. Postignuto je potpuno iznenađenje neprijateljskih snaga.


Već u prvim satima operacije ostvareni su značajni pomaci. Prednja crta neprijatelja probijena je na više mjesta, a posebno uspješna bila su djelovanja na glavnom smjeru napada 4. gardijske brigade uz sudjelovanje dijela 1. bojne 7. domobranske pukovnije. U borbama prsa o prsa oslobođena je strateški važna kota Gradina i selo Podgradina. Bočnim djelovanjem oslobođeni su Islam Latinski i Islam Grčki, dok je Kašić oslobođen sljedećeg dana. U narednim danima, uz iznimno žestoke borbe, oslobođeni su Paljuv, Novigrad te dijelovi Pridrage – Oštrići, Narančići, Baturi i Pedići.





Vrlo brzo neprijateljske snage uspijevaju se reorganizirati i započinju pružati snažan otpor, osobito na dijelovima bojišnice gdje su djelovale pričuvne i domobranske postrojbe, slabije opremljene i uvježbane od profesionalnih sastava. Već prvog dana operacije zabilježeni su poginuli i ranjeni hrvatski branitelji. Tijekom same operacije provodila se i mobilizacija, a dio postrojbi uvodio se u borbu izravno iz pokreta. Na svim smjerovima napada vršen je snažan pritisak s ciljem oslobađanja okupiranog teritorija.


Zračna luka, Škabrnja




Borbena grupa 113. brigade, sastavljena dobrim dijelom od ročnog sastava, uz pomoć pripadnika Specijalnih postrojbi i Borbene grupe Vojne policije te dijela 7. domobranske pukovnije, ovladava Poljoprivrednim dobrom Baštica i na Stošinoj glavi djelomično osigurava bok 4. gardijske brigade. Paralelno se pokušava ovladati zaseokom Drače, gdje neprijatelj pruža snažan otpor. Pripadnici 7. domobranske pukovnije u cijelosti oslobađaju Briševo, okupirane dijelove Gornje Murvice (Reljići, Jokići i Pavići), Donju Murvicu te se u Smokoviću spajaju sa snagama Specijalnih postrojbi Glavnog stožera. Time je presječena komunikacija prema Zračnoj luci Zadar, koja je dovedena u potpuno okruženje. Pripadnici 93. zrakoplovne baze Zemunik oslobađaju Zračnu luku.


Jedno od najtežih i najkrvavijih bojišta tijekom operacije bila je Škabrnja. Napad je započeo 22. siječnja u jutarnjim satima, a u njemu su sudjelovale postrojbe Specijalnih snaga Glavnog stožera, »Zrinski«, »Kralj Tomislav« te dio 3. bojne 7. domobranske pukovnije uz pridodane podstožerne, topničke i protuoklopne postrojbe. Ukupno je na tom smjeru djelovalo tek oko stotinu pješaka. Škabrnja se nalazila u izrazito nepovoljnom taktičkom položaju – izduženo selo, okruženo uzvisinama pod neprijateljskom kontrolom, minskim poljima i snažnim topničkim djelovanjem s Debelog brda.



Teške borbe


U iznimno teškim borbama ovladan je dio mjesta, Ambar i središte sela oko razrušene crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, sve do Ražovljeve glavice, gdje su se vodile najžešće borbe. Cilj je bio zauzimanje te kote radi uspostave nadzora nad nadirućim neprijateljskim snagama. Dana 24. siječnja dolazi do smjene postrojbi, a položaje preuzima Mješoviti odred mornaričke pješadije Dugi otok – Ugljan, tzv. Otočki bataljun, uz jedan vod 7. domobranske pukovnije. Borbe se dodatno intenziviraju, a Ražovljeva glavica više je puta prelazila iz ruke u ruku. Dana 27. siječnja 1993. godine poginuli su zapovjednik satnije Otočkog bataljuna Denis Špika i pripadnik 7. domobranske pukovnije Dragan Gulan, uz desetak ranjenih branitelja. Unatoč gubicima, dio Škabrnje ostao je pod čvrstom kontrolom hrvatskih snaga.


Na velebitskom bojištu Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova, koje su još tijekom 1992. godine u akciji Poskok 1 ovladale ključnim dominantnim točkama, tijekom operacije »Maslenica« osigurale su nadzor nad prijevojem Mali Alan, komunikacijom Gračac – Obrovac te oslobodile Podprag, Malu i Veliku Bobiju. Posebno se ističe zasjedna akcija kod Svetog Roka izvedena 22. siječnja 1993. godine, u kojoj su neprijatelju naneseni veliki gubici, a koja se smatra jednim od najuspješnijih zasjednih djelovanja hrvatskih snaga u Domovinskom ratu.



Na smjeru Rovanjska – Jasenice – Obrovac hrvatske snage uspjele su poraziti neprijatelja na dominantnoj i snažno utvrđenoj točki Dračevac. Oslobođeni su Rovanjska, Jasenice i Maslenica, a neprijatelj odbačen prema Obrovcu. Time su stvoreni uvjeti za postavljanje pontonskog mosta i ponovno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, što su hrvatski branitelji simbolično obilježili podizanjem hrvatske zastave iznad porušenog Masleničkog mosta.


Utvrđivanje položaja


Pod pritiskom međunarodne zajednice, 27. siječnja 1993. godine izdana je zapovijed o prestanku napadajnih djelovanja. Hrvatske snage zaustavile su se na dostignutoj crti i započele ubrzano inženjerijsko utvrđivanje položaja, zaprečavanje minsko-eksplozivnim sredstvima i prelazak u aktivnu obranu. Euforije nije bilo. Borbe su bile teške i iscrpljujuće, sa stalnim gubicima u ljudstvu i tehnici.


Do završetka napadnih djelovanja poginulo je 27 hrvatskih branitelja, među njima četiri pripadnika 7. domobranske pukovnije: Zlatko Perić iz Poličnika, Mile Šušić iz Rupalja, Tomislav Baždarić iz Novigrada i Dragan Gulan iz Škabrnje. Operacijom Maslenica oslobođeni su ili osigurani Rovanjska, Maslenica i Jasenice, značajni dijelovi Ravnih kotara, ključne točke na Velebitu, Zračna luka Zadar te dijelovi Škabrnje.


Operacija Maslenica ostala je zapisana kao trenutak u kojem je Hrvatska vojska jasno pokazala da više ne djeluje stihijski, nego planski, koordinirano i odlučno, preuzimajući stratešku inicijativu u Domovinskom ratu.


ZASJEDNA AKCIJA


Posebno se ističe zasjedna akcija kod Svetog Roka izvedena 22. siječnja 1993. godine, u kojoj su neprijatelju naneseni veliki gubici, a koja se smatra jednim od najuspješnijih zasjednih djelovanja hrvatskih snaga u Domovinskom ratu


27 POGINULIH BRANITELJA


Do završetka napadnih djelovanja poginulo je 27 hrvatskih branitelja, među njima četiri pripadnika 7. domobranske pukovnije: Zlatko Perić, Mile Šušić, Tomislav Baždarić i Dragan Gulan