Lovački savez poziva za stol, a načelnik i otočani ogorčeni! 'Dolazi razna divljač, čekamo samo tigrove...'

Dugi otok je destinacija koja privlači sve posjetitelje Zadarske županije, zahvaljujući prirodnim i kulturnim bogatstvima kojih ne manjka na otoku. Međutim, otoku zadnjih godina ne manjka ni divljih životinja koje su se, kako nam kaže načelnik Zoran Morović, namnožile toliko da predstavljaju opasnost na prometnicama i ugrožavaju poljoprivredne kulture.

Ovaj problem prisutan je i na našim drugim otocima, a divljim svinjama za koje je poznato kako su izvrsni plivači nije problem prijeći s jednog na drugi.

Nekome u interesu

– Na otoku postoje alohtone vrste divljači i ništa se ne poduzima po pitanju toga da se ona izlovi. Nije joj mjesto na otoku! To su srne, jeleni axis, divlje svinje, a ima i čagljeva…samo još čekamo tigrove pa da netko reagira. Na otoku postoji lovačko društvo, točnije koncesionar, ali očito ne rade svoj posao. Na otoku imamo i muflone koji su takoreći već autohtona vrsta, on je divlja životinja koja se boji i ne približava se kućama i pravi manje probleme. Međutim, ogroman problem su te alohtone vrste poput jelena i bilo bi logično da se napravi sve da se ta vrsta izlovi i ukloni s otoka. Očito, interes je lovačkog lobija da njih bude što više pa da se može lako loviti i naplaćivati takav lov. Tih životinja je jako puno, a očito se odstreljuju samo ti muški primjerci s velikim rogovima, istaknuo je Morović dodavši da je nekima u interesu da ih bude što više jer se životinjama također ostavlja hrana na područjima van lovišta.

– Na otok su te životinje došle tako da se napravilo uzgajalište, jer to Zakon o lovstvu dopušta, ali kao životinje su slučajno izišle vani. Tako, tom pričom za malu djecu smo dobili lovište umjesto uzgajalište. Kad se to desilo prije desetak godina, onda se moglo relativno lako i riješiti da se krenulo u odstrel. Ali čini se da je to nekima u interesu, da ih bude više i više, ističe Morović.

Kako bismo provjerili kako funkcionira lov na otoku, koliko ima lovaca na otoku i što se radi po pitanju rješavanja problema s divljači, obratili smo se predsjedniku Lovačkog saveza Zadarske županije, Damiru Periću.

Lovnogospodarski plan

– Pošto na području Dugog otoka imamo ustanovljena tri lovišta (zajedničko otvoreno lovište XIII/108 Dugi otok – Zapad, državno otvoreno lovište XIII/4 Dugi otok, zajedničko otvoreno lovište XIII/107 Dugi otok – Istok). Na području zajedničko otvoreno lovište XIII/108 Dugi otok – Zapad, državno otvoreno lovište XIII/4 Dugi otok imamo lovovlaštenika koji gospodari s navedenim lovištem dok kod zajedničkog otvorenog lovišta XIII/107 Dugi otok – Istok nemamo koncesionara koji je u zakupu prava lova pošto je isto lovište 2021. godine vraćeno Zadarskoj županiji od strane Parka prirode Telašćica te dano na provođenje mjera uzgoja i zaštite divljači Lovačkom savezu Zadarske županije. Odstrel je planiran u lovnogospodarskom planu po dobnim i spolnim strukturama, isto tako prihrana i prehrana divljači, a sve zbog smanjenja šteta u poljoprivredi. Dakle, ovlaštenici su i dužni hraniti divljač. A to mjesto na kojem je bačena hrana, možda ju je čak neki krivolovac bacio, to isto treba razmotriti. U svakom slučaju, svaki lovovlaštenik koji gospodari s lovištem dužan je pridržavati se lovnogospodarskog plana, a dolazak stranih lovaca je legalan ako posjeduju svu potrebnu dokumentaciju, što je vidljivo i provjerom u lovnoj dokumentaciji, istaknuo je Perić kojeg smo upitali bilježe li oni porast broja divljači, te koliko je lovaca na samom otoku.

Zoran Morović, načelnik Sali

Izvješća lovovlaštenika

– Stanje na otoku po viđenju i saznaju koliko smo mi prisutni od strane stručne službe pri provedbi mjera uzgoja i zaštite divljači na području zajedničkog otvorenog lovišta XIII/107 Dugi otok – Istok, evidentno je da na tom području imamo prisustvo alohtone vrste divljači (muflon, jelen axis te je za navesti dosta domaćih napuštenih koza i ovaca) što uvelike radi problematiku u provođenju mjera uzgoja i zaštite divljači na prethodno navedenom području lovišta. Vezano za brojnost alohtone vrste divljači na području zajedničkog otvorenog lovišta XIII/107 Dugi otok – Istok, nema nekog velikog broja porasta divljači već je tendencija smanjivanja brojnosti. Za ostale lovovlaštenike ne možemo govoriti jer nismo u iste brojke ni upućeni. Broj lovaca na otoku nam nije poznat no smatram da nije velik (10-ak lovaca), što ne znači da lovac koji je na otoku može loviti divljač, samo u slučaju da je član i ima uredne papire, kazao je Perić.

Kako nam je kazao Perić, po pitanju rješavanja problematike s prekobrojnosti divljači, Zadarska županija izdaje svake godine Plan mjera za sprječavanje štete od divljači na području Zadarske županije za lovnu godinu te sukladno tom lovovlaštenici su dužni podnijeti izvješće o štetama na divljači i od divljači te njihovu brojnost na području lovišta. Također, upitali smo Perića tko i kad regulira odstrel divljih životinja.

Damir Perić, predsjednik županijskog LS-a

Propisi i štete

– Taj dio propisan je Lovnogospodarskim planom kao takvim za svako lovište, ali broj divljači koji treba regulirati iz ostalih razloga zbog povećanih šteta može i Rješenjem o smanjivanju brojnosti navedene divljači regulirati davatelj lovozakupa, u ovom slučaju Zadarska županija i Ministarstvo poljoprivrede. Područje zajedničkog otvorenog lovišta XIII/107 Dugi otok – Istok je specifično budući da se nalazi u Parku prirode Telašćica tako da lovne aktivnosti nisu moguće u vremenu 15. travnja do kraja mjeseca listopada te nakon toga, a što se dogodilo i ove godine obilan urod maslina, tako da su lovne aktivnosti dosta smanjene. Išli smo prijedlogom prema Zadarskoj županiji da se što hitnije raspiše natječaj za davanje u zakup navedenog lovišta što se nadam da će uskoro i biti, kazao je Perić.

Problem s divljim životinjama odražava se na poljoprivredne kulture otoka, a načelnika Sali Zorana Morovića brine budućnost proizvodnje ako se nešto ne poduzme po ovom pitanju. Također nam je naveo i primjer jednog vinogradara koji je ove godine imao velike štete od prodora divljači u vinograd.

– Malo po malo, izumrijet će tradicionalan način života. Ljudi koji se bave poljoprivredom, koja je jednako bitna i važna kao turizam, odustaju od rada u polju. Bez ozbiljne ograde, ne mogu se baviti proizvodnjom ičeg jer sve to uništava divljač koja doslovno dolazi do vrtove ispred kuća. A kamoli do onog što je u samom polju, tako da me je strah da će poljoprivreda na otoku izumrijeti. Ostat će samo masline, ali i te mladice su dobro operušane, napominje Morović dodavši da ovaj problem ima rješenja.

Mijenjati zakon

– Problem se da riješiti jedino izmjenom Zakona o lovstvu i to članaka 79. i 81. kojima se traži od oštećenih da se na svoj trošak ograđuju i istjeruju divljač. Te obaveze oštećenih treba brisati pa bi lovozakupnici vodili brigu da ne dođe do šteta na poljoprivrednim nasadima koje lovozakupnici trebaju platiti. Alohtonu divljač, a to su jeleni, veprovi i čagljevi treba u potpunosti ukloniti jer će u protivnom nestati tradicijski život otočana, napominje načelnik Morović.

Perić je također istaknuo kako je naredna godina ključna za reguliranje ovog pitanja, s obzirom na to da se 2026.godine ponovno ugovaraju zakupi i obveze.

– Tamo ima dosta zapuštenog terena, prostora gdje ljudska noga nije stupila već 20 godina. Tu ima unutra divljači koju nitko ne vidi, nitko ne može doći do nje. Ali ona dolazi po noći i to do kuća. A opet, po Zakonu o lovstvu svaka jedinica lokalne samouprave mora donijeti Program zaštite od divljači kojim gospodari taj dio oko kuća i u naseljima. Ima puno toga o čemu se može pričati, ali mislim da bi bilo najidealnije da se sve strane sazovu, da se zajednički pronađe rješenje. Bilo bi idealno da svi zajedno sjednemo za stol. Neka načelnik pozove koga treba, ja ću također, pa da dođu i lovovlaštenici, pročelnik Segarić, Državni inspektorat i policija kako bismo zajednički donijeli rješenja za budućnost, kazao je Perić je,r kako kaže, svima je u interesu da se situacija dovede u red.