Ilegalni deponiji po Zadarskoj županiji uporno niču na istim lokacijama

Podaci o ekološkim problemima koje već godinama prikuplja udruga »Eko – Zadar« sa svojim »Zelenim telefonom« još su jednom pokazali kako je ekologija, usprkos nastojanjima i edukacijama, i dalje prilično nisko na listi prioriteta. Naime, njihovo je polugodišnje izvješće pokazalo kako je zaprimljeno ukupno 36 prijava građana koje su se odnosile na različite aspekte ugroze okoliša i zdravlja ljudi.

Najčešće teme bile su onečišćenje mora i zraka, nepropisno odlaganje otpada, sječa stabala, azbest, neodgovorno držanje životinja i nametnici.

Od sumnji na nepropisnu sječu stabala, do zagađenja mora i ilegalnih odlagališta otpada, ista se priča ponavlja skoro svakog dana, a institucije očito ne čine dovoljno kako bi se počinitelje sankcioniralo.

»Zeleni telefon« pruža podršku građanima u sastavljanju prijava i komunikaciji s nadležnim službama te im stoji na raspolaganju za savjete i usmjeravanje vezano uz zaštitu okoliša, a o problematici zaštite okoliša u našoj županiji razgovarali smo s predsjednicom udruge »Eko – Zadar«, Irom Ćurković.

Oskudno financiranje

Potreba za bržim i učinkovitijim reakcijama nadležnih službi, kao i za boljom suradnjom između lokalne zajednice i institucija, istaknuta je kao osnova u napretku budućih suradnji te rješavanja problema zagađenja okoliša, a kontinuitet postojanja »Zelenog telefona«, ali i redovitost prijava koje pristižu od građana pokazuju kako je njegovo postojanje itekako važno.

– Postojanost »Zelenog telefona« pokazuje da postoji stvarna potreba građana da prijavljuju okolišne probleme i zatraže podršku, bilo informativnu, bilo u vezi upućivanja nadležnim tijelima. Iako udruga »Eko – Zadar« ovaj servis vodi dugi niz godina, nažalost, njegovo financiranje je vrlo ograničeno.

»Zeleni telefon« se u Zadarskoj županiji trenutačno financira isključivo iz sredstava Zadarske županije, dok od Grada Zadra već dvije godine ne primamo nikakvu podršku.

Također, vrlo je malo dostupnih natječaja kroz koje bi se ovakav servis mogao dodatno razvijati i digitalizirati, započela je Ćurković, dodavši kako se prijave trenutačno zaprimaju isključivo putem e-pošte, uz velik udio volonterskog rada, što dodatno govori o potrebi sustavne i stabilne podrške ovakvim servisima.

– Što se tiče općeg stanja zaštite okoliša, ono je vrlo neujednačeno; s jedne strane imamo pojedince i inicijative koje pozitivno djeluju, dok s druge strane još uvijek prevladavaju nemar i nebriga prema prostoru u kojem živimo, naglasila je Ćurković.

Pomak u komunikaciji

Stanje na terenu odraz je postojeće zakonske regulative, koja, kako ističe, ne odgovara na potrebe struke za boljom zaštitom okoliša.

Posebice je to vidljivo na problematici divljih deponija, čiju brojnost u udruzi prate ovisno o dojavama građana. No, u Udruzi nemaju kapacitete za samostalni terenski obilazak.

– Nažalost, prema dojmovima i prijavama koje zaprimamo, ne možemo reći da situacija ide na bolje. Ilegalne deponije se često uklanja površno ili se ponovno pojavljuju na istim lokacijama.

U tom smislu, potrebna je snažnija suradnja između komunalnih službi, inspekcija i lokalne zajednice, i to ne samo u uklanjanju, već i u prevenciji, kazala je Ćurković.

Ipak, posljednjih nekoliko godina vidljiv je određeni pomak, osobito kada je riječ o komunikaciji s nadležnim službama.

Sve češće dobivaju pravovremene povratne informacije o provedenim nadzorima i postupanjima po prijavama što svakako povećava transparentnost i povjerenje građana.

Međutim, još uvijek postoje problemi s provedbom zakona na terenu i osiguravanjem odgovornosti za prekršitelje.

Važnost edukacije

Isto tako, nažalost, i dalje postoji velik broj onih koje zaštitu okoliša doživljavaju kao tuđu odgovornost. U skladu s tim, naglasila je Ćurković, jako je važno da edukacije budu kontinuirane, dostupne i prilagođene različitim skupinama građana, uz jasan naglasak na svakodnevne navike i praktične primjere.

A problematika koja je posljednjih nekoliko dana u fokusu svakako je odvoz otpada iz stare jezgre Zadra koja je tijekom ljetnih mjeseci, što zbog ogromnog priljeva turista, što zbog pojačanih gospodarskih aktivnosti ugostiteljskih i trgovačkih obrta i tvrtki, zatrpana smećem.

Iako je vidljivo da se Čistoća trudi redovito uklanjati otpad, osobito u razdoblju turističke sezone, Ćurković ističe kako sustav odvajanja otpada i dalje ne funkcionira u punom kapacitetu.

– Iako su postavljeni podzemni kontejneri, često su prepunjeni i šire neugodne mirise, a primjećuje se da bi kontejneri i prostor oko njih trebali biti češće i temeljitije očišćeni, kako bi se smanjio neugodan miris i poboljšala ukupna higijena javnih površina.

Također, problem je i odlaganje većih količina kartona i glomaznog otpada, posebice od strane ugostitelja koji ga nerijetko ostavljaju uz kontejnere. Potrebno je bolje koordinirati i nadzirati ovaj dio sustava, s obzirom na osjetljivost povijesne jezgre i očekivanja posjetitelja, zaključila je Ćurković.

Autor: Nikolina Lucić