Donosimo popis gradova i općina iz naše županije sa suficitom, pogledajte tko je na vrhu

Sedam gradova i općina s područja Zadarske županije imalo je u 2024. godini prihod veći od dvije tisuće eura po stanovniku, a na čelu popisa je Općina Kolan s više od četiri tisuće eura. Ovaj i drugi podaci mogu se iščitati na temelju baze podataka Ministarstva financija koju je koristila i skupina znanstvenika s Instituta za javne financije (IJF) pri izradi jedne od svojih zadnjih analiza, Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2023. i 2024. godini.

U analizi IJF-a navodi se kako su u razdoblju 2022. – 2024. ukupni prihodi svih lokalnih jedinica premašivali njihove rashode, što znači da su sveukupno ostvarivale godišnje suficite. Ipak, promatraju li se pojedinačno, među lokalnim jedinicama i dalje postoje značajne razlike, dok su neke poslovale sa suficitom, druge su bilježile deficit. I prosječni ukupni prihodi po stanovniku svih vrsta lokalnih jedinica konstantno se povećavaju, posebice 2023., pa su tako 2024. u odnosu na 2022. porasli čak 40 posto u općinama, 37 posto u županijama i 33 posto u gradovima.

Turistički prihodi

– Od onih 26 općina i gradova koji su imali veće prihode po stanovniku od Grada Zagreba, njih gotovo 80 posto smješteno je na obali. To upućuje na snažan utjecaj geografskoga položaja i turističke aktivnosti na visinu ukupnih prihoda po stanovniku, naglašavaju iz Instituta.

Turistički prihodi čine značajan udio u proračunima primorskih gradova u Hrvatskoj, često iznad 30-50 posto ukupnih prihoda, ovisno o godini i lokaciji. Pritom prihodi od poreza na smještaj i usluge čine ključni postotak.

Više od tri četvrtine gradova i općina u Zadarskoj županiji je 2024. završilo sa suficitom, najveći, 5,2 milijuna eura, imao je Grad Zadar, a slijede Grad Benkovac s 4,3 milijuna eura i Općina Vir sa suficitom od 1,8 milijuna eura. Popis gradova i općina s deficitom predvodi Grad Biograd na Moru s minusom od 1,6 milijun eura, slijede Općina Bibinje s -1,1 milijun eura i Poličnik 900 tisuća eura minusa.

Popis gradova i općina s najvećim ukupnim prihodom po stanovniku, pak, predvodi Općina Kolan s 4.169 eura/stan., slijede Povljana s 3.363 eura/stan., Biograd s 2.317 eura/stan., Nin s 2.223 eura/stan., Pag i Starigrad 2.009 eura/stan., a popis zatvara Vir 2.007 eura/stan.

– To što naša općina predvodi popis onih s najvećim prihodima po stanovniku je definitivno dobar pokazatelj da imamo određenu financijsku sposobnost koja nam omogućava da radimo određene projekte. Ali nam isto tako daje i obvezu. Sredstva koja čine prihod proračuna dolaze od različitih izvora, među kojima su i porez na kuće na odmor i porez na prodaju zemljišta. Zbog iznosa ove vrste prihoda, oni predstavljaju i obvezu prema onima koji uplaćuju u proračun, kaže nam Šime Gligora (Most), načelnik Općine Kolan pojašnjavajući kako imaju značajne prihode koji dolaze od onih koji nisu rezidenti njihove općine, a prihod prema broju stanovnika se određuje na temelju iznosa prihoda i broja stanovnika i to rezidenata, dakle ljudi koji žive u njihovoj općini.

Ulaganja

– Dobar dio tih uprihodovanih sredstava moramo vratiti natrag u infrastrukturu i u projekte koji će obuhvatiti i one koji izdvajaju novac koji završi u našem proračunu. Realno Općina i izdvoji novac za osobe koje ovdje ne žive, ali su uplatili novac koji je završio u našem proračunu. Ulažemo u te oblike infrastrukture i u održavanje postojeće infrastrukture. Naša općina ima veliki broj korisnika, puno veći nego broj rezidenata, stalnih stanovnika, imamo broj smještajnih objekata koji je na razini manjeg grada. To je dobra polazišna točka da možemo vratiti ljudima onaj novac koji nam izdvajaju u proračun, napominje načelnik Gligora.

Promjene u poreznome sustavu, povećane pomoći i sredstva iz EU-a, kao i opća inflacija, doprinijeli su, ističu iz IJF-a, značajnomu porastu ukupnih prihoda po stanovniku gradova i općina, pa 2023. i 2024. više nije bilo ni jedne općine ni grada s ukupnim prihodom po stanovniku manjim od 400 eura, a u većini su iznosili i više od 800 eura. U odnosu na 2022., u 2024. je 23 posto više gradova i 18 posto više općina imalo ukupne prihode po stanovniku veće od 1.200 eura. To predstavlja značajan strukturni pomak u fiskalnim kapacitetima lokalnih jedinica, koji ukazuje na opće jačanje njihovih prihoda, ali i na potrebu praćenja dugoročne održivosti i izvora takvoga rasta.

Od devet općina koje su 2024. ostvarile ukupan prihod po stanovniku veći od 3.000 eura samo se dvije nalaze u kontinentalnim županijama, Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj i Majur u Sisačko-moslavačkoj, a jedini je grad s ukupnim prihodom po stanovniku većim od 3.000 eura Novalja. Među 18 gradova s ukupnim prihodima po stanovniku većima od 2.000 eura u 2024., samo tri, Petrinja, Zagreb i Glina, nisu smještena na obali. Pritom Petrinja i Glina takav položaj ponajprije zahvaljuju iznimno velikim iznosima pomoći za poslijepotresnu obnovu.

Izrazite razlike

Iz Instituta navode kako su se s povećavanjem ukupnih prihoda povećavali i ukupni rashodi svih vrsta lokalnih jedinica, posebice 2023. Rast ukupnih rashoda po stanovniku mogao bi biti povezan s povećanjem rashoda za zaposlene, rastom cijena i provedbom kapitalnih projekata.

Izrazite su i razlike između najsiromašnijih i najbogatijih općina. Najveće ukupne prihode 2024. imali su Medulin, 18,5 milijuna eura i Viškovo s 15,5 milijuna eura, dok su najmanje imale općine Civljane, 0,3 milijuna eura te Zažablje i Ribnik s 0,4 milijuna eura. Najveće ukupne prihode po stanovniku 2024. imale su općine Kolan i Karlobag, iznad 3.600 eura, dok su najmanje 2024. imale Proložac i Petrovsko, 583 i 619 eura.

Nešto više od polovice, 53 posto, svih lokalnih jedinica 2024. imalo je uravnotežen proračun ili su ostvarile suficit, dok su sve do 2022. lokalne jedinice u prosjeku poslovale s deficitima.

TKO JE U DEFICITU?

Popis gradova i općina s deficitom predvodi Grad Biograd na Moru s minusom od 1,6 milijun eura, slijede Općina Bibinje s -1,1 milijun eura i Poličnik 900 tisuća eura minusa