Festival soli u Ninu i ove je godine privukao veliki broj posjetitelja: 'Održavamo tradiciju živom!'

Festival soli u Ninu i ove je godine privukao veliki broj posjetitelja koji su već u osam sati ujutro strpljivo čekali početak vođene ture po bazenima Solane Nin. Ovom 11. Festivalu, prethodio je i Tjedan soli, točnije cijeli grad u znaku soli najavljivao je bogat program u kojem su posjetitelji imali priliku sudjelovati. Za početak, odmah samo od vodičke saznali kako je Solana Nin druga po veličini u Hrvatskoj, smještena u plitkoj laguni ninskoga zaljeva na površini od 55 hektara. Prehranjivala je mnoge generacije i udomila mnoge vrste biljaka i životinja.

Dok nam je vodička objašnjavala kako je prva sol koja se kristalizira cvijet soli, djeca su uzbuđeno uzimala u ruke grumenčiće s velikih hrpa. Proizvodnja soli odvija se u pet faza. Četiri faze odnose se na isparavanje, a peta na kristalizaciju, saznali smo dok smo šetali uskim prolazima između bazena. Za ovo područje karakteristično je peloidno, ljekovito blato gdje raste salicornia ili morska šparoga koja se sve češće nalazi na jelovnicima ninskih restorana. S jedne strane bazena bujna salicornia pokazivala je svu svoju raskoš, a s druge strane privlačio nas je cvrkut ptica vlastelica i bijele čaplje dok su u daljini vrijedni radnici solane lopatama gurali sol do odredišta.

Oduševljeni posjetitelji

Inače, prosječna proizvodnja morske soli u posljednjih 10 godina u Solani Nin je 3.200 tona, a sezona »žetve« traje u prosjeku 63 dana tijekom kasnoga proljeća, ljeta i rane jeseni. Nakon obilaska polja soli, posjetitelji su mogli razgledati i Kuću soli, mali muzej posvećen očuvanju bogate solarske baštine gdje su mogli saznati više o povijesti i tradiciji proizvodnje soli u Ninu, a također su mogli pronaći i jedinstvene suvenire u suvenirnici koja se nalazi u sklopu muzeja.

Zadovoljstvo organiziranom turom i posjetom solani, istaknuli su mnogi posjetitelji s kojima smo razgovarali. Martini iz Zagreba i Danijeli koja je stigla iz Zagorja na ljetovanje ovo je bila izvrsna prilika da nauče nešto više o Solani kraj koje svaki dan prolaze.

– Bilo nam je baš zanimljivo, jako nam se svidjelo. Na plaži se pričalo o Festivalu, pa smo odlučili doći. Saznali smo nešto novo o solani kraj koje inače samo prolazimo. Uvijek smo pričali kako bismo mogli navratiti, a ove godine se poklopilo da stignemo i na Festival, kazala je Danijela.

– Bilo je jako zanimljivo i edukativno. Prvi put smo tu u obilasku, iako ljetujemo u okolici i planiramo svake godine posjetiti solanu, ove godine smo tu baš u vrijeme Festivala soli tako da smo odlučili sudjelovati. Ponijet ću sa sobom doma cvijet soli, a klinci će odabrati neki suvenir, kazala je Martina dodavši da će sudjelovati i u ostatku programa, osobito u potrazi za blagom čemu se djeca najviše vesele.

Susreli smo i Vesnu koja je također oduševljena solanom.

– Zapravo sam se iznenadila koliko je veliko, s obzirom na to da spada među manje solane. Koristim morsku sol u kuhinji, a cvijet soli sam nedavno otkrila. Još jedna novost je i salicornia, morska šparoga, za koju nisam znala do danas, kazala je Vesna.

Iz Zagreba i Bjelovara stigla je i Danijelova obitelj na ljetovanje u Privlaku. Šetajući kroz Nin, vidjeli su najavu događanja i odlučili doći.

– Došli smo ujutro jer će popodne biti pakleno vruće. Maleni uživa i crta sa soli tako da je lijepo. Svašta se da vidjeti! Bili smo žena i ja prije nekoliko godina, ali to je drukčije iskustvo. S klincima je to puno bolje, a i punica je svašta nešto novo vidjela dok punca nismo mogli natjerati, kazao nam je Danijel kroz smijeh dok ga je dijete zvalo da se vrati crtanju vlaka od soli.

FOTO: LUKA JELIČIĆ

Postoji već preko 1.500 godina

O važnosti ninske soli i tradiciji koju Ninjani njeguju već stoljećima, razgovarali smo sa Sanjom Stamenić Oštrić, direktoricom marketinga i razvoja poslovanja Solane Nin, koja nam je otkrila zanimljivosti o Festivalu soli te pružila uvid u rad i posebnosti same solane.

– Festival soli, osmišljen ja za sve, za cijelu obitelj. Svrha ovog festivala je da približimo priču o soli, da pokažemo da sol nije samo običan začin. Želimo posjetitelje upoznati s poviješću i tradicionalnom proizvodnjom i zato su organizirane besplatne ture po solani. Također, organizirane su radionice za djecu poput radionice crtanja sa soli, radionice crtanje lica, predstave o našem račiću Slanku. U popodnevnim satima organizirana je potraga za blagom, posjet mađioničara i klauna, a za odrasle smo pripremili natjecanje u pakiranju soli. Sve sa svrhom da približimo djeci i odraslima sol, kazala je Stamenić Oštrić naglasivši da su veliku ulogu u ovogodišnjem Festivalu imali i gradonačelnik grada Nina Emil Ćurko, viša savjetnica za kulturu Marijana Ramov i direktorica ninske Turističke zajednice Marija Dejanović, koji su pomogli s uređenjem grada Nina, da se na tjedan dana grad okiti u znaku soli i tako upozna sve goste grada s bogatim programom festivala.

Solana po arheološkim nalazištima postoji već preko 1.500 godina o čemu svjedoči i povijesna rimska zapornica, koja je služila za propuštanje morske vode. Sol se u Ninu dobiva pod suncem uz pomoć vjetra, no ključna je ljudska ruka koja bere sol već generacijama.

– U ovoj solani sol se oduvijek bere ručno. U dobra Jugoslavije solana se nije uspjela industrijalizirati tako da je i dandanas ostao taj princip ručne berbe. Nama se to danas pokazalo izvrsnim jer ponosno nosimo certifikat ekološke soli. Štoviše, jedina smo solana u Hrvatskoj i jedna od tri solane u cijeloj Europi, koja ima certifikat. Međutim, to nekad nije prednost jer jako ovisimo o vremenu. Ako nam se dogodi par kišnih perioda, kao što je ovo ljeto bilo, smanji se proizvodnja soli. Iz toga razloga, uvijek moramo čekati 21 sunčan dan kako bi se sol proizvela jer bez prirode, bez sunca i vjetra nema ni naše soli. Sam proces proizvodnje soli započinje u proljeće, kada vodari propuštaju vodu iz bazena u bazen da bi u srpnju u zadnjim bazenima sol isparavala do kristalizacije. Tada nastupaju naši solari, koji tu sol moraju razbijati i kupiti na hrpe gdje se sol suši na suncu i vjetru, kazala je Stamenić Oštrić dodavši da je posao u solani težak i zahtjevan, posao koji započinje već u ranu zoru.

Sanja Stamenić Oštrić

Vjenčali se u solani

– Na starim slikama iz solane, vidljivo je koliko je to zahtjeva posao bio i ostao. Solarima nije trebala teretana, zahvaljujući nošenju tereta i berbi soli. Nekad je u berbama sudjelovalo i više od sto ljudi, a danas imamo samo pet solara. Također, nekad su i žene radile na solani. Jednako su radile kao i muškarci, kupile sol, nosile i utovarale vreće u stare vagone koji su prije bili u upotrebi. Čak se se na solani dogodile i ljubavi, mnogi su se tu zaljubili i oženili tako da imamo i jedan par koji se u solani oženio, a njihova djeca su također odrasla i radila kod nas, ispričala nam je Stamenić Oštrić.

– Održavamo tradiciju živom, stare zanate želimo sačuvati za buduće generacije. Zaista želimo da ta solana bude destinacija koju treba unaprijediti i sačuvati za budućnost. Baš kako su nam je predali naši stari u ruke, tako ju trebamo i mi čuvati i ispričati priču budućim generacijama, zaključila je Stamenić Oštrić, a s vama ćemo podijeliti još jednu zanimljivost koju je vodička ispričala posjetiteljima. Onu o podrijetlu riječi plaća. Naime, u starim vremenima sol se mijenjala za zlato, unca za uncu, a poznato je da su i Rimljani svoje vojnike plaćali sa solju. Rimski je naziv za ovakav način plaćanja salarium te se smatra da iz tog termina potječe riječ salary – plaća.