IZNAD BIBINJA! Na eko plantaži rogača gradit će se agrosunčana elektrana

Tvrtka Bio svijet iz Neviđana na otoku Pašmanu, koja na 47,22 hektara na području zvanom Sridnjak na brdu Sasavac iznad Bibinja provodi ekološku proizvodnju rogača, planira unutar istog nasada izgraditi agrosunčanu elektranu ASE Bibinje instalirane snage izmjenjivača oko 43 MW. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predali su zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, s Elaboratom zaštite okoliša koji je u travnju 2024. godine izradio ovlaštenik Eko Invest iz Zagreba. U Hrvatskoj dosad još nije izgrađena nijedna agrosolarna elektrana, prva se planira graditi nedaleko Nove Gradiške, a u Europi ih ima puno te su hvaljene zbog višestruko pozitivnih utjecaja na okoliš.

Tvrtka Bio svijet je ovo zemljište uzela u 18-godišnju koncesiju od njegova vlasnika, Samostana benediktinki svete Marije u Zadru, potom su prikupili sve suglasnosti od države, Zadarske županije do Općine Bibinje, nakon čega su projekt sadnje rogača aplicirali za sredstva iz fonda Programa ruralnog razvoja koje im je Rješenjem odobrilo te potom i isplatilo 1.102.711,11 eura za podizanje nasada i kupnju mehanizacije.

Prosvjed i sudovanje

No, najava sječe šume alepskog bora kako bi se na toj površini posadilo 4.300 sadnica rogača dovela je do prosvjeda mještana Bibinja u veljači 2018., prijetilo se vlasniku Bio svijeta Marinu Mediću, a zapaljeni su i radni strojevi izvođaču radova. Općina Bibinje tada je poduzela niz pravnih opstrukcija, tužila je ovu tvrtku na Općinskom sudu u Zadru i Upravnom sudu u Splitu. I dok je Općinski sud, čiju odluku je potvrdio i Županijski sud u Zadru, odbio zahtjev Općine Bibinje, posve suprotno postupio je Upravni sud u Splitu. Ipak, pet mjeseci kasnije Visoki upravni sud je utvrdio da je sutkinja Upravnog suda u Splitu Miranda Gulišija Jurišić donijela potpuno nezakonitu odluku odnosno da je »prvostupanjski sud povrijedio zakon na štetu zainteresiranih osoba time što je udovoljio tužiteljevim prijedlogu za izdavanjem privremene mjere« bez ikakvih zakonskih osnova.

– Općina Bibinje je od naše tvrtke tražila samo da se u projekt uvrsti obveza investitora da oko mjesnog groblja ostavi pojas borova od 50 metara. Ne samo da smo udovoljili tom zahtjevu Općine, nego smo i na sjevernoj strani parcele, prema kamenolomu, ostavili još jedan dodatni zaštitni pojas alepskih borova u dužini od 50 metara, što je ukupno oko 30 tisuća kvadrata, istaknuo je tada Medić čija tvrtka je u tom razdoblju zbog zaustavljanja radova pretrpjela veliku novčanu štetu.

Rogač je zimzelena mediteranska biljka trajnosti dulje od 100 godina. Stablo mu je razgranato, krošnja gusta, deblo široko, prosječne je visine 5 -10 metara, a može narasti i do 20 m. Uzgoj ne zahtijeva značajne uvjete te se može razvijati na mjestima koja većini ostalih vrsta ne odgovaraju. Potrebno je uložiti minimalno truda, vremena i financija u usporedbi s uzgojem nekih drugih voćaka. Uspijeva u kamenjaru, u zajednici makije ili šume, na blago nagnutim terenima. Mlado stablo rogača obično rodi nakon 6 – 7 godina.

Za potrebe Elaborata ove elektrane korišteno je idejno rješenje agrosolarne elektrane Bibinje – elektrotehnički projekt, izrađeno u projektantskom uredu Grid One u Zagrebu u studenom 2023. godine, kao i studija Mogućnosti ulaganja u sustav agrosolarne elektrane na površinama pod trajnim nasadima rogača, koju je izradio IOTech u ožujku 2024.

Zakon podržava elektrane

Prema Zakonu o prostornom uređenju površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju ARKOD postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta.

Tehnologija proizvodnje rogača omogućava postavljanje agrosunčane elektrane u međuredni prostor između sadnica rogača koji je do sada bio slabo iskorišten. Prilikom planiranja postavljanja agrosunčane elektrane nužno je predvidjeti da se svi agrotehnički zahvati, kao što su gnojidba, rezidba, zaštita od štetnika, berba i ostalo, mogu odvijati neometano i da nema međusobno negativnog utjecaja. Posebno je važno da se stručnom rezidbom kojom će se prvenstveno regulirati odnos vegetativnog i generativnog porasta, utječe na optimalan odnos između agrosunčane elektrane i trajnog nasada rogača. Nužno je odabrati sustav koji odgovara kulturi trajnog nasada, hoće li će agrosunčani sustav biti postavljen u međuredne prostore ili iznad nasada. Razmak između fotonaponskih sistema mora biti dovoljno velik kako bi se omogućilo nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji standardne veličine u obavljanju aktivnosti održavanja trajnog nasada.

Ukupna instalirana snaga fotonaponskih modula planirana je do 43 MW. Fotonaponski paneli bit će tri metra visoki na višoj strani, te 0,75 metara visoki na nižoj.

Zaštita od klimatski
stresnih uvjeta

Prema dosadašnjim istraživanjima, agrosunčani sustavi integrirani u višegodišnje nasade mogu biti uspješno korišteni kao učinkovito sredstvo zaštite od klimatskih stresnih uvjeta koji se često pojavljuju u scenariju klimatskih promjena.

Sinergija iskorištavanja sunčeve energije i poljoprivrede može povećati iskoristivost zemljišta, budući da se njegovom komplementarnom upotrebom smanjuje zauzeće novih područja za izgradnju sunčanih elektrana. Smanjuje se i potrošnja vode za nasade zbog zasjenjivanja, a bolje se gospodari vodom zbog optimiziranja doziranja vode. Štedi se energija u proizvodnji korištenjem vlastito proizvedene energije te se povećavaju prinosi i kvaliteta usjeva zbog promjene mikroklime.