Glavina: 'Fenomen kratkoročnog najma ima velike negativne posljedice na kvalitetu života stanara'

Održivost domaće turističke industrije odavno je predmetom rasprava i politika. S jedne je strane rastuća potreba za kontrolom turističkih tokova, otvaranja novih smještajnih i ugostiteljskih objekata, te povoljnija raspodjela turističkih dolazaka na cijelu godinu.

S druge su pak strane oni koji od turizma žive, a najglasniji posljednjih nekoliko tjedana mali su iznajmljivači, koji se bune zbog planiranog uvođenja poreza na nekretnine te troznamenkastog rasta u postotku paušalnog poreza, koji će se najviše osjetiti u jadranskim destinacijama, koje su i pod najvećim turističkim opterećenjem. Upravo je o novim turističkim politikama na zatvaranju 16. Susreta gradonačelnika i poduzetnika “48 sati” govorio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Domaćin vs rentijer

Ono što se donošenjem poreza na nekretnine i povećanjem paušalnog poreza najčešće u javnosti ističe, zakonska je regulacija statusa obiteljskog iznajmljivača naspram rentijera. O tome je govorio i ministar Glavina, istaknuvši kako će domaćin u obiteljskom smještaju biti onaj koji iznajmljuje u jedinici lokalne samouprave gdje ima i prebivalište. Ističući dodanu vrijednost domaćina naspram rentijera u turizmu naglasio je kako je upravo domaćin faktor uspješnosti hrvatskog turizma, jer utječe na percepciju Hrvatske kao održive turističke destinacije u kojoj domicilno stanovništvo živi u suživotu s gostima.

– To su ljudi koji se gostima uistinu bave, stoje im na raspolaganju, prvi su im kontakt s destinacijom, s tradicijom, kulturom, načinom života, prvi izvor informacija, pojasnio je ministar, naglasivši kako će obiteljski iznajmljivači ostati u poreznom sustavu paušalnog poreza.

– Isto tako ćemo ih prepoznati kao posebnu vrijednost hrvatskog turizma i stvarati posebnu marketinšku vrijednost kroz pozicioniranje oznaka kvalitete, dodao je ministar.

Podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj u manje od godinu dana u segmentu privatnog smještaja na tržište stavljeno novih 46 tisuća kreveta i kako taj broj i dalje raste. Gledajući razdoblje od 2016. godine do danas imamo porast kreveta u privatnom smještaju za više od 175 tisuća.

– Ideja da u stambenim zgradama uopće nema kategorizacije za turizam još je jedna mjera za kojom se poteže kada situacija dođe do točke pucanja. Prostor je to gdje se ta vrsta gospodarske djelatnosti ne bi smjela dopuštati, no još uvijek zakonski nije u potpunosti zabranjena. Fenomen kratkoročnog najma ima velike negativne posljedice na kvalitetu života stanara. Istodobno je rezultirao povećanjem troškova života, prisutnim na svim svjetski interesantnim destinacijama i doveo do značajnog smanjenja kvalitete života uz polarizaciju društva, naglasio je Glavina.

Broj kreveta u porastu

S ciljem zaštite i još bolje prezentacije resursa, kao i očuvanja duha dobrodošlice po kojem je prepoznatljiv hrvatski turizam, nužno je zaustaviti negativne trendove poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti te pokrenuti održivu razvojnu paradigmu u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini. Cilj zakonskih izmjena, ističe Glavina, nije zabrana ili onemogućavanje kratkoročnog najma u turizmu, već uspostava održive strukture privatnog smještaja, kako bi svi oni koji se danas bave turizmom njime jednako uspješno i konkurentno mogli baviti i u budućnosti.

– Reakcije na zakonske izmjene zainteresirane javnosti podijeljene su, a u upravljanju stambenim zgradama smanjen je postotak suglasnosti na dvije trećine stanara, što je uz konzultacije i na traženje dionika učinjeno kako bi pokazali pravi cilj ovih izmjena – bolju kontrolu, a nikako zabranu obavljanja turističkog najma, poručio je Glavina, referiravši se na nasilne prosvjede diljem Španjolske zbog prekomjernog turizma.

– Turistička pozicija i konkurentnost, vezana za očuvanje kulturne i prirodne osnove ne ide bez ovih promjena. Hiperinflacija ponude dovodi po manje popunjenosti smještaja i pada kvalitete cijele industrije. Prilika je da vidimo što se događa u svijetu i zaštitimo naš turizam, stava je ministar.

Problem je to s kojim se svatko bori na svoj način. One destinacije gdje je to eksplodiralo sada zabranjuju kratkoročni najam.

– Mi smo u periodu kada takav problem možemo prevenirati i na određeni rok stanarima dati priliku da se usuglase o načinu života kakav žele u svojoj mikrozajednici. U glavnom dijelu turističke godine još uvijek je velik pritisak na infrastrukturu, dok su gradovi zimi prazni. Osnovne životne potrebe u takvom sustavu ne mogu biti zadovoljene i domicilno stanovništvo odlazi. Naša je posebnost upravo u tom životu, a ne kulisama koje i turistički puno manje vrijede. Smanjenje broja gostiju u stambenim zgradama boljom distribucijom, naročito u turističkim zimama, utjecat će na bolji odnos turizma i domicilne kulture. Balans s fokusom na kvalitetu života, poručio je ministar Glavina.