Čim padne mrak, u Zapuntelu se ne ide van zbog straha od divljih svinja: 'Postali smo njihovi taoci...'

Početak je veljače. Zima. Pada prvi mrak. Na ulicama mjesta Zapuntel na otoku Molatu nema nikoga. A trebao bi se moći susresti barem netko od njih 42, koliko ih je bilo na Popisu stanovništva 2021. godine. Zavukli su se u svoje kuće, no ne usuđuju se svratiti čak ni do prvih susjeda ili rodbine. Divlje svinje, za koje 75-godišnji mještanin Ivo Petrović tvrdi kako ih je na otoku čak tisuću, svima su utjerale strah u kosti.

Izbjegavaju otok

– Postali smo taoci divljih svinja, kao u kavezu smo. Čim u Zapuntelu padne mrak, zbog straha od divljih svinja nitko više ne izlazi iz kuće. Jako sam ogorčen, imali smo s njima nebrojeno nezgoda, probile su i dvoja željezna dvorišna vrata naših sumještana, provalile su u dvorište i vrt te su nanijele veliku štetu. Nema vrtla u kojemu divlje svinje nisu bile, nema kuće koja u dvorištu nije imala vrt koji su obrađivali, sadili smo brokulu, kaul.., a sad u vrtovima više nemamo ništa, budući da one dođu i to raskopaju. Iskopale su čak i masline i crnike, priča nam Petrović dodajući kako je njih mještana u Zapuntelu trenutačno malo, a bit će ih ubuduće još manje, budući da se ljudi boje doći u mjesto.

– Razgovarao sam s više žena koje su podrijetlom ili obiteljski povezane s otokom Molatom, prestale su ovdje u zadnje vrijeme dolaziti, kažu mi kako neće dolaziti zbog toga što se boje divljih svinja, napominje Petrović.

Ivo Petrović

U Domu Zadarske županije održan je prije nekoliko dana sastanak na temu problema s divljim svinjama na kojem su sudjelovali predstavnici Županije, Grada Zadra, predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić, kao i lovoovlaštenici sa zadarskog područja. Kreću u konkretnu borbu protiv najezde divljih svinja. Poseban fokus stavljen je na otok Molat, gdje je već postavljeno sedam čeka, a planira se aktivacija ukupno njih 13. Na području Zapuntela lovci će dodatno postaviti još četiri nove čeke kako bi se što učinkovitije kontrolirao ovaj prostor.

Lovci moraju bolje

Predsjednik Saveza Perić je, pak, ovih dana u medijima izjavio kako se na Molatu od kraja ljeta 2025. do danas dosta radilo po pitanju divljih svinja kojih je u tom razdoblju odstrijeljeno više od 80.

– Na ovoj sjednici su izneseni podaci na koje sam ogorčen, ne znam jesu li ih iznijeli predstavnici vlasti ili lovoovlaštenici. Naveli su da se na otoku Molatu nalazi 10-ak divljih svinja, a ja, koji u Zapuntelu stalno živim godinama, tvrdim kako ih trenutačno na otoku ima oko tisuću. Situacija je zadnjih godina takva da prosječno desetak puta godišnje na područje Zapuntela u lov na divlje svinje dođu dvojica, trojica lovaca koji po svakoj hajci usmrte prosječno jednu do dvije divlje svinje, dakle, godišnje ukupno manje od 20. Koliko će godina trebati da se usmrti njih tisuću, osobito ako znamo koliko je velika godišnja reprodukcija, pita ovaj mještanin koji nam otkriva kako je na problem s pojavom većeg broja divljih svinja na otoku upozoravao još 2006. kada je njegova javna objava potaknula jednog poznatog hrvatskog reportera da dođe u Zapuntel napraviti priču o divljim svinjama.

Razrovani vrtovi

– Ovaj reporter je tada fotografirao stope koje su se pojavljivale u polju, a stručnjaci kojima ih je pokazao su potvrdili kako se radi o stopama koje su ostavile divlje svinje. Nakon objave ove priče lovci su me napali kako lažem o pojavi divljih svinja. Rugali su mi se da govorim gluposti, da nemam pojma, da nisam lovac. Bio sam prije veće pojave divljih svinja 2006. godine prijatelj s lovcima, družili smo se, išli smo na večere, dolazio sam na njihovu lovačku večer, no od tada više s njima ne mogu sjesti za stol, ističe Petrović koji je tek sada, nakon 20 godina, dobio potvrdu svojih saznanja.

Pitali smo ga i jesu li na problem s divljim svinjama mještani pojedinačno ili Mjesni odbor Zapuntel upoznali Grad Zadar, na čijem administrativnom području otok, a Petrović, koji je od 2010. do 2014. bio predsjednik MO-a Zapuntel, kaže kako misli da Grad ove podatke donedavno nije znao.

Hoće li lovoovlaštenici brojnost ove alohtone divljači drastično smanjiti do 1. travnja 2026. godine, na 10 posto od postojećeg stanja, jasan i ambiciozan zadatak koji je pred njih postavljen na sastanku u Domu županije, doznat će se za dva mjeseca.