Energana u zoni Šopot rješava poteškoće s otpadnim vodama: 'Rekonstrukcija se odnosi isključivo...'

Tvrtka Energana Benkovac, koja djeluje u Poslovno industrijskoj zoni Šopot, kreće s rekonstrukcijom dijela sustava odvodnje postojećeg kogeneracijskog postrojenja, odnosno elektrane na biomasu za proizvodnju toplinske i električne energije. Ova energana trenutačno proizvodi električne snage dovoljne za godišnju opskrbu 6.500 kućanstava i korisne toplinske snage za godišnju opskrbu od 3.300 do 4.950 kućanstava, ovisno o potrošnji pojedinog kućanstva.

Utvrđeni problemi

Ova tvrtka je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podnijela zahtjev za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, uz elaborat zaštite okoliša. Projekt ne predviđa povećanje kapaciteta energane koja je s radom počela 2018. godine, a trenutačno ima 12 zaposlenika koji rade u tri smjene. Gorivo za rad postrojenja je drvna biomasa, sječka koja se doprema kamionima.

Iz izrađivača elaborata, tvrtke Takoda iz Rijeke navode kako se sanitarne i tehnološke odnosno industrijske otpadne vode iz Energane Benkovac, sada ispuštaju u sustav javne odvodnje zone Šopot. Tijekom rada postrojenja utvrđeni su operativni problemi u funkcioniranju javnog sustava odvodnje, uključujući ograničeni kapacitet prihvata, povrat otpadnih voda prema postrojenju i učestala začepljenja.

– Rekonstrukcija se odnosi isključivo na vanjski razvod te način odvodnje sanitarnih i industrijskih otpadnih voda, uključujući izgradnju biološkog uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda (UPOV) kapaciteta 15 ES i upojnog bunara za neizravno ispuštanje pročišćenih sanitarnih i industrijskih otpadnih voda u podzemlje kapaciteta 41 m3/dan, napominju iz Takode.

Ulaganja

Osnivač Energane Benkovac je tvrtka GEEN CJ Central iz Komárova u Češkoj. Benkovačko kogeneracijsko postrojenje ima ukupno instaliranu toplinsku i električnu snagu od 15,93 MW, pri čemu u kogeneracijskom režimu rada ostvaruje 4,93 MW električne te 11 MW korisne toplinske snage. S obzirom na to da u Hrvatskoj prosječna godišnja potrošnja električne energije kućanstva iznosi oko 3.400 kWh, ostvarena električna snaga dovoljna je za opskrbu 6.500 kućanstava. Godišnja toplinska potrošnja, pak, varira, pa za potrošnju od 10.000 kWh/god po kućanstvu ova korisna toplinska snaga zagrijava oko 8.800 kućanstava, a ako je potrošnja 15.000 kWh/god to je dovoljno za oko 5.900 kućanstava.

GEEN CJ Central se bavi proizvodnjom električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora, posebno iz biomase, otpadnog drva, štapki i peleta, u sklopu češkog GEEN Holdinga. Upravljaju kogeneracijskim postrojenjima na biomasu u Hrvatskoj, trima elektranama u Benkovcu, Županji i Gospiću. U Županji ostvaruju 4,93 MW električne i 8 – 10 MWt toplinske snage, a u Gospiću ostvaruju 4,96 MW električne energije i 8 MW topline. Ukupna ulaganja ove tvrtke u energane u Benkovcu, Županji i Gospiću iznose više od 100 milijuna eura. Električnu energiju isporučuju u mrežu preko HERA-e, a toplinu koriste lokalne tvrtke za sušenje i industrijske procese.

GEEN Holding ima širi portfelj elektrana, u Češkoj raspolaže s devet fotonaponskih i pet hidroelektrana, u Slovačkoj s dvije hidroelektrane i jednom fotonaponskom elektranom, a u Gruziji imaju hidroelektranu.

Prednosti

Prednosti kogeneracija na biomasu u odnosu na, primjerice, vjetar ili sunčane elektrane su višestruke. Prva je potencijal simultane proizvodnje električne i toplinske energije, a poznato je da se tijekom sezone grijanja pretežito u većim urbanim sredinama koristi toplinska energija dobivena iz fosilnih goriva. Uz to, dodatne sinergije mogu se ostvariti kroz prodaju toplinske energije, a potencijalno i rashladne u trigeneracijama, industrijskim potrošačima iz poljoprivrede te prehrambenoj i drvno-prerađivačkoj industriji. Time se smanjuju troškovi i tim subjektima te se povećava konkurentnost, što je posebice važno za izvozno orijentirane industrije.

Druga prednost je veći ekonomski multiplikator kroz direktnu i indirektnu zaposlenost, s obzirom na to da kogeneracije zahtijevaju svakodnevni rad radnika i menadžmenta, dok to nije slučaj kod vjetro ili solarnih elektrana. Osim toga, kogeneracije indirektno potiču zaposlenost i domaćih dobavljača u šumarstvu, odnosno industriji proizvodnje sustava i komponenti kod termoenergetskih postrojenja.