Foto: D. Kovačević/NL;T. Miletić/PIXSELL
Do početka rujna ove godine statistika pokazuje zabrinjavajući porast broja poginulih u prometu na području Policijske uprave zadarske, a isti je trend vidljiv i na nacionalnoj razini. Naime, do kraja kolovoza na hrvatskim cestama život su izgubile 194 osobe, 29 više u odnosu na isti period lani, a na području PU zadarske u prometnim je nesrećama smrtno stradalo 13 ljudi, troje više nego u istom periodu lani.
Crni se niz nastavio i s početkom rujna, otkada su na cestama život izgubile još dvije osobe.
1.661 prometna
U prvih osam mjeseci na području PU zadarske dogodila se 1.661 prometna nesreća, što je 1,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a od 11 prometnih nesreća s poginulim osobama, u šest se slučajeva radilo o prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali i smrtno stradali motociklisti – u crnoj se statistici nalazi i 13-godišnji dječak koji je 14. srpnja smrtno stradao u Vrsima i 70-godišnji motociklist koji je 18. lipnja skončao u prometnoj nesreći u Cerovcu.
Kako tumači prometni stručnjak Željko Marušić, broj prometnih nesreća i broj poginulih raste dijelom zbog povećanja udjela motociklista, pa ni ne čudi podatak da je na nacionalnoj razini ove je godine među smrtno stradalima 35 posto vozača i putnika na dva kotača.
– To je najopasniji vid prometa, stoga i roditeljima savjetujem da djeci ne kupuju motocikle. Problem je i što mnogi motociklisti voze iznad brzinskih ograničenja, gotovo u svakoj vožnji jer se to slabo kontrolira.
Motociklisti mogu voziti brzo i kršiti propise jer znaju da vjerojatno neće biti kažnjeni, kaže Marušić te dodaje kako je po Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030., trebalo dosad broj poginulih u prometu smanjiti na 180, a cilj je da se ta brojka do 2030. godine smanji na 148 poginulih.
Osim velikog porasta broja motocikala – a njih je u ovom trenu registrirano gotovo 120 tisuća, profesor Marušić ističe da sve više ljudi kupuje motocikle kasnije u životu, kao ispunjenje mladenačkog sna.
– Postoji tzv. sindrom muškaraca srednje dobi: motocikl im daje osjećaj mladenačke slobode i koriste ga za zabavu. To nije dobro – motocikl je prijevozno sredstvo, ali je 10 do 20 puta opasniji od automobila u odnosu na prijeđene kilometre.
Motocikli čine samo 1 – 2 % vozila na cestama, a sudjeluju u gotovo 20 % poginulih, ističe Marušić.
Pooštriti nadzor
Profesor Marušić kontinuirano upozorava da je manjkav nadzor općenito veliki problem hrvatskog prometa. Potrebno je, ponavlja opet, pooštriti mjere nadzora i kontrole. Najbolji je pokazatelj za to broj evidentiranih prekršaja.
Naime, na području PU zadarske u prvih osam mjeseci policijski su službenici evidentirali i prekršajno sankcionirali ukupno 37.355 prekršaja – svega 0,3 posto više nego lani.
– Ove godine evidentirano je nešto više prekršaja, ali to su poražavajući podaci – jer kada kontrole uopće ne bi bilo, ne bi bilo ni evidentiranih prekršaja, sumira profesor Marušić pa pojašnjava da je policija s jedne strane potkapacitirana otkako moraju pokrivati i šengensku granicu, a uz to ne koriste dovoljno suvremene tehnologije poput dronova, koji pokazuju velik potencijal u prometnom nadzoru.
Nakon što je u prvih osam mjeseci u prometu stradalo 13 osoba, početkom rujna ta je brojka narasla na 15. Najprije je 5. rujna u Benkovcu 93-godišnji vozač automobila naletio na motokultivator kojim je upravljao 77-godišnjak, pri čemu su on i njegova 73-godišnja suputnica teško ozlijeđeni, a žena je kasnije preminula.
Dva dana kasnije na izlazu iz mjesta Murvica Gornja 78-godišnji vozač prilikom skretanja ulijevo nije propustio motocikl koji je dolazio iz suprotnog smjera, a motociklist, 49-godišnji državljanin Slovenije, zbog zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći preminuo je na mjestu događaja.
Nedostupna nova vozila
Iako su u oba slučaja nesreće skrivili vremešni vozači, kad se podvuče crta ispostavlja se da prosječna dob osoba koje su skrivile prometnu nesreću sa smrtnim ishodom iznosi 52 godine.
– Kada su u pitanju stariji vozači, sadašnji zakon je u pravilu dobar, ali mogao bi se poboljšati na način da se interval obveznog liječničkog pregleda degresivno skraćuje nakon 65. godine, tako da nakon 80. godine iznosi jednu godinu.
Pregled je prilika za provjeru zdravlja i kada bi ga država sufinancirala u iznosu od 95 posto, sigurno nitko ne bi imao ništa protiv, kaže Marušić te naglašava da bi uz to starijim ljudima trebala biti dostupnija nova sigurna vozila, koja imaju sustave sigurnosti poput sustava za sprječavanje sudara i automatsko kočenje, za održavanje vozila u traci ili sustava za nadzor mrtvog kuta i promjenu trake.
– Ali onda dolazimo do problema što su u Hrvatskoj nova vozila četverostruko oporezivana – prvi je porez u osnovnoj cijeni, marža. Onda se plaća PDV od 25 posto, pa trošarina i onda godišnji porez na nova vozila.
Ta politika višestrukog oporezivanja je loša, u smislu sigurnosti trebalo bi biti obrnuto. Tako bi se pomoglo svima, posebno starijim vozačima, zaključuje profesor Marušić.
najnovije
najčitanije
Nogomet
borba za sp
Italija protiv Sjeverne Irske u Bergamu
Hrvatska
predsjednik mosta
Grmoja: Volio bih da je Turudić omogućio cijeloj javnosti uvid u dokument o Matić
Hrvatska
REAKCIJA
Sindikat policije: Napad na policajca tretirati kao napad na pravni poredak
Svijet
izvješće
Milijarderi ove godine naslijedili rekordno bogatstvo
Zadar
PREGLED DANA
PET VIJESTI DANA Evo što je obilježilo četvrtak u Zadru i županiji
Crna Kronika
Nesreća
ZAVRŠEN OČEVID 26-godišnjeg radnika pregazio 19-godišnji kolega
Zadar
NE ZNA SE KRIVAC
OBRAT! Šibenski aktivist uhićen zbog sumnje da je razbio spomen-ploču sad će tužiti policiju
Zadar
Nova funkcija
Bivši župan postao savjetnik, evo gdje će raditi
Scena
ĐURĐICA BARLOVIĆ
Pjevačka ikona preminula je prije 33 godine u zadarskoj bolnici, ostavila je neizbrisiv trag
Hrvatska
UŽASNE UVREDE!