Iz Zadarske županije lani odselile 5.082 osobe, a doselilo njih 6.706

Iz Zadarske županije lani su odselile 5.082 osobe, a doselilo je njih 6.706, pri čemu ih je više od polovice došlo iz inozemstva. Najveći pad broja stanovnika bilježi Benkovac, koji je u godinu dana ostao bez 246 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Benkovac je tijekom 2022. godine doselilo 446 osoba, a odselilo njih 692. Najviše je stanovnika pri tom otišlo u inozemstvo, čak dvije trećine odseljenih.

Više doseljenika

Po ukupnom migracijskom saldu, odnosno razlici ukupno doseljenih u odnosu na iseljene u druge krajeve zemlje ili u inozemstvo, na području županije najbolje stoji Zadar, koji je 2022. godine bio u plusu za 913 stanovnika, potom slijede Poličnik s 96 stanovnika i Sali s plusom od 90 osoba.

Od šest gradova i 28 općina na području županije, u minusu je samo deset jedinica lokalne samouprave. Benkovac prednjači s čak 246 stanovnika manje u odnosu na 2021. godinu, potom slijedi Gračac s padom od 43 stanovnika, a treće mjesto zauzima Škabrnja, u kojoj se broj stanovnika smanjio za 20. Među gubitašima slijede Novigrad sa 17 stanovnika manje, Polača (15), Galovac (13) i Obrovac (8), a Lišane Ostrovičke, Povljana i Stankovci u minusu su za po dvoje stanovnika.

Na razini države, u inozemstvo se lani odselilo nešto više od 46 tisuća osoba, a iz inozemstva je doselilo skoro 58 tisuća ljudi. Jednak trend vidljiv je i na razini županije – broj doseljenika i povratnika iz inozemstva nadmašuje broj iseljenika za 1.329.

Treba istaknuti i da ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Tako je u konačnici svaki peti doseljenik u Hrvatsku stigao iz Ukrajine.

– Na razini Hrvatske, 2022. godina bila je iznimka, jer smo sve do 2021. imali negativan migracijski saldo i onda 2022. je to baš useljavanje bilo intenzivno. No nije to samo stvar Ukrajine. U Hrvatsku zaista jest došlo mnogo Ukrajinaca, ali uz to treba napomenuti da je Hrvatska lani izdala izuzetno puno radnih dozvola za strane radnike.

Neki od stranih radnika, primjerice u građevini, ostaju cijelu godinu u Hrvatskoj, a dio je došao samo na sezonu, tumači Vera Graovac Matassi, demografkinja i sveučilišna profesorica s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Trećina odselila u Njemačku

Pogleda li se statistika MUP-a, ispostavlja se da je tijekom 2021. godine izdano 81.955 dozvola za rad, 2022. godine ta je brojka porasla na 124.121, a do kraja rujna ove godine izdano je čak 133.014 dozvola za rad.

Podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba u državi tijekom prošle godine znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad – tijekom 2022. godine iz inozemstva je došlo 18 posto Hrvata i 82 posto stranaca, a odselilo je 71 posto Hrvata i 29 posto stranaca.

– I ranijih godina većina onih koji su se uselili u Hrvatsku bili su stranci, dakle, nisu hrvatski državljani. Po tom vidimo da je riječ o radnoj snazi, a dolaze uglavnom iz trećih zemalja, s Kosova, iz Makedonije, Nepala, Indije, Bangladeša, s Filipina i nešto malo iz istočne Europe, tumači Graovac Matassi.

Od ukupnog broja odseljenih osoba iz države, tijekom 2022. godine gotovo trećina osoba odselila je u Njemačku, a skoro svaka druga odseljena osoba u inozemstvo imala je od 20 do 39 godina.

Iako bi se, dakle, na temelju brojki moglo zaključiti da su stvari u Hrvatskoj krenule na bolje, teško je donijeti ikakve prognoze za budućnost. No, činjenica je da se iz godine u godinu bilježi veći broj umrlih nego rođenih.

– U Hrvatskoj bilježimo negativnu prirodnu promjenu već 30 godina. Nakon Domovinskog rata imali smo lagani baby boom, ali već 30 godina praktički gubimo stanovništvo prirodnim putem. Posljednje brojke kazuju da smo pali ispod 34 tisuće rođene djece što nije zabilježeno otkad postoji službena statistika.

Dosegli smo najnižu točku. Broj umrlih raste, a osim starenja stanovništva treba u obzir uzeti i pandemiju, zbog koje je broj umrlih izrazito porastao, sažima Graovac Matassi.