ČAGLJEVI HARAJU PAGOM Općina Kolan uvodi naknadu za odstrel, lovcima 1.000 eura

Zbog nekontroliranog širenja populacije čaglja na području Općine Kolan, lokalne vlasti donijele su odluku o uvođenju novčanog poticaja za odstrel ove vrste. Od sad, za svaku odstrijeljenu jedinku čaglja predviđena je isplata u iznosu od 1.000 eura. Naime, čagljevi na otoku Pagu predstavljaju ozbiljan problem za stočare, osobito na području Kolana gdje je na stotine grla stoke stradalo u posljednjih nekoliko godina.

Dron i kamere

Kako nam govori Šime Gligora, načelnik Općine Kolan, područje kojim se čagljevi kreću se proširilo, nemaju prirodnog neprijatelja i praktički su na vrhu hranidbenog lanca.

Iz toga razloga, Općina uz pomoć lovačkog društva, ali i Udruge proizvođača paškog sira te stočara, provodi niz aktivnosti i mjera s ciljem smanjenja njihova broja.

– Riječ je o životinji koja, kako su mi objasnili, u kratkom vremenu može pokriti veliko područje. Problem dodatno otežava održavanje pašnjaka, konkretno, površina obraslih visokom travom i gustim raslinjem koje neki vlasnici redovito čiste, dok drugi to ne čine. Takav invazivni oblik grmlja brzo se širi, a zapuštena polja čagljevima pružaju idealno sklonište, zbog čega ih je teško locirati. Zbog toga su u više navrata organizirane hajke i akcije čišćenja uz pomoć lovačkog društva, Udruge proizvođača paškog sira te lokalnih stočara, koji su dali značajan doprinos, kazao je Gligora te dodao i kako su, uz sve navedene aktivnosti, nabavili dron s infracrvenom kamerom koji se koristi za lociranje čagljeva i usmjeravanje lovaca prema područjima na kojima se nalaze.

Kako dalje navodi, uz dron tu su i nadzorne kamere koje su instalirali jer postoji potreba za praćenje puteva i kretanja. Bit ove nove poticajne mjere, govori načelnik, je da lovci koji se odluče pomoći i ukloniti jedinke čagljeva dobiju određenu naknadu.

Štete veće od naknada

– To nije poticaj u klasičnom smislu, već simbolična naknada za vrijeme, trud i opremu koju moraju koristiti, dodaje Gligora.

Pravo na ovu naknadu imaju ovlašteni lovci i lovačka društva, u skladu s važećim Zakonom o lovstvu. A, kako bi ostvarili pravo na poticaj, podnositelji zahtjeva dužni su Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kolan dostaviti odgovarajuću dokumentaciju. Ona uključuje dokaz o odstrelu, potvrdu ovlaštenog lovačkog društva, fotografiju ili zapis s lovačke kamere, osobne podatke lovca (ime i prezime, OIB i adresu) te IBAN računa na koji će se izvršiti isplata.

Šime Gligora, načelnik Općine Kolan

– Ovim problemom borimo se već više godina, a ovo je još jedna dodatna mjera. Nismo ni prvi ni zadnji, slične mjere postojale su i na drugim otocima na Jadranu gdje su se također dodjeljivali određeni iznosi kao naknada za uloženi trud i opremu. To je svakako bio prijedlog Udruge proizvođača, ali i onih koji nisu u udruzi, kao i našeg Odbora za poljoprivredu i gospodarstvo, kazao je načelnik Gligora dodavši kako se nada da će biti i rezultata i interesa, jer jedna jedinka čaglja može stočaru napraviti štetu puno veću od iznosa naknade. S obzirom na to da čagalj na otoku nema prirodnog neprijatelja, kako govori načelnik, praktički imaju »švedski stol«, što direktno ugrožava egzistenciju mnogih ljudi na otoku.

Zaštita ovčarstva

– Naši stočari uglavnom nemaju velika stada, većinom su to manja, od nekoliko desetaka grla. Napominjemo kako vrijednost ovce nije samo u trenutku jer tijekom janjenja i mužnje ona vrijedi puno više tako da se gubitak ne može lako nadoknaditi, istaknuo je Gligora poručivši da su otvoreni za razgovor i za sve dodatne mjere, kako za lovce, tako i za vlasnike ovaca.

Predsjednica Udruge proizvođača paškog sira Martina Pernar Škunca, istaknula je kako je nova odluka Općine konkretna i potrebna mjera za zaštitu ovčarstva, stada i proizvodnje paškog sira.

Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira

– Pohvaljujemo ovu odluku Općine Kolan i nadamo se da će se uključiti i ostale jedinice lokalne samouprave na otoku kako bismo bili što efikasniji u suzbijanju štete. Na našem otoku, čagljevi su prisutni već dulje vrijeme tako da se nadam da će ova mjera motivirati lovce i spriječiti štete. Naime, štete su postale sve češće, osobito na području Kolana, tako da smo i prošle godine organizirali predavanja na tu temu, a Općina je uložila i u kamere i sustave praćenja čagljeva s ciljem smanjenja broja jedinki, istaknula je Pernar Škunca.